Povodom 8. marta ANIMA se pridružuje Maršu Vrijeme je za pravdu koji organizuje Centar za ženska prava (počinje u 12h) na trgu Nezavisnosti u Podgorici. Nakon Marša ANIMA organizuje XV konferenciju žena povodom 8. marta sa nazivom Što je tebi sekularizam? u prostoru NVO SPEKTRA, Ulica slobode 4. (početak u 15h).
 
Tim povodom izdajemo saopštenje :
 
ANIMA – Centar za žensko i mirovno i obrazovanje iz Kotora kao svake godine do sada afirmiše 8. mart kao politički praznik.
 
Konstatujemo da je za žene u Crnoj Gori izuzetno važno da se politike i uticaji vjerskih zajednica odvoje od politike i uticaja države. Svjedočimo da se kleronacionalizam normalizuje na dnevnoj osnovi i da se gubi granica crkve i države. Zato tražimo da se prestane sa praksom mješanja crkvenih zajednica u politički život, formalizmom na kojem se insistira dok se urušava sekularizam. Sve je više ugroženo pravo na ateističko ubjeđenje I postoji opasnost da se ugrozi osvojeni nivo prava žena. Tražimo od državne vlasti da pokaže da su crkva i država odvojene, da je država bezbjedna od retrogradnog uticaja vjerskih institucija koje svakodnevno vrše zloupotrebu vjerskih osjećanja i prava građana/ki. Tražimo da poštuju Ustav i zakone ove zemlje a svoja privatna vjerska osjećanja realizuju u crkvenim portama i dvorištima kroz obrede i vjerska učenja. Član 14. Ustava Crne Gore definiše i reguliše odnos između države i crkve tj. odvojenost vjerskih zajednica od države. Sekularna država počiva na vrijednostima slobode, jednakosti, individualnosti i punog poštovanja dostojanstva čovjeka. Smatramo da Crna Gora treba da bude zemlja u kojoj svi imaju jedanaka prava: u njoj ne treba da postoji nadmoć jednog uvjerenja nad drugim i čvrsto se zalažemo da polje politike i polje djelovanja crkvenih institucija budu odvojena.
 
Pozivamo sve žene da nam se pridruže.
 
Posebno pozivamo mlade žene koje su osvojile još jedan krug slobode u Crnoj Gori – obrazovanje, da ne dopuste da njihova emancipacija bude završena u raljama kleronacionalizma, da pruže otpor svemu i svima koji uporno nastoje da žene vrate pod okrilje primitivnih muških autoriteta uz koncerte o demokratiji koja „ne stanuje ovdje“.
 
Pokažite da možete i hoćete i pridružite nam se jer su sve revolucije koje su vodile završile na bedemima privatnosti i slobode koja nikada nije bila za žene.
 
Tim ANIME, mart 2024

Kotor, 26. 2. 2024.
 
27. februara 1993. voz 671 je krenuo iz Beograda ka Baru, na željezničkoj stanici Štrpce dočekala ga je paravojna formacija Osvetnici i srpska oružana formacija predvođena sada haškim optuženikom Milanom Lukićem. Uz pomoć policije koja je bila u vozu, iz njega je odvela 20 civila nesrpske nacionalnosti u nepoznatom pravcu. Svjedočenja posmatrača govore da su bez traženja objašnjenja napustili kupe i voz. Oteti i ubijeni su bili civili. Ubijeni su zbog onog što je pisalo u njihovim dokumentima. Većina ubijenih su bili iz Prijepolja, Priboja, Beograda i Podgorice.
 
Ni nakon 31 godina od zločina većina njih pronađena. Podsjećamo crnogorsku javnost da je za ovaj zločin osuđen Nebojša Ranisavljević u Višem sudu u Bijelom Polju na 15 godina zatvora. U Haškom tribunalu osuđen je Milan Lukić za zločine počinjene u Višegradu na doživotnu robiju dok za ovaj zločin nije odgovarao. Mićo Jovičić je osuđen pred sudom u BIH na kaznu zatvora od 5 godina. Prošle godine Viši sud u Beogradu je prvostepeno osudio Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca na po 10 godina zatvora a Draganu Đekić na pet godina zatvora. Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.
 
Podsjećamo crnogorsku javnost na odgovornost koju imamo prema žrtvama i njihovim porodicama jer je ovaj zločin učinjen u naše ime, a nalogodavci i idejni tvorci rata na prostorima ex JU nisu još imenovani.
 
Crna Gora se ne može distancirati od ovog zločina jer je bila uključena u ratni sukub. Odgovornost je na institucijama da pravda i pravo budu zadovoljene, utvrđivanjem odgovornosti onih koji su nalogodavci i izvršitelji i njihovom adekvatnim kažnjavanjem za ovaj zločin.
 
Smatramo da je važno da se na primjeren način obilježi ovaj događaj i spriječi zaborav. Na vlastima je da prekinu projekciju zaborava, selektivnog kažnjavanja i ometanje procesa suočavanja sa prošlošću.
 
Pamtimo zločin počinjen u Štrpcima i tražimo da pravda bude zadovoljena
 
ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor

Kotor, 27. 12. 2023.
 
ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor poziva poslanike/ce u Skupštini Crne Gore da na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidnoj zaštiti a kojeg su podnijeli poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, reaguju amandmanski i izjednače sve civilne žrtve rata a ne samo neke.
 
Crna Gora je umješana u ratna dešavanja devedesetih. Njene institucije učestvuju u projektovanju zaborava, selektivnog kažnjavanja i neadekvatnog odnosa prema zločinima i žrtvama što ometa suočavanje sa prošlošću, zadovoljenje pravde i stvaranja mira. Odlukom da se na selektivan način da status civilne žrtve rata samo “našim žrtvama” a ne nekim “drugim”, nastavilja se ratna politika. Neprihvatljivo je dijeljenje žrtava po osnovu etničkog porjekla i vjeroispovjesti.
 
Tražimo od poslanika/ca Skupštine da poštuje dostojanstvo žrtava bilo koje nacionalnosti, etnickog porjekla i vjerosipovjesti. Pravdu zaslužuju svi bez obzira gdje i na kom su se mjestu našli u vrijeme ratnih dešavanja.
 
Mir i povjerenje među zajednicama se gradi prihvatanjem odgovornosti za učinjeno i poštovanjem svih, i jednakim tretmanom za sve.
 
TIM ANIME

Još članaka...

  1. Završni sastanak Feminističke škole
  2. 29. novembar, Dan braniteljki ljudskih prava
  3. Promocija romana Mali roman o blatu autorke Nataše Nelević
  4. KAMPANJA: 16 dana akcija protiv nasilja nad ženama
Stranica 1 od 114