Predstavnica Anime Ljupka Kovačević je prisustvovala 20. januara okruglom stolu koji je organizovao Savjet za zaštitu od diskriminacije, u Konferencijskoj sali Vlade u Podgorici i napustila skup sa grupom NVO nakon uvodnih izlaganja kada moderator skupa Jovan Kojičić nije dozvolio da se diskusija otvori nakon izlaganja nego je insistirao da će po planu to biti urađeno na kraju.
Zajednička izjava NVO koje su protesno napustile okrugli sto Savjeta za zaštitu od diskriminacije
Grupa NVO je protestvujući protiv kontinuiranog ignorantnskog i eksploatatorskog odnosa Savjeta za zaštitu od diskriminacije, napustila današnji okrugli sto koji je Savjet organizovao.
Od početka rada nije bio poštovan predviđeni program. Naime, nakon uvodnih izlaganja, napravljena je duža a neplanirana pauza, a glavni izlagači su otišli. Savjetnik premijera Jovan Kojičić, koji je moderirao skupom, nije uvažio prijedlog NVO da se otvori kratka diskusija. I pored upozorenja NVO da neće biti prilike da svi učestvuju u diskusiji sa ovim pomjeranjima, Kojičić je tražio da se diskusija održi na samom kraju višesatnog okruglog stola insistirajući da se odjednom poštuje agenda koju je na samom početku prekršio.
Grupa NVO smatra da je na ovaj način upravo predstavnicima onih koji zastupaju prava najdiskriminisanijih grupa oduzeta mogućnost da utiču na sadržaj i kvalitet diskusije. Takođe, ovim je oduzeta mogućnost da šira javnost bude informisana o njihovim nastojanjima da se situacija u oblasti ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori promijeni na bolje, a rad Savjeta učini transparentnijim.
Ovaj scenario rada je od NVO prepoznat kao dio uobičajene taktike kojom se diskredituju napori i ne uvažaju mišljenja organizacija koje se bave pravima najugroženijih društvenih grupa. Stoga su NVO činom napuštanja skupa poslale poruku da je saradnja moguća samo uz obostrano uvažavanje i konstruktivan pristup, a to svakako podrazumijeva otvorenost za potrebe svih aktera.
Ljupka Kovačević, ANIMA
Radoš Mušović, CRNVO
Ivana Vujović, Juventas
Danijel Kalezić, Queer Montenegro
Ljiljana Raičević, Sigurna ženska kuća
Marina Vujačić, Udruženje mladih sa hendikepom
Jelena Dacić, članica RG za poglavlje 28 (Zaštita potrošača i javno zdravlje)
Milan Šaranović, Ekvista i član Savjeta za zaštitu od diskriminacije
Daliborka Uljarević, CGO i članica Savjeta za zaštitu od diskriminacije
Reagovanje aktivistkinje Anime, Ljupke Kovačević
Na okruglom stolu koji je organizovao Savjet za zaštitu od diskriminacije prisustvovala sam kao predstavnica NVO Anima i napustila ga sa zadovoljstvom sa grupom NVOorganizacija.
Povod za napuštanje je bio taj što moderator skupa Jovan Kojićić nije uvažio zahtjeve tih( prisutnih ) NVO da se diskusija pokrene nakon uvodnih izlaganja a ne na kraju.
Uzroci ovog akta su kompleksniji od navedenog povoda: jedni su vezani za funkcionisanje samog Savjeta a drugi za javni odnos institucija države prema NVO. I jedni i drugi, za sada, imaju podršku Međunarodnih institucija ( broj prisutnih na sastanku to potvrđuje) uprkos toga što se zacrtani planovi ne implementiraju predviđenom dinamikom.
Uzroke koji su vezani za funkcionisanje Savjeta vidim na nekoliko nivoa a važan znak je i izostanak Predsjednika Savjeta sa navedenog okruglog stola. Okrugli sto je okupio predstavnike reprezentativnih međunarodnih organizacija, predstavnike ministarstava, partija, NVO–a koji se bave ljudskim pravima i bilo je za očekivati da će rezultati okruglog stola dati podršku razvoju saradnje - ne fiktivnom (kao do sada ) nego realnom. Izostanak Predsjednika Savjeta jasno pokazuje da saradnja nije bitna i da ljudska prava u Crnoj Gori nisu na operativnom nivou već su još uvijek na nivou savjetovanja. Savjetnik, koji po logici stvari uči Predsjednika u kom pravcu da djeluje i kako da operacionalizuje programe, vodi sastanak. Znači da onaj koga savjetuje nije ili neće da uči lekciju o smanjenju diskriminacije u CG i ljudskim pravima. To znači, takođe, da u društvu koje projektuje naša Vlada (sa istim Predsjednikom) ljudska prava, anti-diskriminacija kao i lična odgovornost, nisu bitni. Čak ni na nivou ljudskog ponašanja jer kada događaj organizuje Vaša kuća a zovete one koji su važni za njen napredak elementarna pristojnost nalaže da budete prisutni. To je znak. O nefunkcionalnosti Savjeta svjedoči i nezadovljstvo članova/ica Savjeta samim funkcionisanjem istog u kojemu oni doživljavaju neuvažavanje njihovih inicijativa i mišljenja o čemu svjedoče njihova reagovanja. Anima sa ovim Savjetom ima toliko da mu je, na ime Mila Đukanovića, 25.septembra 2013.predala Inicijativu za uvođenje obavezne seksualne edukacije u sistem obrazovanja Crne Gore i da do danas nije dobila odgovor (Tvrde da je važno smanjti homofobiju!?).
Drugi uzrok, javni odnos institucija prema NVO najblaže se može definisati licemjernim gdje se u javnim iskazima govori o važnosti i doprinosu nevladinih organizacija, ističe njihov doprinos u pregovaračkom procesu, uvažavaju njihova znanja i inicijative sve dok su u «njihovoj službi» na vidljivoj sceni. Iza scene se isključuju one koje kritički promišljaju, formiraju se podobne, i dodatno ispoljavaju znaci nasilja prema onima ( koje javnost uvažava) kroz različite vidove kriminalizacije, optuživanja za rad protiv države i direktnog finansijskog uskraćivanja.
Posebna strategija je razvijena za zajednička okupljanja (nvo-institucije) kojima se treba EU i crnogorskoj javnosti servirati idila saradnje. Na takvim mjestima se govori o stanju i rezultatima ali im ni na kraj pamti ne pada da su oni odgovorni da se dogovoreno sprovede već su uvijek na velikom Početku.
Dodatno, kako bi demonstrirali moć a ukazali građanstvu na nemoć i ništavnost civilnog društva sastanci se organizuju tako da se obezbijedi na početku prisustvo odgovornih iz institucija dok se iznose « uspjesi» zajedničkog djelovanja, nakon toga «elita» i mediji odu, ostanu samo oni koji su radili, kojima je stalo ali je jasno da mogu nastaviti saradnju samo ukoliko slušaju, aplaudiraju i odustaju od svojih vrijednosti. Naredni sastanak za javnost je ista uspješno ponižavajuća šema. U tom smislu svi koji su bili prisutni na navedenom okruglom stolu moraju se upitati – šta su saznali o sadašnjim odnosima civilnog društva i institucija države? Kome to koristi? Koji su sledeći koraci? .. Uvodna izlaganja javnost Crne Gore bi isto čula da je Savjet organizovao konferenciju za štamu. To bi imalo isti efekt sa neuporedivo manje ulaganja a civilno društvo ne bi bilo zloupotrebljeno kao dekor.
Podsjećam da je cilj okruglog stola :ostvarivanje saradnje sa domaćim I međunarodnim institucijama I organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava I sloboda. Kako je to moguće sa navedenom strategijom institucija?
Vjerujem da su napuštanjem sastanka nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima pokazale javnosti a i svima prisutnima da je saradnju moguće uspostaviti na ravnopravnim odnosima, da je stanje u domenu ljudskih prava alarmantno a da su strategije obračunavanja sa saradnicima/cama koje drugačije misle uznapredovale toliko da im se oduzima pavo na govor ako nije «po protokolu».
Izlazak sa sastanka je bio javni govor onih kojima je javni uticaj (kroz govor) uskraćen i koji se sa tim neće pomiriti.