5. 12. 2024. Kotor

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv femicida ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje organizuje uličnu akciju 6. decembra u 12 i 15 sati na Trgu od oružja, u Kotoru.

U poslednjih pet godina, u Crnoj Gori je ubijeno 17 žena, dok je u poslednjoj godini ubijeno 5. Lista nije potpuna jer se pretpostavlja da femicidi nisu prepoznati ili prijavljeni. Femicid nije incident već je posledica kulturnog i institucionalnog normalizovanja nasilja nad ženama. U partnerskom odnosu najčešće je rezultat višegodišnjeg fizičkog, psihološkog i ekonomskog zlostavljanja žena, odnosno neadekvatnog institucionalnog odgovora na ovu vrstu nasilja. Pravde za žrtve i kada postoje  zakon, nema u sudovima. Političari ne posjeduju sposobnosti da razumiju i ozbiljno priđu ovom problemu zarobljeni patrijarhalnim i vjerskim ubjeđenjima. Povećava se povjerenje žrtava u nevladine organizacije koje pružaju podršku ali ne posjeduju moć da riješe ovo sistemsko nasilje zato što su odgovorne institucije sistema u kojima odlučuje politička volja i finansije. Krajnje je vrijeme da preuzmu odgovornost jer femicidi postaju sve češće a nasilje sve žešće. Dosta je bilo smrti žena bez adekvatnog društvenog odgovora!

 Ovom akcijom se pridružujemo i  solidarišemo sa akcijama aktiviskinja protiv femicida u zemlji, regionu i svijetu.

NI JEDNA ŽENA MANJE, NI JEDNA  MRTAV VIŠE!  

Tim ANIME

27. 11. 2024. Kotor                                              

Povodom Kampanje 16 dana akcija protiv nasilja nad ženama, obilježavamo 29. novembar Međunarodni dan braniteljki ljudskih prava i značajan datum ex Yu-stvaranje države na antifašističkim osnovama, akcijom u 12 sati na Trgu od oružja, 29 novembra 2024.

U ratovima izmijenjenom kontekstu na međunarodnom nivou, a na nacionalnim-nacionalističkim konfrontacijama, partitokratijom i korupcijom, smo u situaciji da se borimo za pravdu, jednakost i ravnopravnost žena.

Osjećamo odgovornost da pojačamo otpor nasilju koje se svakodnevno obrušava na egzistenciju žena, sistemskom nasilju koje je još uvijek ukorijenjeno u odnosima među polovima, u emocionalnim odnosima, u porodičnom životu, u nejednakosti plata, u eksploataciji ženskog rada, u izostanku adekvatnog i pravednog odgovora pravosuđa, pa sve do ekstremnog porasta femicida. U poslednjih pet godina, u Crnoj Gori je  ubijeno 17 žena, dok je u poslednjoj godini ubijeno 5. Lista nije potpuna jer se pretpostavlja da femicidi nisu prepoznati ili prijavljeni.

Na institucionalnom i kulturološkom nivou dominiraju patrijarhalne vrijednosti. Neznanje se ogleda u kreiranju klime koja pogoduje diskriminaciji manjina i jačanjem kleronacionalizacije svakodnevnog života. Velikom brzinom napreduje militarizacija i destrukcija svih dobara. Sve je manje nade za mir.

Oštro osuđujemo politike i ponašanje Vladinih izaslanika koji u kontinuitetu ugrožavaju ljudska prava i ponižavaju građanstvo i doprinose ambijentu konfrontacija i nasilja. Posebno oštro osuđujemo sve vidove nasilja nad ženama.

Na ovaj dan, kao braniteljke ljudskih prava izražavamo solidarnost sa ženama u zonama sukoba, sa ženama u regionu i u Crnoj Gori.

Za antifašizam, nenasilje i mir!

Kotor 07. 11. 2024.

”Fašizam je začarani krug mržnje”

Povodom 9. novembra – Dana borbe protiv fašizma i antisemitizma ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje organizuje akciju Fašizam je začarani krug mržnje - 9. novembra 2024. u 18 sati na Trgu od oružja u Kotoru.

 9. novembar – Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se u znak sjećanja na Kristalnu noć ("Kristallnacht") 1938. kada je u Njemačkoj počeo progon jevrejskih građana i građanki.

Ovaj datum se smatra simboličkim početkom Holokausta, politike sistematskog ubijanja miliona ljudi i podsjeća nas da Holokaust nije počeo sa deportacijama i koncentracionim logorima, nego se razvijao korak po korak. Fašizam se provlači do naših dana  kroz politike nasilja prema drugima, svakodnevno se produbljuje spirala mržnje i širi krug ratovima. Ljudske žrtve više nisu vijest a nebrojene su. Sve se to odvija pred našim očima.  U Crnoj Gori je na političkoj sceni ratno stanje bez oružja. Političke elite nas dijele po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, isključuju sposobne i kritične, neznaveni povlače nerazumne ekonomske poteze i ugrožavaju pravdu na svim nivoima, ne samo sudsku nego i socijalnu. U nedostatku odgovornosti i argumenata  podstiču podjele i mržnju među ljudima. Primjeri se gomilaju: manipulacija brojkama sa popisa, mahanje zastavama, skidanje državnih zastava, od Skupštine do mjesnih zajednica i crkvenih dvorišta, problematizovanje službenog jezika. Identitetska pitanja su zamjena za postizanje prava, pravde i ekonomskog blagostanja.

Upozoravamo na to da se ove političke elite opasno približavaju ideologiji fašizma i ugrožavaju i ovu situaciju "ravnoteže straha" prijeteći eskalacijom sukoba u Crnoj Gori. Ne pristajući na to, podsjećamo na riječi Martina Lutera Kinga: ”Mrak ne može protjerati mrak, to može učiniti svjetlo. Mržnja ne može protjerati mržnju, to može učiniti samo ljubav.”

Politika mora da se temelji na solidarnosti i stvaranju mira. Obilježavamo ovaj datum jer nas na to obavezuju 2. antifašističke vrijednosti i 1. patnja koju bez prestanka i odgovornosti proizvode političari.

 

Povodom Drugog festivala mentalnog zdravlja, u Podgorici će se realizovati predavanje Opresija žena u sistemu psihijatrijske zaštite u Crnoj Gori. Mjesto održavanja je 201 Engaging Space u terminu od 17 do 19 časova 18. oktobra 2024. godine.
Predavanja sadrži teorijsko i na istraživanju zasnovano osvjetljavanje sistema opresije i socijalne kontrole žena u psihijatriji. Tretman u institucijama je usmjeren je na gratifikovanje rezultata da se žene usklade sa rodnom ulogom. Na taj način se smatraju psihijatrijski zbrinute. Pristup koji nije rodno senzitivan uključuje sistemsko nasilje, potpomognuto zakonskim rješenjima o pravima mentalnih pacijenata. Zakoni kojim se regulišu statusi i tretman žena u psihijatrijskim ustanovama u sebi ne sadrže nijedno od pravila politika rodne ravnopravnosti, o jednakopravnom tretmanu u sistemu institucionalne psihijatriske zaštite žena u Crnoj Gori.
 
Na taj način se ženama ograničavaju životne šanse da dođu do pozitivnih rezultata liječenja, unutrašnjeg doživljaja poštovanja i podrške, i integracije u socijalnu mrežu.
Predavačica
Ervina Dabižinović

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti

ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor tim povodom, 17. oktobra 2024. u 12 sati na Trgu od oružja u Kotoru organizuje akciju.

17. oktobar se prvi put obilježio protestnom akcijom ljudi u Parizu 17 oktobra 1987. godine. Više od 100.000 ljudi okupljenih na mjestu gdje se 1948. potpisala Opšta deklaracija o ljudskim pravima, glasno je kazalo da je siromaštvo kršenje ljudskih prava i da se moraju preduzeti koraci za rješavanje ovog problema. Skupština UN je ovaj dan proglasila 1993. godine Međunarodnim danom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Prema podacima Monstata stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u Crnoj Gori je 2023. godine iznosila 34,1 odsto. Međutim, socijalna i ekonomska bijeda nikad ne ide sama. Devastacija na kulturnom i moralnom planu je još veća. Tu devastaciju proizvode politike koje uspjevaju da od nas proizvedu isključene pojedince ili čitave grupe isključenih stvarajući prostor za konformizam kojim postajemo saučesnici tih politika. Isključeni su obrazovani, stručni, oni sa integritetom, neistomišljenici političkih projekata, oni koji ne idu u crkvu, oni koji drugačije misle, oni koji se bune, oni koji prihvataju različitosti i ne dijele po vjerskoj, rodnoj i nacionalnoj osnovi. Isključivanje onih koji kritički misle doprinosi nasilju na svim nivoima što odgovara političkim elitama. Svakodnevno zloupotrebljavaju zajednička dobra i javne interese. Fiskalnim politikama urušavaju stubove zajednice: obrazovanje i zdravstveni sistem, male preduzetnike. Uspostavljanje pravnog nasilje je u službi autoritarnosti kako bi se oslobodili kritičara i proizvela generacije poslušnih kojima se može upravljati.

Nova Vlada je u obećanjima ekonomskog blagostanja na putu za Singapur napravila niz reformi koje nisu dugoročno popravile standard ali su napravile ozbiljne nepravde unutar sistema pa stepen nezadovoljstva i nesigurnosti poprima ozbiljne razmjere. Život u fantazijama i na kreditima nije zdrav ni za pojedinca a za društvo je katastrofalan. Siromašnih je sve više a sa tim buja svaka vrsta društvene bijede. 

Na ovaj dan tražimo da vladajuće elite prestanu da lažima i manipulacijama kriju svoju nesposobnost da pokrenu realne i pravedne ekonomske procese u Crnoj Gori. Ukoliko ne znaju da stvore uslove za privređivanje i motivišu ljude da rade neka nas njihove bijede (svake druge osim materjalne) oslobode.

Vrijeme je da ne bude više siromaštva i isključenih u Crnoj Gori.

Povodom Drugog Festivala mentalnog zdravlja Crne Gore, ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor Vas poziva na interaktivno predavanje NE/nasilje-izgubljeno u prevodu koje će se realizovati dana 16.10 2024 godine od 18 -20 sati, u Kući slobodne misli u Kavču.


Cilj događaja je da se osvijeste naučeni obrasci ponašanja koji su organizovani po principu nasilja, da se problematizuje smjer kretanja rješavanja nasilja  u Crnoj Gori u kojemu dominiraju prakse usmjerene na odbranu, da se definiše svjesno suprostavljanje strukturalnom i kulturnom nasilju uz izbjegavanje spirale nasilja, da se ukaže na mogućnost otpora nasilju nenasilnim sredstvima, da se pokrene volja da se razvija stav nenasilja, poštovanje drugoga i afirmacija sebe što doprinosi psihološkom blagostanju i razvijanju ljudskosti kao vrijednosnoj kategoriji.


U interaktivnom predavanju predavačica će izložiti; osnovnu paradigmu strategije borbe protiv nasilja u Crnoj Gori (ideologija i prioriteti); nenasilje kao vrijednosna orjentacija; prakse nenasilja sa fokusom na komunikaciju i rješavanje problema; značaj nenasilja za mentalno i fizičko zdravlje pojedinca i društva, projekcija budućnosti. Učesnici/e će vlastitim iskustvima i pitanjima aktivno sudjelovati. Postoji mogućnost da se diskusija nastavi sa zainteresovanima uz čaj i kafu.


Predavačica: Ljubomirka Ljupka Kovačević, psihloškinja, aktiviskinja.

 
 

Prije neki dan je održan jedan od najpraznijih, najglupljih i najočajnjih premijerskih satova koje pamtim. Izuzimam parlamentarce URE i HGI koji su se donekle dotakli važnih pitanja na koja bi premijer morao da da smislene odgovore (a niti su bili smisleni, ni u skladu sa kontekstom) kao i Jevrosimu Pejović koja je jasno opisala politički kontekst i osjećanja većine mislećih ljudi u Crnoj Gori (političari a i mediji su to odćutali jer im je svaki govor izvan nasilja i navijanja van mentalnog i političkog dometa) kao i ulogu premijera u zemlji u tranziciji, što on u skladu sa kapacitetima (političkim, moralnim, emotivnim) nije bio u stanju da prihvati a još manje da istinom i ispravnim stavovima umiri realnu uznemirenost svih koji su sa „strahom i stidom“(ogromna većina građanstva) pratili situuaciju u parlamentu a i u zemlji.
 
To uopšte nije ni bio Premijerski sat. Bila je to skupina ljudi koja se pripremila za „megdan“ riječima, predstavu besmisla, priglupih štoseva, poniznosti, ulizništva, zaštite lika i djela svojih gospodara i nadasve umišljenih parlamentaraca kojima normalan čovjek ne bi dao „ni kozu da vode“ a kamoli da vode državu. Ali, mi odavno nismo normalni. U kontinuitetu su nam oduzeli temelje normalnosti (učiti, raditi i voljeti). Nerad, laži, nasilje i nemoral svake vrste su vrijednosti koje su kontinuitetom utemeljili u proces obrazovanja i upravo se pripremaju da dodaju nacionalističku ideologiju kako bi završili projekat unižavanja ljudskosti do zlog svijeta.
 
Znam da vladajuća većina zadovoljno trlja ruke, i ima razloga, može im se. Uspjeli su svojom upornošću, čvrstom vjerom i poslušnošću da premetnu u Evropejce za vanjsku publiku, a za nas je ostalo ono čemu smo svjedočili na premijerskom satu. Demagogija i najprimitivniji populizam, naglašeni optimizam i usvojena maksima „hiljadu puta izgovoreno postaje vjerovano“ čine osnov strategije i pune prostor mržnjom prema svemu drugačijem.
 
Šampionsku titulu u ovoj metodi u crnogorskom parlamentu ubjedljivo je na ovoj sjednici osvojio Milojko Spajić. Ponavljao je i ponavljao floskule iz Evrope sad 2, kao da Evropom sad 1 nije na najbrutalniji način pokrao većinu penzionera na račun obećanih 450€. Istom metodom kojom je prethodna vlast pokrala fabrike i predala ih lopužama tzv. investitorima. U ovom slučaju sirotinja je imala prednost, to je potpuno u redu, ali pravda zasnovana na nepravdi nije napredak, napredak bi bio da je zasnovana na solidarnosti, a nije. Do tog Milojko ne može da dometne. A tek Evropa sad 2- uranilovka. Ono što stalno ponavljao okupljenoj družini, kao da je stanovništvo gluvo ili mentalno retardirano je direktan uvod u obesmišljavanje svakog rada, profesije i obrazovanja. Čudo neviđeno. Srednjoškolci - 600€ a Visokoškolci – 1000 eura! U kakve su samo budalaštine vjerovali naivni građani/ke Crne Gore (oni koji pamte normalnost) - rad, doprinos, stvaralaštvo ništa to nije garant budućnosti, u Milojkovom dobu samo papiri imaju vrijednost. Ostalo je van tržišta rada i života. Ovo nam sprema svojim planom i svojim ponašanjem. Robove i robote. Ne, ne vrijeđa on zdrav razum on samo aktivnosti (metode) iz kripto svijeta, prenosi u izvršnu vlast. Dovoljno je pametan da je to naučio, ništa drugo nije ni učio (ni iz knjiga a ni iz iskustva) i mi smo ga baš zato birali, zato što ništa ne zna o psihološkom, socijalnom i političkom a ni o Crnoj Gori u trenutku kada mu je vrijednost pala u kripto svijetu a mi se potrudili da mu gubitak nadomjestimo državom. Radujte se! - uskliknuo je. Vladajuća većina je u ovome saglasna i stabilna zahvaljujući njegovim sposobnostima pala im je sekira u med i treba to lizati. Znaju oni da prosude o onome što građani/ke žele (ponovi on mnogo puta) ušuškani iza njegove vizije kripto raja pakuju svoje političke naume do potpunog umirenja Crne Gore. Da li će “stid i strah“ kako to definisa parlametarka Jevrosima Pejović, prevedeno „prijetnje i poniženje“ zaustaviti svaku nadu u budućnost Crne Gore ili će se ta muka artikulisati u smislen odgovor onih koji misle i rade drugačije. Odgovor na koji vladajuća većina može da uradi samo jedno, ono što je uradio ovog puta Milenko Spajić, da ode iz Parlamenta Crne Gore.
 
Ljupka Kovačević, aktivistkinja Anime

OBAVJEŠTENJE
 
PAMTIMO RATNE ZLOČINE U CRNOJ GORI !
 
ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora je devet godina organizovala obilazak mjesta zločina u Crno Gori. Ta aktivnost sprovođena je povodom obilježavanja prvih godina na dan nezavisnosti/državnosti Crne Gore 21. maja a kasnijih godina 13. jula s ciljem:
 
- Odavanja počasti žrtvama i uvažavanja dostojanstva onih koji su bili žrtve devedesetih;
 
- Prozivanja institucija države da uspostave vladavinu prava za sve i da preduzmu mjere koje obezbjeđuju tranzicionu pravdu - krivičnu, političku i moralnu odgovornost;
 
- Ukazivanja na zločine počinjene u naše ime kako bi se shvatila odgovornost onih koji su inspirisali, podržavali i učestvovali u ratu;
 
- Afirmacije procesa suočavanja sa prošlošću da bi došlo do moralne obnove društva i spriječile zloupotrebe ljudi i zločini u budućnosti.
 
Naš akcija je obuhvatala obilazak i memorijaciju na mjesta ratnih zločina počinjenih na tlu Crne Gore:
 
- Logor Morinj, Opština Kotor, gdje su mučeni civilni i vojni zarobljenici sa ratišta u Hrvatskoj (1991/92);
 
- Centar bezbjednosti Herceg Novi simboličkom mjestu Deportacije muslimanskih izbjeglica (1992);
 
- Bukovica pored Pljevalja u kojoj je sprovedeno etničko čišćenje Bošnjaka (1993);
 
- Kaluđerski Laz pored Rožaja, mjestu gdje su ubijene izbjeglice sa Kosova (1999);
 
- Murino, mjesto gdje su ubijeni civilu u NATO bombardovanju (1999);
 
- Most Cicmil kod Mratinja, (poslednja dva obilaska) gdje je ubijena porodica Klapuh iz Foče.
 
Simboličan pohod, odavanje pošte stradalima i prozivanje državnih institucija na odgovornost ostajalo je bez odjeka u medijskoj i političkoj realnosti.
 
U obilazak mjesta zločina uključivale su se i druge organizacije civilnog društva i pojedinci/ke, ponekad više njih iz lokalne zajednice, a najupornije u podršci bile su aktivistkinje iz Bona Fide iz i Jakub Durgut iz Pljevalja, Velija Murić iz Rožaja, HRA iz Podgorice.
 
U međuvremenu su organizacije civilnog društva HRA, CGO, Građanska alijansa, Inicijativa mladih za ljudska prava i PRIMA Podgorica, proširile aktivnosti vezano za ratne zločine devedesetih i sistematski rade na krivičnoj odgovornosti (praćenje i analiza suđenja, dokumentovanju, procesu pomirenja), kao i na analizi događaja, obilježavanju mjesta zločina i prozivanju bivših i aktuelnih političkih elita da doprinesu ovom procesu ali i na razvoju svijesti kod mladih ljudi o neophodnosti tranzicione pravde.
Promjenom vlasti (smjenom dominacije DPSa) interesovanje političara za mjesta zločina se vidljivo povećalo. Za sada je to selektivno i manipulativno, vezano za stradanje “svojih”, zbog političkih poena na unutrašnjem planu ali i zbog dodvoravanja međunarodnim izaslanicima dok glume potrebu priključivanjua EU. Najčešće je to samo demonstracija njihove nacionalističke ideologije. Mjesta zločina se obilaze radi slike koja se šalje javnosti a ne radi istine i potrebe za pomirenjem, najviše radi homogenizacije svog biračkog tijela. Mediji imaju interesa i vremena da ih uslikaju i proprate što im je nedostajalo kada je to bila samo inicijativa marginalizovanih.
 
ANIMA je odlučila da od ove godine ne obilazi mjesta zločina da u fokus stavi zajedničke inicijative koje ima sa CGO i HRA da podržava njihove sveobuhvatne napore da se zločinci privedu pravdi, da se uvaži patnja žrtava i da se razvija svijest o društvenoj odgovornosti.
 
ANIMA nastavlja da ukazuje na neophodnost tranzicione pravde i povodom praznika državnosti apeluje da se političari privedu pameti, da budu svjesni realnosti, patnje koju su proizveli njihovi prethodnici zadojeni klero-nacionalističkim idejama i da budu svjesni vlastite mentalne ograničenosti koja je proizvedena izostankom suočavanja sa zločinima koji su činjeni u njihovo ime.
 
Državne institucije ne smiju dozvoliti da se to ponovi.

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje povodom 13. jula, Dana ustanka i Dana državnosti Crne Gore, organizuje performans Građanska Crna Gora - Odmah koji će se održati u 12:00 sati na Trgu od oružja u Kotoru.
 
Navršava se osamdeset i tri godine od dana kada je Crna Gora opštenarodnim ustankom pokazala da sloboda i pravda nemaju cijenu. Uradila je to prva u Evropi i ugradila herojski napor u antifašističku, progresivnu i emancipatorsku budućnost.
 
Navršava se sedamnest godina od kada ANIMA tijelima i simboličnim porukama ukazuje na probleme i vrijednosti u političkom životu a što na žalost nije ostvareno sticanjem nezavisnosti.
 
Ove godine performansom ”Građanska Crna Gora -Odmah” podsjećamo građane/ke Crne Gore da smo od 2008. do danas ukazivale na probleme koje imamo kao zajednica sa vladajućim politikama koje su u kontinuitetu urušavale vrijednosti koje simbolizuje 13. jul.
 
Ovog 13. jula pošaljimo poruku da Crna Gora jeste građanska i da vladajuća elita mora to apsolutno uvažiti, sprovoditi i ostati na kursu ulaska u Evropsku uniju.
 
Građanska Crna Gora garantuje uvažavanje svih bez obzira na rod, vjeru i naciju.
 
Naša dužnost ovih godina je prevashodno bila ukazati i ustati protiv: svih vrsta nasilja i okupacija – ekonomskih, nacionalnih, klerikalnih ili bilo kojih drugih i dići glas protiv mržnje u javnom govoru, protiv zloupotrebe nacionalnog identiteta i vjerskih osjećanja, protiv nacionalizma, nepotizma, partitokratije, podjela, obmana, eksploatacije, revizionizma, sabotiranja procesa suočavanja sa prošlošću devedesetih.
 
Zabrinjavaju najnoviju pokušaji da se negiraju zločini devedesetih tako što se na njih odgovora zločinima kojima mi ne svjedočimo kako bi se politike devedesetih vratile u realnost.
 
Posljedice na koje ukazujemo dugi niz godina u direktnoj su vezi sa politikama koje su ratove na prostoru bivše Jugoslavije iskoristile za prvobitnu akumulaciju kapitala i spregom kriminala i politike, stalno uvećavala izabranim poslušnicima. Rezultat su novokomponovane i otuđene elite koje građanke/ne utjeruju u nacionalne grupe koje se međusobno isključuju i vraća nas tako u zagrljaj zločinaca i ratova. Posebna opasnost su šarlatani i tzv. pomiritelji. U tom naumu im pomažu svi oni koji Crnu Goru vide kao skupinu nacionalnih zajednica i kao nefunkcionalnu državu koja nije u stanju da štiti ljudska prava i pravnu državu.
 
Zato ovog 13. jula dižemo glas protiv uništavanja građanskog koncepta državnosti.
 
Istina, nenasilje, poštovanje različitosti. Pravda i mir su na ovoj strani.
 
TRAŽIMO ZAŠTITU GRAĐANSKE CRNE GORE ODMAH!

Ove godine se navršava 29 godina od genocida u Srebrenici – najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svetskog rata. Aktivistkinje Anime povodom Međunarodnog dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine izdaju sledeće saopštenje:
 
Srebrenica-PAMTIMO
 
1995 – 2024.
 
11. jula 1995. godine oružane formacije Republike Srpske na čelu sa haškim osuđenikom Ratkom Mladićem okupirale su Srebrenicu, zaštićenu zonu UN-a. Režim Slobodana Miloševića pružio je cjelokupnu vojnu, logističku, finansijsku i političku pomoć u izvršenju genocida i do danas se ne zna koja je uloga Crne Gore u tim dešavanjima. Prema zvaničnim podacima ubijene su 8372 osobe bošnjačke nacinalnosti.
 
Skupština Crne Gore je 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici. 7. juna 2021. Skupština je usvojila Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici kojom se zabranjuju i osuđuju izjave postupci i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice. Ove godine Crna Gora je podržala Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici.
 
Danas je jasno da cilj usvojenih dokumenata nije ostvaren i da podržavaoci/saučesnici genocida nisu promijenili svoju osnovnu ideju – uništiti sve što se „ne moli srpski“, samo su stavili maske mirovnjaka onoliko koliko im je potrebno da koriste privilegije pozicija koje su zauzeli. Rat se nastavlja drugim sredstvima pod mantrom ulaska u EU i realnog udaljavanja na terenu. Na političkoj agendi je zloupotreba žrtava (tuđih i vlastitih) do konačne „pobjede“i konačne tragedije.
Uprkos mentalnog nasilja vladajuće elite, koje prijeti da pređe u fizičko, svi koji žele mir moraju se sjetiti Srebrenice:
 
- zbog saosećanja, solidarnosti i odgovornosti prema žrtvama genocida u Srebrenici koje još uvijek čekaju na zadovoljenje pravde;
 
- zbog crnogorske javnosti u kojoj se mora prestati sa negiranjem, poricanjem, minimiziranjem zločina koji su se desili u ratu devedesetih;
 
- zbog toga što razvoj društva zahtijeva njegovanja kulture sjećanja i solidarnosti;
 
- zbog toga što svakodnevnica ukazuje na stalne izazove nacionalizma i izostanak povjerenja u institucije koje bi morale da obezbijede razvoj svijesti, pravde i mira;
 
- zbog pravde i ljudskosti koja gubi značenje u nadgornjavanju pohlepnih i bahatih političara/ki.
 
Pamtimo genocid u Srebrenici jer je to dio kolektivne odgovornosti za ono što se činilo u naše ime. Odgovor je kultura sjećanja i nenasilje. Da se nikad ne ponovi.
 
Tim ANIMA

PAMTIMO

Povodom 19. juna 2024. godine, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja, ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor organizuje radionicu o ratnom silovanju. U sklopu radionice biće prikazan film. Radionica će biti održana 19. juna u 17 sati u Kući slobodne misli u Kavču.

Silovanje u ratu je imenovano Bečkom deklaracijom, 1993. i definisano kao ratni zločin i zločin protiv čovječnosti. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je prvi put na slučaju Foča utvrdio da se seksualno ropstvo smatra zločinom protiv čovječnosti. Od 1992-1995. godine na prostoru Bosne, prema podacima silovano je više od 20000 hiljada žena, djevojaka, djevojčica i muškaraca a mali broj je ostvario neki vid pravde. Poslije tridest i dvije godine, žrtve ratnih silovanja se stigmatizuju, trpe razne vidove nasilja i veoma teško ostvaruju svoja prava. Mali broj silovanih žena je svjedočio o tom nasilju. 26. juna 2023. godine Žene u crnom i Autonomni ženski centar Beograd organizovale su Ženski sud - slučaj Foča, posvećen seksualnim zločinima počinjenim tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995.). Ovaj ženski sud jedan od vidova tranzicione pravde. Javna prezentacija Ženskog suda - slučaj Foča održaće se u Podgorici 20. juna 2024. u Kulturnom centru 201.

U Crnoj Gori se ova tema ne pokreće iako se u svjedočenjima žrtava jasno uviđa umiješenost crnogorskih građana u ovim zločinima. Pokrenut je postupak protiv Ranka Radulovića za zločine protiv čovječnosti pred sudom BIH-a, kao i protiv Milutina Đilasa i Rajka Vojvodića pred Okružnim sudom u Trebinju za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Očekuje se da specijalno tužilaštvo pokrene procese na osnovu ogromne dokumentacije koju su dobili sa svjedočenja na suđenjima ratnim zločincima u Hagu. Vrijeme je da se individualizuju ovi zločini u Crnoj Gori kako bi znali kolika je umiješanost Crne Gore u ovim zločinima i da odgovorni budu kažnjeni. To je jedini način da nasilje ne eskalira i da se ne ponovi.

Pamtimo ovaj datum, pamtimo Foču, pamtimo žene žrtve silovanja u BiH, da se nikad ne ponovi. Podržavamo svako nastojanje žrtava da ostvare pravdu. Pridružujemo se svima koji obilježavaju ovaj datum i koji se bore za kulturu sjećanja.

Pozivamo sve zaintersovane da nam se u srijedu 19. juna u 17 sati pridruže u Kući slobodne misli u Kavču.

ANIMA- Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor

Pet nevladinih organizacija uputilo je juče zahtjev ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić da javnost upozna sa razlozima već tromjesečnog kašnjenja njenog resora u izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. O sadržaju pisma su upoznati i predsjednik Vlade Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu dr Srđan Pavićević.

Raniji predlog zakona – kojim su se civilnim žrtvama rata smatrale samo žrtve oružanog sukoba sa NATO u Crnoj Gori, a ne i one iz Crne Gore koje su stradale od oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili na Kosovu – kritikovan je od strane Evropskog parlamenta kao selektivan. 

Poslije protesta koji su organizovali Akcija za ljudska prava (HRA) i Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava” 29. decembra prošle godine, a koji su podržale i druge nevladine organizacije i pojedinci, taj predlog zakona je povučen iz procedure, a Ministarstvo rada i socijalnog staranja bilo je zaduženo da najkasnije do 1. marta 2024. godine izradi novi prijedlog teksta koji bi obuhvatio sve civilne žrtve.

Novim rješenjem bi trebalo da se reguliše status i obeštećenje članova porodica svih državljana Crne Gore koji su poginuli kao civilne žrtve tokom ratova 90ih, ako to pravo nisu ostvarili u drugim državama, kao i onih koji su ranjeni u oružanim sukobima, npr. NATO bombardovanju 1999. godine. Pored toga, bilo je planirano i povećanje primanja postojećim korisnicima boračke i invalidske zaštite.

Na sjednici Drugog redovnog zasjedanja Skupštine Crne Gore u 2023. godini – 29. decembra, najavljeno je da će, u slučaju da takav Predlog izostane, predstavnici svih poslaničkih klubova najkasnije do 1. juna zajedno predložiti i usvojiti svoj Predlog zakona.

Oba predviđena roka su prošla. Ministarstvo sa izradom Predloga kasni već tri mjeseca, iako na njemu radi preko pet mjeseci. To izaziva posebnu zabrinutost, jer su predlozi regulisanja statusa civilnih žrtava rata odavno dati – Bošnjačka stranka je predlog ponudila Skupštini Crne Gore još u decembru 2023. godine, a HRA Ministarstvu rada i socijalnog staranja u januaru ove godine.

Od ministarke Nišić smo zahtijevali da upozna javnost sa razlozima ovolikog kašnjenja u predlaganju zakona i kada se predlog može očekivati. Ističemo i da NVO nisu bile uključene u rad radne grupe za izradu Predloga zakona.

Cijenimo da je regulisanje statusa civilnih žrtava ratova jedno je od ključnih pitanja za suočavanje sa prošlošću i nastavićemo se zalagati da se ovo pitanje riješi na način koji nikoga ne diskriminiše.

 

Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)

Demir Ličina, Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”

Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA

Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava

Još članaka...

  1. Publikacija 1991-2016 ANIMA-Centar za žensko i mirovno obrazovanje 25 godina
  2. POZIVNICA - 24. maj
  3. S A O P Š T E NJ E povodom 21. maja
  4. Saopštenje povodom 9. maja 2024.
  5. Koalicija NVO: Bez kompromisa sa politikom zločina (eng. below)
Stranica 1 od 40