U Opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine, JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao „logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije. U sudskom procesu koji je započet 2007. godine, a pravosnažno okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđeni zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 144 KZ SRJ) prema zatvorenicima u tom logoru. Osim krivičnog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama. Nikada nije preispitana komandna odgovornost.
 
Aktiviskinje ANIME su u novembru 2019. godine kod Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor pokrenule Inicijativu za podizanje spomen obilježja ratnim zatvorenicima iz Hrvatske u Sabirnom centru u Morinju (sa inicijativom upoznale: predsjednika Opštine i Skupštine Opštine, predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine CG; ministra pravde i ministra odbrane kao i Generalni konzulat Republike Hrvatuske u CG). Dobijeni odgovor od tadašnjeg predsjednika države uputio nas je na opštinske organe, a oni na zahtjev koji prema našem stavu isključivo Opština i njeno vođstvo treba da realizuju kako bi se građani/ke Kotora suočile sa istinom o Sabirnom centru tj. Logoru Morinj.
 
Na Inicijativu ANIME Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Akcije za ljudska prava (HRA) i Centara za građansko obrzovanje (CGO), za podizanje spomen obilježja i uvažavanja žrtava na mjestu logora Morinj, Predsjedniku, Predsjednici Skupštine i Sekretarki Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, nismo dobile odgovor ni jedne instance kojoj je Inicijativa upućena.
 
ANIMA je u dugom periodu, naročito od vremena sticanja nezavisnosti, ukazivala na važnost kulture sjećanja na mjesta preživljene patnje i učinjenog zločina. Ukazivala je na neophodnost suočavanja građanstva Kotora sa ovom činjenicom i na preuzimanje odgovornosti Opštine Kotor na različite načine: uličnim akcijama, saopštenjima, flajerima, prikazivanjem filmova o Logoru Morinj, obilaskom ovog mjesta u kontiniutetu, simboličkim obilježavanjem polaganjem cvijeća i ploče, predlogom da se na tom mjestu napravi muzej sjećanja i Centar za mir koji bi Kotoru vratio dostojanstvo. 2019.g Anima je uradila istraživanje o stavovima i informisanosti u organima lokalne uprave prema ratnom zločinu u Mornju. Izdale smo publikaciju sa rezultatima istraživanja „Pamtimo logor Morinj” i dokumentovale prikupljenje podatke. Analiza sa zaključkom je pokazala da je, uprkos još uvijek jasnih otpora opštinske vlasti da se u potpunosti suoči sa ovim zločinom, iskazana potreba za obilježavanjem ovog mjesta.
 
10. oktobra 2022. delegacija vlade Hrvatske i Crne Gore prisustvovale su otkrivivanju spomen ploče od strane Ranka Krivokapića, ministra MVP u tadašnjoj vladi uprkos protesta mještana Morinja. Anima je podržala postavljanje spomen ploče i obilježavanje mjesta ratnog zličina ali je imala primjedbe na tekst na spomen ploči kojim se abolira učešće Crne Gore (rukovodstva, rezervista i policije) u ovom zločinu. Predsjednik Vlade i rukovodstvo Opštine su se suprostavljali postavljanju ploče, navodno iz administrativnih razloga koji izgleda još nijesu razriješeni. Ovo ne može biti opravdanje rukovodstvu Opštine koje iz moralnih razloga treba da ima proaktivan stav prema ovom zločinu kako bi o tim dešavanjima i uticaju tog zločina (kriminal i korupcija) znali svi u Kotorskoj opštini. Tim aktivnostima doprinijeli bi smanjenju nacionalnih tenzija i omogućili pomirenje i vraćanje duha tolerancije i mira Kotoru. Anima stalno upozorava na odgovornost prema žrtvama ali i prema građanstvu Kotora koje istinu treba da zna kako se ne bi po svakom važnom pitanju u Opštini nacionalno pregrupisavali i stvarali plodno tlo za buduće sukobe.
 
Ploča se još uvijek nalazi tamo gdje je postavljena, na objektu koji je u nadležnosti Ministarstva odbrane a štite je vojnici. 29. septembra ove godine delegacije Republike Hrvatske i Crne Gore su položile cvijeće na ovo mjesto, skoro inkognito, medijima je ulaz bio zabranjen. Sve se to dešava u opštini Kotor ali nema opštinske delegacije! Sramno je za sve, da ni godinu dana nakon postavljanja ploče nije napravljen napredak nego to mjesto (i zločin) i danas služi kao mjesto koje političari zloupotrebljavaju.
 
Aktivistkinje Anime će 3. oktobra u 12 sati održati performans PAMTIMO LOGOR MORINJ na Trgu od oružja i još jedanput ukazati na značaj suočavanja sa prošlošću bez kojeg nema mira u budućnosti. Posledice nesuočavanja su za Kotor vidljive, on više nije mjesto kulture, tolerancije i gradskog života već kalkulator za brojenje posjeta i kruzera.

 
Dana 02. 10. 2023. godine u 18 sati u Nikšiću, u sali hotela Yugoslavia, u blizini Filozofskog fakulteta, organizujemo Forum Razgovarajmo o dehumanizaciji.
 
Uvodničar je Brano Mandić, novinar, književnik.
 
NVO ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, realizuje projekat „Razgovarajmo o...“ u kojem je planirana organizacija 16 Foruma u Tivtu, Bijelom Polju, Baru i Nikšiću na kojima će biti otvorene diskusije na različite teme od lokalnog značaja.
 
Cilj okupljanja je izgradnja veza između različitih aktera i akterki na lokalnom nivou tj. izgradnja moći zajednice kroz razmjenu znanja koje proizilazi iz iskustva građana i građanki čime se uvažava njihov glas, specifični društveni kontekst i politika svakodnevnice.
 
Pozivamo Vas da dođete i da zajedno stvaramo siguran prostor za razmjenu mišljenja i bolje razumijevanje društvenih pojava koje utiču na naše ponašanje i na naše živote.
Projekat Razgovarajmo o... podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

 
 
 
Dana 28. 09. 2023. godine u 18 sati u Nikšiću, u sali hotela Yugoslavia, u blizini Filozofskog fakulteta, organizujemo Forum Razgovarajmo o socijalnoj distanci.
 
Uvodnici su Esad Kočan i Duško Vuković.
 
NVO ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, realizuje projekat „Razgovarajmo o...“ u kojem je planirana organizacija 16 Foruma u Tivtu, Bijelom Polju, Baru i Nikšiću na kojima će biti otvorene diskusije na različite teme od lokalnog značaja.
 
Cilj okupljanja je izgradnja veza između različitih aktera i akterki na lokalnom nivou tj. izgradnja moći zajednice kroz razmjenu znanja koje proizilazi iz iskustva građana i građanki čime se uvažava njihov glas, specifični društveni kontekst i politika svakodnevnice.
 
Pozivamo Vas da dođete i da zajedno stvaramo siguran prostor za razmjenu mišljenja i bolje razumijevanje društvenih pojava koje utiču na naše ponašanje i na naše živote.
 
Projekat Razgovarajmo o... podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

 
 
 
Dana 21. 09. 2023. godine u 18 sati u Nikšiću, u sali hotela Yugoslavia, u blizini Filozofskog fakulteta, organizujemo Forum Razgovarajmo o migracijama/imigracijama.
 
Uvodničar će biti Duško Vuković, novinar, građanski aktivista iz Podgorice.
 
NVO ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, realizuje projekat „Razgovarajmo o...“ u kojem je planirana organizacija 16 Foruma u Tivtu, Bijelom Polju, Baru i Nikšiću na kojima će biti otvorene diskusije na različite teme od lokalnog značaja.
 
Cilj okupljanja je izgradnja veza između različitih aktera i akterki na lokalnom nivou tj. izgradnja moći zajednice kroz razmjenu znanja koje proizilazi iz iskustva građana i građanki čime se uvažava njihov glas, specifični društveni kontekst i politika svakodnevnice.
 
Pozivamo Vas da dođete i da zajedno stvaramo siguran prostor za razmjenu mišljenja i bolje razumijevanje društvenih pojava koje utiču na naše ponašanje i na naše živote.
 
Projekat Razgovarajmo o... podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

poster for a civic discussion in Nikšić Montenegro

Dana 14. 09. 2023. godine u 18 sati u Nikšiću, u sali hotela Yugoslavia, u blizini Filozofskog fakulteta, organizujemo Forum Razgovarajmo o korupciji.
 
Uvodničarka će biti Vanja Ćalović, građanska aktivistinja iz Podgorice.
 
NVO ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, realizuje projekat „Razgovarajmo o...“ u kojem je planirana organizacija 16 Foruma u Tivtu, Bijelom Polju, Baru i Nikšiću na kojima će biti otvorene diskusije na različite teme od lokalnog značaja.
 
Cilj okupljanja je izgradnja veza između različitih aktera i akterki na lokalnom nivou tj. izgradnja moći zajednice kroz razmjenu znanja koje proizilazi iz iskustva građana i građanki čime se uvažava njihov glas, specifični društveni kontekst i politika svakodnevnice.
 
Pozivamo Vas da dođete i da zajedno stvaramo siguran prostor za razmjenu mišljenja i bolje razumijevanje društvenih pojava koje utiču na naše ponašanje i na naše živote.
 
Projekat Razgovarajmo o... podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Podgorica, 30. 08. 2023.

Na današnjem sastanku sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, predstavnice nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević i Tamara Milaš, i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ervina Dabižinović, zatražile su od njega da iskoristi svoj uticaj da se u Herceg Novom podigne spomen obilježje, a na državnom nivou uspostavi Dan sjećanja na žrtve deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine.

Sastanku je prisustvovao i Alen Bajrović, čiji je otac Osman nezakonito uhapšen u svojoj kući u Bijeloj i deportovan zajedno sa ostalima. Njegovi posmrtni ostaci do danas nijesu pronađeni. Njegovi posmrtni ostaci, kao i posmrtni ostaci mnogih drugih deportovanih izbjeglica, do danas nijesu pronađeni. Uslijed Deportacije smrtno su stradale najmanje 54 osobe i danas, na Međunarodni dan nestalih osoba, apelujemo na nadležne da konačno počnu djelovati u pravcu uspostavljanja pravde za porodice koje ni nakon tri decenije ne znaju gdje se nalaze posmrtni ostaci njihovih najbližih. Predsjednik Milatović je izrazio posebno interesovanje za ličnu i porodičnu priču Bajrovića.

Nevladine organizacije HRA i CGO se uporno zalažu za memorijalizaciju žrtava ovog ratnog zločina još od 2011. godine, kada su zajedno sa tadašnjim istraživačem kršenja ljudskih prava Aleksandrom Sašom Zekovićem, državi prvi put uputile ove inicijative, pošto su i porodice žrtava iz Bosne i Hercegovine izrazile želju za spomen obilježjem.

Očekujemo da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović napravi ovaj istorijski važankorak i aktivno podrži ove inicijative.

Podsjećamo da su prošle, odnosno 2022. godine, po prvi put, memorijalnom okupljanju u Herceg Novom prisustvovali ministri iz Vlade Crne Gore - ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović, kao i direktor Uprave policije Zoran Brđanin.

Tada su, poslije 30 godina, članovi porodica žrtava prvi put čuli izvinjenje zvaničnika policije i ministarstva unutrašnjih poslova zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica vojsci Srpske Republike BiH.

Time je ispunjena i jedna od tri inicijative za koje su se više od decenije zalagale HRA, CGO, ANIMA i Aleksandar Zeković.

Ministar unutrašnjih poslova, Filip Adžić, tada je javno podržao preostale dvije inicijative nevladinih organizacija da se na mjestu okupljanja podigne spomen obilježje i obilježi dan sjećanja na žrtve ovog ratnog zločina. Međutim, do danas nemamo povratnu informaciju što je Adžić uradio da svoja obećanja ispuni.

Takođe, Skupština opštine Herceg Novi je inicijativu za podizanje spomen obilježja žrtvama deportacije samo jednom stavila na glasanje, i to u junu 2015. godine na prijedlog Dragana Šimraka iz SDP-a. Za inicijativu je glasalo samo troje odbornika, Milica Berberović (SDP) Dragan Šimrak (SDP) i Jovana Šijaković (Izbor).

Ove 2023. godine, obilježavanju 31. godišnjice zločina Deportacije prisustvovali su predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegov savjetnik Đorđe Radulović, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović (predsjednik Bošnjačke stranke), državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Mersudin Gredić, v.d. načelnik Centra bezbjednosti u Herceg Novom Slobodan Đokić, i državni sekretar u Ministarstvu odbrane Krsto Perović. Prisutan je bio i menadžer opštine Herceg Novi, Dušan Vukić.

Zvaničnici Vlade su novinarima pored ostalog saopštili „da Crna Gora više ne bježi od prošlosti već se suočava sa njom“.

Očekujemo da Crna Gora podizanjem spomenika i uspostavljanjem Dana sjećanja oda dužnu počast nevinim žrtvama zločina Deportacije, i tako jasno iskaže opredjeljenje da više nikada ne dopusti da se bilo ko lišava slobode i prepušta smrtnoj opasnosti samo zbog svoje etničke ili vjerske pripadnosti.

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO)
Ljupka Kovačević, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA

Priznajem, iznenadilo me. Sve je bilo na svom mjestu, i stajling predsjedničkog para i ponašanje. Malo kreativnog rješavanja nelagode dok se čeka, ili tačno vrijeme početka govora, ili određeni gosti koji zbog potrebe da budu u fokusu i čekani, moraju doći poslednji. Tim malim gestom bliskosti par je postao vidljiv. Možda je ta kratka razmjena dodira u plesnoj figuri bila najava onoga što će se desiti. Predsjednikova žena je progovorila. Milena Milatović se obratila javnosti. Obratila se neprotokolarno i uvela žene Crne Gore na mjesto koje im po pravednim protokolima odavno pripada. Dala je svima do znanja da ona iz uloge koja joj je namijenjena neće biti samo dekor za sliku predsjednika i njegove svite već osoba koja hoće nešto da kaže jer vjeruje da je to važno za sve. I to je bilo to. Usudila se. Oni koji su gledali prenos prijema 13. jula (i muškarci i žene) su zastali, na trenutak zbunjeni time što se desilo i u konsterniranosti odslušali ponešto od onog što je rekla, spontano komentarisali, najčešće uobičajenim ućutkivanjem žena ( nije vrijeme, nije mjesto, nije način da govori). Postalo je zanimljivo isčekivati komentare koji se u ovoj situaciji nikako nisu mogli svesti na uobičajeno komentarisanje izgleda i odjeće predsjednikove žene.

Ono što je slijedilo nije me iznenadilo. Kontekst stanja svijesti, malograđanština i patrijathat, u kojem je predsjedinikova žena, odlučila da govori isčitavao je standarde i protokole. Tišina zvaničnih analitičara je bila indikativna, neuobičajen nastup i značajne poruke govora su izbrisane. Predsjednički par je svojom jedinstvenošću te večeri pomjerio sliku dominantnog muškarca Crne Gore. Porodičnom situacijom dao Mileni Milatović patrijarhalni kredibilitet pa se njen glas nije tumačio incidentnom situacijom koja ugrožava ugled predsjednika. Oslonci su bili poljuljani. Majka (činjenično) koja u svom javnom obraćanju ne daje toj ulozi neprikosnovenu vrijednost (naslušali/e smo se tih priča) već drugačiju ulogu i značaj žene za društvo kao i gestovi bliskosti ljubavnog para (mrzožencima nepodnošljivi) poremetili su ubitačni sklad nepromjenjivosti dominacije i potčinjnosti. Tišina zaokruži sadržaj govora Milene Milatović koji je u svim glavama žena i muškaraca jasno odjeknuo porukom – Ja hoću i imam nešto da kažem.

Trebalo je sačekati da se razbistri pogled. Razbistrio se. Žena ima grudi i bradavice. Bradavice postadoše tema kao i suvišna rasprava (odbrana) oko šava. Proteći će još vremena da se mizogini erotizirajući i moralizirajući umovi umire i da jedna žena bez zazora javno kaže – Da ovo su moje bradavice, moje žensko tijelo. Ja odlučujem koliko i kako ga izlažem pogledu, ko će da ga dira i ko će da ga koristi za zadovoljstvo ili hranu.

Ovo ne umanjuje značaj čina Milene Milatović, ni istinitosti sadržaja govora koji je nesporno značajan i ohrabrujući svim ženama koje razumiju poziciju žena u Crnoj Gori i provokacija svim muškarcima (a i ženama) koji je nerazumiju. Teško se mijenja svijest koja oduzima pravo žena na vlastito tijelo i koja njihovu tjelesnost zloupotrebljava sa namjerom da ih ućutka, onemogući njihove namjere da učine svijet boljim mjestom za život i ospori pravo na odgovorno javno (političko) djelovanje. Zato je hrabar ovaj iskorak koji je osvijetlio mrak limitirane ratničke svijesti i licemjernog građanstva. Treba nam učiti...

Ljupka Kovačević, aktivistkinja Anime

Još članaka...

  1. Spomenik na Grahovu 13. jul 2023.
  2. PAMTIMO RATNE ZLOČINE U CRNOJ GORI !
  3. S A O P Š T E NJ E 13. jul dobar dan za preispitivanje
  4. Saopštenje povodom Dana sjećanja na žrtve Srebrenice
  5. Ženski sud : feministički pristup pravdi SLUČAJ FOČA
Stranica 4 od 40