Kotor, 1.10.2022.

U Opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine,[1] JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao „logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije.[2]

U sudskom procesu koji je započet 2007. godine, a pravosnažno okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđeni zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 144 KZ SRJ) prema zatvorenicima u tom logoru.[3] Osim krivičnog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.

Aktiviskinje ANIME su u novembru 2019. godine kod Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor pokrenule Inicijativu za podizanje spomen obilježja ratnim zatvorenicima iz Hrvatske u Sabirnom centru u Morinju (sa inicijativom upoznale: predsjednika  Opštine i Skupštine Opštine, predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine CG; ministru pravde i ministru odbrane  kao i Generalni konzulat Republike Hrvatuske  u CG). 

Dobile smo odgovor od predsjednika države i Sekretarijata. Predsjednik nas upućuje na opštinske organe. Opštinski organi ( Sekretarijat za kulturu sport i društvene djelatosti ) traži od NVO Anime da dostavi :

  • Podatke o vrsti i veličini spomen –obilježja;
  • Predlog teksta koji će biti ispisan na spomen –obilježju;
  • Predlog načina održavanja spomen –obilježja;
  • Predlog idejnog rješenja sspomen- obilježja;
  • Saglasnost vlasnika odnosno korisnika objekta.

Odgovorile smo  da je ANIMA podnijela inicijativu, a ne zahtjev za podizanje spomenika, da nema ni stručne ni finansijske resurse da bi odgovorila na navedene zahtjeve.

Na tridesetogodišnjicu navedenog zločina ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrzovanje (CGO) uputile su Inicijativu za podizanje spomen obilježja na mjestu logora Morinj, Predsjedniku, Predsjednici Skupštine i Sekretarki Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti  Opštine Kotor od kojih smo tražile da opštinske vlasti razmotre ovu inicijativu u skladu sa stavom Vlade da će žrtve biti uvažene. Prošla je godina dana nismo dobile odgovor ni jedne instance kojoj je Inicijativa upućena.

ANIMA je u dugom periodu, naročito od vremena sticanja nezavisnosti, ukazivala na važnost  kulture sjećanja na mjesta preživljene patnje i učinjenog zločina. Ukazivala je na neophodnost suočavanja građanstva Kotora sa ovom činjenicom i napreuzimanje odgovornosti Opštine Kotor na različite načine: uličnim akcijama, saopštenjima, flajerima, prikazivanjem filmova o Logoru Morinj, obilaskom ovog mjesta u kontiniutetu, simboličkim obilježavanjem polaganjem  cvijeća i ploče, predlogom da se na tom mjestu napravi muzej sjećanja  i Centar za mir koji bi Kotoru vratio  dostojanstvo.

2019.g Anima je uradila istraživanje o stavovima i informisanosti u organima lokalne uprave prema ratnom zločinu u Mornju, te napravila analizu sa zaključkom da je, uprkos još uvijek jasnih otpora opštinske vlasti da se u potpunosti suoči sa ovim zločinom, iskazana potreba za obilježavanjem ovog mjesta. Izdale smo publikaciju sa rezultatima istraživanja „Pamtimo logor Morinj” i dokumentovale prikupljenje podatke.

Na današnji dan ponovo podsjećamo da je neophodno napraviti spomen obilježje u Morinju i Školu mira sa akcentom na suočavanje sa onim što se dešavalo devedesetin (mobilizacija, izbjeglištvo, logor) da se ne bi ponovilo. Znamo da je za to neophodna politička volja Optinskih vlasti i institucija koje još uvijek nema sa tendencijom revizionizma i opravdavanja navedenog zločina. Upozoravamo  da ovakav odnos prema suočavanju sa prošlošću stvaraju rat i dalje opstaju politike koje su spremne da ga ponove.

ANIMA će 3. oktobra 2022 godine, na Trgu od oružja u 12 sati održati performans - Logor Morinj - PAMTIMO.

[1] Proces suočavanja sa Prošlošću u Crnoj Gori - slučaj “Morinj” – Centar za građansko obrazovanje, Podgorica, 2014, dostupno na: http://media.cgo-cce.org/2014/12/cgo-cce-proces-suocavanja-sa-prosloscu-u-cg-slucaj-morinj.pdf

[2] Saopštenje povodom 26. godine od formiranja Logora Morinj, NVO ANIMA, dostupno na: http://www.animakotor.org/index.php/novosti/587-2017-saopstenje-logor-morinj

[3] Presuda Apelacionog suda Kž – S br. 44/13 od 27.2.2014, kojom je potvrđena presuda Višeg suda u Podgorici Ks.br.19/12 od 31.7.2013.

Kotor, 20.09.2022.

Povodom Svjetskog dana mira -  21. septembra 2022. godine, ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje izdaje sledeće saopštenje

„Stop  ratu i razaranjima - nenasilje je naš izbor“

Međunarodni dan mira obilježava se 21. septembra, u skladu sa Rezolucijom 36/67 koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija. Istog dana obilježava se Svjetski dan prekida vatre i Dan bez nasilja. Svjedočimo 209 danu rata u Ukrajni. Nema nagovještaja prekida vatre i mirovnim dogovorima. Ni ostala ratna žarišta ne jenjavaju. Čini se da je svjetski mir ugrožen više nego ikada.

Ugrožen je mir i u Crnoj Gori ali na sreću još nema oružanog sukoba. Sve o neodgovornosti i moralnoj bijedi političkih elita je napisano. Vrijeme je da se sistem mijenja. Hoćemo da vjerujemo da može nenasilno.

Ovog dana apelujemo da oružani sukob u Ukrajini stane, da se prekine razaranje, patnja ljudi  i dogovori otpočnu. Apelujemo na građane i građanke Crne Gore da neodgovornim politikama otkažu poslušnost, da imaju strpljenja da se posvete vlastitim interesima i sačuvaju nadu da je promjena mirnim putem moguća.

Tim ANIME

Kotor, 19.0.2022.

Oglasio se Ženski klub Skupštine. Kako se oglasio, bolje da nije. Nije bilo nužno da se oglase kad već nisu imale ama baš ni jedno javno oglašavanje povodom haosa i ludorija njihovih kolega u kojima očito učestvuju sa više zadovoljstva nego što to javno priznaju.

Ciljevi koje su kroz Ženski klub definisale kao zajedničke mogu se realizovati u demokratskim uslovima kojih nema u Crnoj Gori  a nije ih ni bilo ni onda kada su ih definisale ali svako ima pravo na snove. Lijepo zvuči:

- afirmacija rodne ravnopravnosti na svim nivoima odlučivanja;

- podsticaj ženama za veće učešče u političkom i javnom životu;

- unapređenje položaja žena u svim sferama društva;

- podsticaj i unapređenje solidarnosti i humanosti, promovisanje volonterizma i međusobnog pomaganja.

Zadaci su unapređenje zakonskih okvira, regulative i ambijenta. Naravno, formalno, jer implemntaciju ne vidjesmo nikako. A pozivanje na sve autoritete (kojih nema) posebno na ustavno-patriotske u situaciji kada Ustav ove zemlje gaze, svi počevši od “patriota” je besmisleno.

Činjenica, prozvane  su  kada su  navodno neke ambasade primijetile da postoje kao Klub a kolege iz Parlamenta vidjele priliku za još jednu zafrkanciju. Odgovorile su - ali kako? Proglasom: Demokratiji su potrebne žene.

Tim proglasom se valja pozabaviti da slučajno neznavene žene ne pomisle da je parlamentarni Ženski klub krenuo da uzme poziciju koja im pripada (24% parlamenta) i zahtijevaju demokratske procese.

  • čemu one to kada je u prvoj uvodnoj rečenici jasno da više brinu o bedemima patrijarhata (Zabrinute zbog polarizacije u društvu koja  ugrožava dobrobit i bezbjednost naše djece.) pozivanje na djecu kada se prozovu ženu  i jasno kažu da ne razumiju ni sam pojam brige van kruga “porodičnih vrijednosti. Lijepo dimi patrijarhat koji uči da tuđa djeca su tuđa briga. I one se jasno opredjeljuju, ne samo da ne treba brinuti o tuđoj djeci već da roditeljstvo pripada samo ženama. Toliko o rodnoj ravnopravnosti!
  • Sa “poznavanjem” izazova globalnih i regionalnih kriza u kojima vide razlog krize u Crnoj Gori relativizuju odgovornost partijskih elita (prošlih i sadašnjih) za crnogorsku tranziciju u EU dok su te iste elite združeno svih ovih godina sabotirale sam proces.
  • Posebno je srceparajuće (a da nije cinično) što kažu da Crna Gora ne zaslužuje da bude u funkciji partikularnih interesa, naročito partijskih. A već vrapci pjevaju da Crna Gora samo tome i služi. Ništa klub ne bi radio da tako ne bude, mada možda bi plakale.
  • U nastavku istinski  cinično - uvažavajući značaj svih grana vlasti i nezavisnost institucija Kako se može uvažavati nešto što zaista ne postoji. Šteta a lijepo zvuči baš kao što one figuriraju.
  • Konačno velika Odluka u situaciji izazova – da ne budemo pasivni posmatrači već aktivne učesnice. Ne, ne znači to da se spremaju na nenasilan otpor u holu Skupštine do potpune deblokade i optimizacije pravosudne grane vlasti. To znači da su se usudile da se javno oglase.
  • Naravno, ne može bez potkusurivanja sa brojem žena - statistički su žene prava većina u Crnoj Gori. Je li to prijetnja brojem žena ili samo kuknjava – da žena ima više ! Što sa tim? Da se uplaše ili sažale muške kolege? Mozda bace vruć krompir nekoj u ruke.
  • Na kraju apel uz pouku kolegama u parlamentu kako lijepo one mogu uspostaviti konsenzus o svim pitanjima kojima su se bavile. A čime su se to bavile? Pomirenjem nacionalnih zajednica? Bojkotom potpisivanja Temeljnog ugovora u ovom političkom trenutku? Smanjenjem budžeta političkim partijama? Smanjenjem privilegija državnih zvaničnika? Dekonstrukcijom patrijarhata? Čemu apel kada je jasno da njihove drage kolege imaju konsenzus oko toga da treba poštovati evropske vrijednosti koje ama bas nikad ne moraju definisati kao što one ne moraju definisati patrijarhat.

Na kraju poruka, ne odgovarajte ako ne umijete bolje, držite se ciljeva koje ste zacrtale jer uz njih možete lijepo da odspavate čak  pune mandate i da lijepo figurirate. Ako niste u stanju da svoje kolege u parlamenu ubijedite da su rodne politike, važnije od crkvenih, vjerskih, nacionalnih, naročito  partijskih,  bilo bi korektno da ćutite i slušate svoje lidere, kao i do sada. Nisu demokratiji potrebne žene nego nediskriminativne politike i uvažavanje rodne ravnopravnosti a sasvim je svejedno ko se za to zalaže. U vašim krugovima takvih nema.

Aktiviskinje ANIME

Ljupka Kovačević

Ervina Dabižinović

Kotor/Kavač, Kuća slobodne misli, 3. septembar 2022.

Ovo je četvrti diskusioni kružok u Kući slobodne misli u Kavču. Tri prethodna su bili
regionalnog karaktera( Srbija, Hrvatska, Crna Gora) sa ciljem zajedničkog
promišljanja o pitanjima koja nas zaokupljaju, kritička refleksija o izazovima u
političkoj ravni sa kojima se suočavamo – lokalno i regionalno, ali i globalno
Ovaj susret želimo da posvetimo nama iz Crne Gore sa ciljem da se družimo,
razgovaramo o temeljnim vrijednostima važnim za aktivizam – o feminističkoj etici
brige i o solidarnosti.

Uvodna izlaganja imaće : Ljupka Kovačević i Jovan Ulićević


PROGRAM :
Subota ( 3.septembar)
10 : 00 – dolazak učesnika/ca
10:30 do 11:00 – Predstavljanje, upoznavanje
11: 00 do 13:00 – Tema: Feministička etika brige – radionica, izlaganje , diskusija
13:00 do 13:30 – pauza
13:30 do 15:00 – Tema: Solidarnost - uvodno izlaganje i diskusija
15:00 do 17:00 - Ručak, ćaskanje i odlazak
Vjerujemo da ćete naći vremena da budete sa nama i da ćemo u našem
sigurnom prostoru raspravljati o temama koje utiču na naše živote, koje nas
pokreću i podupitu u onome što radimo.


Pozdrav iz ANIME

Deportacija Herceg Novi 14. jul 2022.
ANIMA i HRA

Logor Morinj, 14. jul 2022.

Ubistvo porodice Klapuh na mostu Obrad Cicmil, Plužine, 14. jul 2022.

Bukovica, Pljevlja, 14. jul 2022.

Kaluđerski laz, ubistvo izbjeglica sa Kosova
15. jul 2022.

Murino - ubistvo civila na mostu u Murinu u NATO agresiji
15. jul 2022.

Kotor, 08.07.2022.

ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotor, povodom 13. Jula Dana ustanka i državnosti Crne Gore, 14 i 15 jula 2022., osmu godinu za redom, organizuje Obilazak mjesta ratnih zločina, koji su počinjeni u Crnoj Gori, tokom devedesetih. Uz aktiviskinje ANIME i ove godine priključuju se aktiviskinje HRA Podgorica.

Kao i prethodnih godina ukazujemo na izostanak pravde za žrtve, na selektivan odnos prema zločinima, zločincima i naredbodavcima, na izostanak kulture sjećanja tj. na to da građani/ke nisu na adekvatan način upoznati/e sa počinjenim zločinima u njihovo ime u ratovima devedesetih. Država Crna Gora nije pokazala političku volju, ozbiljan napor sudstva i tužilaštva u borbi protiv nekažnivosti  kako bi ratne zločine počinjeni na njenoj teritoriji procesuirala.

Organizacije civilnog društva Crne Gore, koje se zalažu za proces suočavanja sa prošlošću i kulturu sjećanja, ukazuju na karakteristike sudskih istraga i procesa: procesi su obuhvatili samo izvršioce i najniže u hijerarhiji odgovornosti bez procesuiranja nalogodavaca i inspiratora zločina, istrage su spore i neučinkovite,  vode se neefikasno i ne rezultiraju osuđujućim presudama. Izostaje i adekvatna podrška žrtvama i njihovim porodicama. Ipak, iz državnog budžeta izdvojeno je  preko pet miliona eura za naknadu štete žrtvama ratnih zločina koja je ostvarena pred crnogorskim sudovima, što pokazuje da je država preuzela dio odgovornosti u pojedinim slučajevima ali izostaju javne politike i adekvatno obavještavanje javnosti.  Podizanje spomen obilježja svim žrtvama stradalim u ratovima devedesetih, uprkos priznavanja žrtava, relativizuje odgovornost za te žrtve. O uzrocima i posledicama rata kao i o uključenosti političkih elita (što ideološki, što funkcionalno) se ne govori pa to razdoblje služi za produbljivanje političkih i nacionalnih podjela. 

Svaka krivična i politička odgovornost mora biti individualizovana, društvena i moralna odgovornost prihvaćena, svaka žrtva uvažena, svako mjesto zločina adekvatno obilježeno i ugrađeno u memoriju budućih generacija  kroz obrazovanje i Dane sjećanja.

Zbog navedenog ponavljamo i ovog puta da obilaskom mjesta zločina (osmi  put) i polaganjem cvijeća:

             Odajemo počast žrtvama i uvažavamo dostojanstvo onih koji su bili žrtve devedesetih;

  • Prozivamo institucije države da uspostave vladavinu prava za sve i da preduzmu mjere koje obezbjeđuju tranzicionu pravdu, sigurnost i bezbjednost svih stanovnika u Crnoj Gori;
  • Ukazujemo na zločine počinjene u naše ime
  • Afirmišemo potrebu suočavanja sa prošlošću  da bi se spriječile zloupotrebe ljudi  i zločini u budućnosti;

Ponavljamo naš zahtjev da država na primjeren način, obilježi i podigne spomen obilježja na mjestima zločina kako bi savremenici/e i buduće generacije razvijale kulturu sjećanja i kulturu odgovornosti.

Lista mjesta ratnih  zločina u Crnoj Gori  i vrijeme obilaska:

  • Herceg Novi – ispred zgrade MUP-a (HN odakle je najveći broj muslimana deportovan u BiH gdje su ubijeni 1992.) jula u 8 sati
  • Morinj – ispred ulaza u vojni objekat (logor za hrvatske zarobljenike 1991/2.), jula u 9 sati.
  • Most Obrad Cicmil Plužine, ubistvo porodice Klapuh 14 jula u 11 i 30
  • Bukovica – mjesto gdje je ubijen civil Džafer Đogo (mjesto etničkog čišćenja muslimana 1992/3), jula  u 18 sati
  • Kaluđerski laz - most (mjesto  gdje je Vojska Jugoslavije ubila šest civila albanske nacionalnosti, i još šesnaest albanskih civila izbjeglih sa Kosova u vremenu od aprila do juna 1999.), jula u 11 sati
  • Murino (NATO bombardovanje 1999, stradalo šest civila među kojima i troje djece.) 15 jula u 15 sati.

NAPOMENA

Prošlogodišnji obilazak premijera Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića, žrtvama NATO bombardovanja Murina i ovogodišnje polaganje vijenaca od strane gradonačelnika Plužina i Berana, te prisustvo ministra Radulovića pred Logorim Morinj u Morinju, kao i ovogodišnje prisustvo ministara unutrašnjih polova Adžića, direktora policije Brđanina, ministra pravde Kovača te ministra bez portfelja Adrijana Vuksanovića u sadašnjoj Vladi koji su izrazili žaljenje zbog žrtava i njihovim porodicama, pokazuju da je došlo do izvjesnog pomaka. Kako ti obilasci nisu rezultirali konkretnim mjerama shvatamo da to nije garantovalo ozbiljan i dosledan pristup.

U slučajevima Kaluđerski laz, Bukovica i ubistvo porodice Klapuh na mostu Obrad Cicmil kod Plava država nije izrazila ni žaljenje. To pokazuje selektivan pristupa slučajevima ratnih zločina. Pokazuje i to da je nakon svih ovih posjeta i priznanja a posebno na mjestima gdje se to još uvjek nije dogodilo, nema suštinske i konkretne odluke osude zločina.  

Upozoravamo da politike nekažnjivosti zločina i neutvrđivanja odgovornosti imaju dugoročne posledice štetne po građanstvo i demokratiju a kojih smo svjesni svakodnevno u svim gradovima Crne Gore – korupcija, kriminal, nacionalizam, klerikalizam do  nerasvijetljenih ubistava i „legalnih“ likvidacija ljudi.

Upozoravamo da još nismo izašli iz rata koji se u miru vodi drugim sredstvima od istih političkih elita.  Krajnje je vrijeme da izađemo iz stanja rizika po mir u Crnoj Gori. To  je  jedino moguće sprovođenjem  politika  koje  poštuju ljudski život, insistiraju na jednakosti, uspostavljaju pravnu državu i sankcionišu izvršioce i inspiratore  zločina.

Pozivamo sve zainteresovane u lokalnim zajednicama da nam se pridruže u ovim aktivnostima.

Kotor, 11.07.2022.

Smisao i svrha svakog praznika jeste obnavljanje i učvršćivanje sjećanja na osnovne principe i vrijednosti koje neka zajednica baštini. Suverenitet i antifašizam bi tako trebalo da predstavljaju temelje savremenog crnogorskog društva. Ali, ako pogledamo našu društvenu, ekonomsku, političku ili kulturološku zbilju – možemo ih li uopšte razaznati?

Makijaveli je prije mnogo stoljeća vladaru uputio dragocjeni savjet koji vladari i danas pomno prate, da onaj ko zagospodari gradom naviklim da živi u slobodi – a ne uništi ga, danas sjutra će on uništiti njega (…) i ako se stanovnici grada ne razjedine ili ne rasele, tvrdi on – sjećaće se svoje slobode u svakoj prilici. Sjećanje na slobodu je tako garant nemirnog vladarevog sna.

Što siromašnije – to polarizovanije, crnogorsko društvo, rastrojeno toksičnom sagom o Temeljnom ugovoru klizi po ivici fizičkog sukoba kojeg u prestrojavanju partikularnih interesa i vlastite moći do besvijesti zatežu neodgovorni političari/ke. Umjesto brige o miru i održivosti, o načinima na koje bi se moglo spasiti ono što je ostalo od države i njenih nemilice otuđivanih i satiranih resursa, umjesto da se ozbiljno pripremaju za tešku zimu koja dolazi, oni nam nude reciklirane strahove, podjele, i prijetnje koje se jedine obistinjuju, za razliku od vaskolikih predizbornih obećanja koja ne pamte ni oni koji su se njima zavaravali, a još manje oni koji su im ih davali.

Posljednji razorni pokazatelj besramne i dnevno-politički proračunate prakse bio je govor crnogorskog premijera u Potočarima kojim je izvršio nedopustivu relativizaciju genocida i negiranje patnje preživjelih. Ne može da ne zna doktor političkih nauka na čelu vlade jedne od država bivše Jugoslavije ko je ubijan u Srebrenici i zbog čega. Nije propust, nego je ili notorno neznanje ili zla namjera, nijedno primjereno premijeru. Izgovora nema, niti ga može biti.

Povodom 13. jula Dana državnosti I Dana ustanka Crne Gore, Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora organizuje performans pod nazivom ”Ne možete nam oduzeti sjećanje na slobodu” koji će se održati na Trgu od oružja u Kotoru u 12:00 sati. U vremenu ograničenih i ugroženih prava i sloboda, naglašavamo da je za nas 13. jul sjećanje na slobodu, na nesebičnu, strašnu i beskompromisnu hrabrost, na spremnost da se stoji ili padne zarad svojih uvida i izbora, na ono čega u glavnom toku političkog života nema, ali bez čega ni slobode ne može biti.

 

Tim Anime

30 godina protest Foča Anima

Kotor, 18.06.2022.

SAOPŠTENJE

Povodom 19. juna  2022. godine, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja, ANIMA –Centar za žensko i mirovno obrazovanje izdaje saopštenje:

Silovanje je nevidljivo oružje rata (i ne samo rata). Silovanje u ratu je nasilje nad ženama. Silovanja u ratu  na prostoru bivše Jugoslavije su bila planska, sistemska, organizovana i politički motivisana. Bečkom deklaracijom 1993, Rezolucijom 1820 prekinuto je ćutanje o ovim zločinima. Prema izvještajima međunarodnih aktera, od 1992-1995. godine na prostoru Bosne, prema podacima silovano je više od 20000 hiljada žena, djevojaka, djevojčica i muškaraca. 

Na osnovu slučaja Foča, procesa Zoranu Vukoviću, Radomiru Kovaču i Dragomiru Kunaracu, Haški tribunal je u svojoj presudi 2001. godine, prvi put u istoriji međunarodnog humanitarnog prava, utvrdio seksualno ropstvo u ratu i silovanje kao zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu ustanovljen je Rezolucijom 69/293 Generalne skupštine UN-a iz 2015. godine.

30 godina o ovim zločinima se malo govori. Pravda za žrtve seksualnog ropstvo u ratu i silovanje kao zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja nije zadovoljena. Žrtve trpe psihološko i socijalno nasilje. Mali napredak koji je postignut u ovoj oblasti je nedovoljan da se zacijeli individualna patnja i društvena podijeljenost.

Podsjećamo da je Crna Gora bila aktivna učesnica ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Podsjećamo da je prethodna vlast podržavala kulturu nekažnjivosti zločina time što nije utvrdila odgovornost građana Crne Gore koji su učestvovali u zločinima. Danas svjedočimo da se negiraju i poriču ratni zločini. Ni danas ne znamo koliko ima ratnih silovatelja iz Crne Gore?  Da li su to ugledni građani koji su svoj imidž stvarali na ratnom profiterstvu? Podsjećamo političke aktere da bez utvđene odgovornosti nema budućnosti za zemlje nastale raspadom Jugoslavije.

Podsjećamo na ovaj datum kao znak poštovanja žrtava ovog zločina i pridružujemo se svima koji ga obilježavaju i koji se bore za kulturu sjećanja. Pamtimo žene žrtve silovanja u BiH.

Opominjemo da političari imaju moć da odluče NIJEDNA VIŠE/PROTIV NEKAŽNJIVOSTI.

Pismo nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, a u vezi sa memorijalnim okupljanjem koje organizujemo u srijedu, 25. maja 2022. godine, u podne, na prostoru ispred glavnog ulaza u Centar bezbjednosti Herceg-Novi.

Kliknite ovdje da pogledate pismo.

Pogledajte Prvi Video o Memorijalnom okupljanju

Pogledajte Drugi Video o Memorijalnom okupljanju

Pogledajte Video Iskaz svjedoka 

MIR NEMA ALTERNATIVU

 

Kotor, 04. Mart 2022.
Povodom Međunarodnog dana žena ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora 7. marta 2022. organizuje performans MIR NEMA ALTERNATIVU na Trgu od oružja, sa početkom u 12 sati. Istog dana biće održana radionica Mir je naša obaveza. Akcije će biti realizovane u sklopu XIII Osmomartovske konferencije, događaja kojeg u kontinuitetu organizujemo od 2009. godine.

Užasnute smo ratom u Ukrajini, vojnom agresijom i stradanjem ljudi. Svjedočimo razaranju i poništenju ljudskih i civilizacijskih vrijednosti ratovima koji se u ovom trenutku vode ne samo u Ukrajini, na koju je s razlogom usmjerena globalna medijska pažnja, već i svih drugih prećutanih i nevidljivih ratova širom svijeta, koji satiru nebrojene živote ispod selektivnog medijskog radara.

Na Međunarodni dan žena, čija su prva obilježavanja početkom druge decenije XX vijeka bila usmjerena i protiv imperijalističkih ratova, dužni smo da znamo, pamtimo i podsjećamo na patnju, gubitke i besmisao koje su žene kroz svu prošlost čovječanstva proživljavale ispraćajući život u rat ili polažući u njega vlastiti. Jedina vrijednost koju stvarno posjedujemo je Život, naša je moć da ga stvorimo i njegujemo, a naša snaga – da ga štitimo i odbranimo.
U namjeri da nam ovih dana svoje ciljeve nametnu kao naše sopstvene, podvalom i zamjenom teza – drske i bezumne vođe pozivaju nas da „slobodu branimo životom“.


Nećemo ih slijediti!
Život ćemo braniti slobodom.

Zadržaćemo slobodu da mislimo, da govorimo i da odbranimo svoj izbor – da ništa nije važnije od života. Ratovi se moraju zaustaviti odmah, jer se ratno nasilje, bol i traume prenose budućim generacijama. Svaki dan rata znači godine patnje. U nemilosrdnu igru globalnog kapitala, koju sirotinja kao i uvijek plaća krvlju, vraćena je nuklearna prijetnja i ravnoteža straha kao alternativa miru. Zato je naša poruka ovog 8. marta nedvosmislena i jasna: MIR NEMA ALTERNATIVU!

8. marta u 12 sati ANIMA će se pridružiti maršu Pažnja!Femicid! kojeg organizuje Centar za ženska prava u Podgorici.

Aktivistkinje Anime