Anima organizuje performans na Trgu od oružja u 12.sati. 

Naziv je SLOBODA JE ŽENDKOG RODA 

U 17. sati u Centru za kulturu  radionica POVJERENJE 

liflet 2 2020 liflet 1 2020

Centar za ženska prava i Anima organizuju V Osmomartovski marš u Podgorici - marš za očuvanje i proširivanje konstantno ugroženih osvojenih prostora prava i sloboda koje su izborile naše prethodnice. Marširamo protiv fašizma i njegovih naličja - šovinizma, mizoginije i nacionalzma, protiv političke i ekonomske nejednakosti žena, institucionalne i društvene tolerancije nasilja nad ženama i siromaštva. Povorka će se kretati od trga Nezavisnosti, ulicom “Slobode” do spomenika Partizanu borcu na Gorici.
Osmomartovski marš MRŠ FAŠIZMU
8. mart 12:00č. Trg Nezavisnosti

PROGLAS 

NI KRIK, NI TIŠINA NI BIJEDA NI POHLEPA NI MANTIJA NI PARTIJA NI NACIJA NI INFLACIJA NI CENZURA NI TORTURA NI DEVASTACIJA, NI MALVERZACIJA
MRŠ FAŠIZMU. MRŠ NACIONALIZMU MRŠ MIZOGINIJI MRŠ ŠOVINIZMU MRŠ HOMOFOBIJI MRŠ RASIZMU MRŠ KLERIKALIZMU MRŠ NEPOTIZMU MRŠ SIROMAŠTVU MRŠ ELITIZMU


NI SILOM, NI PREVAROM NI UCJENOM, NI PREDAJOM

Treći diskusioni kruzok Razgovara(j)mo o slobodi održan je u Multimedijalnoj Sali Kulturnog centra Nikola Đurković nakon performansa na Trgu od oružja.
Tema : kulturni identiteti.Uvodničarka: Paula Petričević
2.mart performans 22.mart performans 8predavačicadiskusija 2

Autorka : Ervina Dabižinović

Datum : 26. Februar 2020.

U prošlomjesečnom tekstu Nadmoć, rekla sam dovoljno da se zna čime raspolažu ekipe u ovom našem finalu. I mom odnosu prema jednom i drugom timu. Mislim da je jasno da je odgovornost ljudi koji su pokrenuli da se zakon u skupštini usvoji i onih koji su ga proizveli u legitimni akt spreman za primjenu, najveća. Drugi tim ima odgovornost za bezbjednost onih koji hodaju. Obje ekipe imaju odgovornost za eventualno rješenje njihovog bezbjednog povratka u crkvene porte i oltare. Oba tima imaju odgovornost za sve manjine koje se nalaze na rubovimma njihovih djela, a u epicentru moguće eskalacije sukoba. Ne vidim da su se isprsili kako da ponesu odgovornost a o rješenju ovog dugog hoda i jedne i druge kolone u posljednjih trideset godina koji su u javnosti ili van nje stvorili države u državi. Jedan tim je to uradio od partije, a drugi je u državi izgradio državu sa svom neophodnom infrastrukturom od prostora, preko obrazovanja, otvaranja novih radnih mjesta (od manje od 20 sveštenika nekada danas ih ima makar minimum 350) do kvalitetnijeg i ekonomski isplativijeg života... Makar je tako u snimljenim materijalima MPC. I eto ostasmo mi koji nemamo te podobnosti: partiju/državu koja obezbjeđuje pravo na rad, na život, luksuz... dok crkva/država obezbjeđuje sve, od obreda života do obreda oko smrti. Oba tima izgleda da su zaigrala na etničku kartu (znali ne znali) a ona puni već brojne kladionice i privlači sve veći broj kladioničara za ovo finale.

Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor povodom političke situacije koja se iz dana u dan zaoštrava i ima tendenciju da ozbiljno ugrozi lične i građanske slobode u Crnoj Gori, organizuje performanse i diskusione kružoke pod nazivom ”Razgovara(j)mo o slobodi – učimo jedni od drugih” za zainteresovane građane/ke koji će se održavati u kontinuitetu dva puta mjesečno.

Drugi diskusioni kruzok biće održan u Multimedijalnoj Sali Kulturnog centra Nikola Đurković, 18 februara 2020 u 18 sati.

Tema diskusionog kružoka je politizacija identiteta. Uvodničarke će biti aktiviskinje ANIME.

Pozivamo Vas da svojim učešćem date doprinos razvoju kulture mira u Kotoru i Crnoj Gori.

Tim ANIME

 IMG 9bede25e0496bb2b23b4c21245e2d5d0 VTema ovogodišnjeg sastanka Mreže bila je: ANITIFAŠIZAM.

 Članica Anime Ljupka Kovačević i saradnica Verica Mirović učestvovale su na Mreži i dale svoj doprinos u diskusionom kružoku "Kuda i kako dalje" a govorile su o tenzijama u Crnoj Gori povodom usvajanja zakona o slobodi   vjeroispovijesti. Iz Crne Gore su o ovoj temi govorili i Sabina Talović(iz Bona fide) i Esad Kočan ( glavni i odgovorni urednik Monitora).  U večernjem dijelu predsvaljene su i njegove knjige "Obale nema"; "znali ste" i "Iza   prašine". 

Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor povodom političke situacije koja se iz dana u dan zaoštrava i ima tendenciju da ozbiljno ugrozi lične i građanske slobode u Crnoj Gori, organizuje performanse i diskusione kružoke pod nazivom”Razgovara(j)mo o slobodi – učimo jedni od drugih” za zainteresovane građane/ke koji će se održavati u kontinuitetu dva puta mjesečno.

U toku februara planirani datumi su: 4.02. i 18.02.2020. Tema diskusionih kružoka je politizacija identiteta. Uvodničarke će biti aktiviskinje ANIME.

Pozivamo Vas da svojim učešćem date doprinos razvoju kulture mira u Kotoru i Crnoj Gori.

Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje obaještava javnost da će 31. januara u 12 sati organizovati stajanje na Trgu od oružja sa porukom „Sačuvajmo mir“.

Poslednji mjesec dana , od usvajanja Zakona o vjerskim slobodama Crna Gora se po našem mišjenju nalazi u vanrednom stanju jer sve čime se odlikovala naša tmurna politička relnost ( kriminal, korupcija, militarizacija, neusaglašenost opozicije oko izbornog zakona, demagogija vladajuće koalicije i jednoglasje )povučeno je pred otporom crkve Zakonu koji je bez dijaloga sa svim zainteresovanim stranama i bez konsenzusa političkih stranaka u neregularnim uslovima u Parlamentu naprečac usvojen. Ovaj otpor dobio je   podršku ogromnog broja vjerujućih ljudi pravoslavne vjeroispovjesti ali i onih kojima je nanijeta nepravda u tzv procesu tranzicije u kojemu su prirodni i ljudski resursi Crne Gore diskreditovani i urušene institucije. Umjesto da prihvati dijalog i smiri strasti režim svojim postupcima provocira nasilje i iz dana u dan situacija postaje kritičnija. U strahu smo od daljeg pogoršanja situacije i sve veće opasnosti od eskalacije nasilja naročito prateći i slušajući poruke iz okruženja.

Anima se u svom dugogodišnjem radu aktivno zalaže za nenasilje,suočavanje sa prošlošću ,za ravnopravnost i solidarnost bez kojih nema stavarnog mira i upoznata je sa svim tragičnim i nesagledivim posledicama(psihološkim i moralnim)koje nacionalni sukob ostavljaju dugoročno na budućnost svih onih koji žive na prostoru gdje se vodi rat. Crna Gora ima dovoljno ratnika iz prethodnog perioda koji nisu i ne mogu donijeti ništa dobro za budućnost i razvoj ,a svaka moguća nova žrtva svjedočiće o zlu načinjenom nad svojima.

Apelujemo na građanstvo da ne nasjednu na propagandu koja nas vraća u prošlost udaljava od realnosti i jedne od drugih kroz strah i stvaranje mržnje kod najbližih ( sunarodnika, sugrađana)

Anima se pridružila grupi NVO kojima nije prihvatljivo da se budžet za rad NVO u narednoj godini umanji za 80%.

Kotor, 10.12.2019. godine
Komentari na Nacrt Odluke o izmjeni Odluke o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama.
1. Nacrt Odluke o izmjeni Odluke o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama urađen je bez učešća predstavnika civilnog sektora iako je u ODLUCI O NAČINU I POSTUPKU UČEŠĆA LOKALNOG STANOVNIŠTVA U VRŠENJU JAVNIH POSLOVA u Članu 14. navedeno da „U cilju podsticanja učešća lokalnog stanovništva i obezbjeđivanje učešća stručne javnosti u procesu izrade akta od zajedničkog interesa, organ opštine organizuje radionice u mjesnim zajednicama ,predavanja, stručne skupove i okrugle stolove.“ Ovaj Nacrt je urađen bez bilo kakvog učešća NVO i stručne javnosti i bez bilo kavog objašnjenja zašto je urađen, čime se prekršila dosdašnja dobra praksa saradnje sa NVO u procesu donošenja ovako važnih Odluka koje direktno utiču na rad NVO.
2. Nacrt Odluke o izmjeni Odluke o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama nije bio na Skupštinskom zasijedanju prije poziva na Javnu raspravu jer je Predsjednik Opštine iskoristio član 19. ODLUKE O NAČINU I POSTUPKU UČEŠĆA LOKALNOG STANOVNIŠTVA U VRŠENJU JAVNIH POSLOVA u kojem je navedeno da“ Predsjednik opštine utvrđuje nacrt akta i stavlja akt na javnu raspravu, u skladu sa medija planom, i određuje organ koji će sprovesti javnu raspravu“. U istom članu navedeno je da „Organ koji sprovodi javnu raspravu dužan je da obrazloži rješenja koja se nacrtom akta predlažu, posebno u odnosu na prava i obaveze građana, kao i procjenu uticaja tih rješenja na položaj građana, kako bi građani bolje prepoznali rješenja kojim se, na optimalan način, obezbjedjuje zadovoljenje njihovih potreba. Obrazloženja nema, ni pojašnjenja zašto se pristupilo ovako drastičnoj izmjeni postojeće Odluke, čime je takođe prekršena ODLUKA O NAČINU I POSTUPKU UČEŠĆA LOKALNOG STANOVNIŠTVA U VRŠENJU JAVNIH POSLOVA

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 10. decembra  2019. godine, skrećemo pažnju javnosti na sve vidljivija brutalna kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori. Svjedokinje smo sistematičnog i sistemskog „kameneleonstva “ kojim politička i interesna elita oblikuju različite društvene realnosti. Jednu, za poslušnike i zanesenjake „miroljubive“ ideologije vladajućeg klana i za vanjsku upotrebu (evropsku i NATO birokratiju) – napredak, uspjesi, zadovoljavanje kriterijuma, razvoj, ugroženost države, geostrateški značaj, hibridni rat. Drugu, za ostalo stanovništvo – siromaštvo, otimanje resursa, zaduživanje, militarizacija, produbljivanje podjela, zloupotreba nacionalnih i vjerskih osjećanja. Nespojivost ovih realnosti stvara razdor, mržnju, dezorjentisanost, haos, nasilje u svim odnosima. Kordoni ličnih tejelohranitelja, policije i vojske drže čelnike zaštićenima od približavanja stanovništvu a institucije države (zakonodavne i izvršne vlasti na svim niovima od opštine do države)  i režimski mediji se trude da  utihnu svaki glas pobune i slobodnog mišljenja.

Sva ljudska prava su dovedena u pitanje uprkos „napredovanju“ u poglavljima.Vidljivo je to zadnjih mjeseci činovima isključivanja, denunciranja, projektima uskraćivanja finansijskih sredstava  nevladinim organizacijama koje razvijaju kritičko mišljenje jer se moć i kontrola mora zadržati  i svaki slobodan glas utihnuti.

Moramo štititi ljudska prava, prije svega pravo na javno djelovanje  jer je to jedini način za sačuvamo ljudsko dostojanstvo i ljudskost uopšte.