Povodom 13. jula Dana državnosti i Dana ustanka aktivistkinje Anime organizuju:
 
- u 14 sati posjetu spomeniku ustanicima na Grahovu sa ciljem da afirmišemo
očuvanje antifašističkih vrijednosti;
 
- u 20 sati performans „13. jul - Dobar dan za preispitivanje“ na Trgu od oružja u
Kotoru.
 
Antrifašizam, sloboda i pravda koje simbolizira ovaj dan, u sadašnjem društveno – političkom trenutku zahtijeva preispitivanje. Vrijeme je haosa, protektorata, urušnih institucija koje uporno ostaju u vanrednom stanju sa fokusom na dnevno političko dešavanje, bez ozbiljnh strategija i vizije razvoja društva. Promjene koje su se desile nisu mnogo promijenile. Višedecenijsko zarobljništvo od strane korumpiranog režima i kriminalaca rezultira moralno urušenim i osiromašenim društvom, nacionalističke ideologije doprinose ovom procesu. Najnoviji izbori su slika dubokog neprihvatanja i otpora svemu i svima koji su djelovali u prethodnom vremenu. Izabrana je apsolutna neizvjesnost jer ništa (niko) poznato nije nudilo mir, sigurnost i razvoj.
 
Ovog 13. jula suočeni smo sa neizvjesnošću, najdubljim ljudskim strahom pred budućnošću. Zbog toga nas prošlost i značaj ovog datuma obavezuje na preispitivanje. Valja krenuti u preispitivanje svih djela i nedjela: svih privatizacija, svih reformi, svih privilegija, svih izbora na pozicije, svih zločina tokom rata i nakon rata, svih reformi koje nisu dovele do rezultata, svih odgovornih inspiratora, naredbodavaca i izvršioca u svim poljima društvenog djelovanja: sudstvo, zdravstvo, obrazovanje itd.itd. Zaustaviti endemsku neodgovornost svake osobe koja se dočepala vlasti „sprovođenjem“ zakona, standarda i procedura i preispitati navedeno.
 
Svaki građanin/ka treba preispitati kakav društveni ambijent želi za sebe i druge. Treba da neprikosnoveno brani te vrijednosti u kojima sigurno mjesta ima za slobodu, pravdu i antifašizam koje simbolizuje ovaj datum. Treba nam prkosa i ponosa!
 
Tim ANIME

Ove godine se navršava 28 godina od genocida u Srebrenici – najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata:
 
Srebrenica - PAMTIMO
1995 – 2023.
 
11. jula 1995. godine oružane formacije Republike Srpske na čelu sa haškim osuđenikom Ratkom Mladićem okupirale su Srebrenicu, zaštićenu zonu UN-a. Režim Slobodana Miloševića pružio je cjelokupnu vojnu, logističku, finansijsku i političku pomoć u izvršenju genocida i do danas se ne zna koja je uloga Crne Gore u tim dešavanjima. Prema zvaničnim podacima ubijene su 8372 osobe bošnjačke nacinalnosti.
 
U Crnoj Gori je u Skupštini 7. juna 2021. usvojena Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici kojom se zabranjuju i osuđuju izjave postupci i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice. Smatramo da cilj usvojene Rezolucije da doprinese demokratizaciji i pomirenju.
 
Na ovaj dan neophodno je sjetiti se Srebrenice:
- zbog saosećanja, solidarnosti i odgovornosti prema žrtvama genocida u Srebrenici
koje još uvijek čekaju na zadovoljenje pravde;
- zbog crnogorske javnosti u kojoj se mora prestati sa negiranjem, poricanjem,
minimiziranjem zločina koji su se desili u ratu devedesetih;
- zbog toga što razvoj društva zahtijeva njegovanja kulture sjećanja i solidarnosti;
- zbog toga što svakodnevnica ukazuje na stalne izazove nacionalizma i izostanak
povjerenja u institucije koje bi morale da obezbijede razvoj svijesti, pravde i mira;
 
Pamtimo genocid u Srebrenici jer je to dio kolektivne odgovornosti za ono što se činilo u naše ime. Da se nikad ne ponovi.
 
Tim ANIMA
 

26. juna 2023. u prostoru Miljenko Dereta u Beogradu je održan Ženski sud za slučaj Foča u organizaciji Žena u crnom Beograd, Autonomnog ženskog centra Beograd i u saradnji sa Horizonti, Tuzla. U apsolutnoj tišini prisutnih u prostoru u kojem su umjetnici simbolički dočarali ono što se dešavalo u Foči 1992. godine slušali/e smo svjedočenja Ilvane Konjo, Kemalemira Fraštoa, Zenije Hajdarević i Halide Konjo Uzunović o patnjama, poniženjima kroz koja su prošli/e 1992. u Foči i snazi koja im je bila potrebna da budu one/i koje/i su preživjele/i. Svjedokinje/ci imaju jaku želju da javno svjedoče istinu kako bi pravda bila zadovoljena a takvi zločini se ne bi ponavljali u budućnosti. Slušale smo o zločinima čiji vinovnici nisu privedeni pravdi. Slušale smo o muškarcima iz Crne Gore koji još nisu imenovani ali su prepoznatljivi po naglasku i surovosti kada su silovali, mučili, dovodili žrtve u Crnu Goru prodavali za prisilnu prostituciju u crnogorskim kafanama.
 
U obavijest za ovaj Ženski sud piše: „Tokom rata u BiH (1992- 1995) Foča je bila mjesto sistematskog seksualnog nasilja i silovanja u ratu. Zahvaljujući hrabrosti žena Foče i iz cijele BiH prokrčen je put ženama širom planete u borbi za kažnjivost ratnog zločina silovanja. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je prvi put na slučaju Foča utvrdio da se seksualno ropstvo smatra zločinom protiv čovječnosti. Ipak, i pored ove istorijski značajne presude, neki od seksualnih zločina nad ženama i muškarcima Foče, nažalost nisu objelodanjeni niti priznati, već su prećutani i zaboravljeni… Zato želimo da nastavimo, zajedno sa ženama i muškarcima Foče, da zahtijevamo pravdu za žene žrtve seksualnih zločina u Foči i šire.”
 
Važna karika u ovim zločinima bila je podrška Crne Gore: pojedinici koji su direktno učestvovali, SPC koja je blagosiljala i stanovništvo koje je ćutalo. Ipak, najvažnija karika bile su političke elite koje su prihvatale sugestije međunarodne zajednice da zločinci moraju biti imenovani i kažnjeni dok su na unutrašnjem planu projektovali zaborav. Promjena vladajuće elite nije doprinijela procesu. Upozoreni su poslednji put u julu 2022. od strane Međunarodnog rezidualnog mehanizama za krivične sudove (UN), kada su u saradnji s Evropskom unijom dostavljeni vlastima Crne Gore spisi predmeta u istrazi o najmanje 15 osumnjičenih za teške zločine počinjene u Foči, uključujući ubistva, mučenja, seksualno ropstvo, prisiljavanje na prostituciju na teritoriji Crne Gore. Konkretnije, u novembru 2019. predat je istražni spis SDT-u (specijalno državno tužilaštvo) da bi pokrenulo preliminarne istrage.
 
Glavni specijalni tužilac je u tom predmetu formirao Specijalni istražni tim: specijalni tužilac koji radi na predmetima ratnih zločina, saradnik u Specijalnom državnom tužilaštvu i ovlašćeni policijski službenici Specijalnog policijskog odjeljenja i nastavio da sarađuje s Tužilaštvom Bosne i Hercegovine. Tražene su potrebne reforme u domaćem pravu. Navodno su pripremljene radne verzije zakonodavnih reformi koje čekaju da budu stavljene Vladi na razmatranje. Dodatnih radnji da javnost zna nema.
 
Na izostanak proaktivnosti u procesuiranju ratnih zločina u kontinuitetu upozorava i Evropska komisija (EK). U posljednjem neformalnom dokumentu EK o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru se, kao i ranijih godina, navodi da u dijelu koji se odnosi na ratne zločine još izostaju opipljivi rezultati u krivičnim istragama na konkretnim slučajevima. „Državljani Crne Gore koji su počinili zločine tokom sukoba gotovo uopšte nisu bili pozivani na odgovornost. Međutim, crnogorske vlasti prihvatile su činjenicu da je potrebno učiniti daleko više i tokom izvještajnog perioda, preduzele su korake kako bi osigurale da Crna Gora bude u stanju da ostvari mnogo više pravde i ispuni svoje obaveze”, navodi se u dokumentu EU.
 
Ponešto je, uprkos tajnosti postupaka (Zašto tajnost za takva zlodjela?) doprlo do javnosti.
 
Septembra 2020 godine tužilac posebnog odjeljenja za ratne zličine pri Tužilaštvu BIH, podigao je optužnicu protiv Ranka Radulovića da je tokom jula i augusta 1992. godine, zajedno sa drugim osobama vršio progon civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti, učestvovao u napadu na civilno stanovništvo i uništavanje imovine, pomagao u silovanju djevojaka bošnjačke nacionalnosti i sam vršio isto. Radulović je optužen za krivično djelo – zločin protiv čovječnosti u BIH. Oktobra 2021. specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je potvrdila da je uhapšen Slobodan Peković (Plužine), osumnjičen za krivično djelo ratni zločin na teritoriji Bosne i Hercegovine (BiH) počinjen od juna do kraja septembra 1992. U postupku koji je vođen 2022. osumnjičeni je
negirao optužbu.
 
Dok silovane žene svjedoče o državno organizovanim sistematskim silovanjima, mučenjima i progonima institucije države Crne Gore odlažu, negiraju i racionalizuju umiješanost Crne Gore iako je ona neupitna. Izvještaji EU sa istim zahtjevima se nižu a nastavljaju se ratničke politike na svim nivoima.
 
Ljudima u Crnoj Gori se oduzima pravo da znaju ko je silovao u BiH devedesetih? Po čijem nalogu? U ime kojih ideala?
 
Moraju da znaju kako bi svi muškarci a i žene u Crnoj Gori prihvatili/e odgovornost za ono što je činjeno u naše ime.
 
Žrtve i svi oni/e koji su progovorili zaslužuju podršku, razumijevanje i saosjećanje radi njihovog a i našeg iscjeljenja.
 
Hvala svim svjedokinjama i svjedoku na Ženskim sudovima koji su organizovani na prostoru bivše Jugoslavije ( Sarajevo 2015. i Beograd 2023.) na njihovoj hrabrosti i ljudskosti a organizatorkama na upornosti.
 
Pamtimo.
 
Aktivistkinje Anime Ljupka Kovačević i Ervina Dabižinović

PAMTIMO
 
Povodom 19. juna 2023. godine, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja, ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje izdaje saopštenje:
 
Silovanja u ratu na prostoru bivše Jugoslavije su bila planska, sistemska, organizovana i politički motivisana. Bečkom deklaracijom 1993, Rezolucijom 1820 prekinuto je ćutanje o ovim zločinima.
 
Silovanje u ratu je imenovano i definisano kao ratni zločin i zločina protiv čovječnosti. Povod su bila masovna silovanja u Foči. Od 1992 -1995. godine na prostoru Bosne, prema podacima silovano je više od 20000 hiljada žena, djevojaka, djevojčica i muškaraca a mali broj je ostvario neki vid pravde. Bez obzira na međunarodna dokumenta i obavezivanja država da tragaju i kažnjavaju počinioce i da brinu o žrtvama kako bi došle do pravde, vladajuće elite to izbjegavaju. Danas, poslije tridest i jednu godinu, žrtve ratnih silovanja se stigmatizuju, trpe razne vidove nasilje i veoma teško ostvaruju svoja prava. Mali broj žena progovorio je o tom nasilju. Osnovni razlog je nedostatak političke volje da se proces tranzicione pravde i suočavanje sa prošlošću realizuje.
 
U Crnoj Gori ova tema se ne pokreće iako se u svjedočenjima žrtava jasno uviđa umiješenost njenih građana u ovom zločinu. (Protiv Ranka Radulovića je podignuta optužnica za zločine protiv čovječnosti pred sudom BIH-a). Negiranje i opravdavanje zločina je veoma prisutno. Vrijeme je da se ova tema pokrene kako bi znali kolika je umiješanost Crne Gore u ovim zločinima i da odgovorni budu kažnjeni. To je jedini način da nasilje ne eskalira i da se ne ponovi.
 
Pamtimo ovaj datum, pamtimo Foču, pamtimo žene žrtve silovanja u BiH, da se nikad ne ponovi. Podržavamo svako nastojanje žrtava da ostvare pravdu. Pridružujemo se svima koji obilježavaju ovaj datum i koji se bore za kulturu sjećanja.
 
ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor

31 GODINA PAMTIMO PRIJEDOR - 31. 05. 2023.
 
Navršava se 31 godine od zločina u Prijedoru od kada su srpske vlasti naredile Bošnjacima i Hrvatima da kuće obilježe bijelim čaršafima i da na javnim mjestima nose bijele trake na rukavima. Uslijedila su istrebljenja, ubistva i progoni, a naredbu je izdao “Krizni štab opšine Prijedor”. Predsjednik štaba, Milomir Stakić osuđen je u Haškom tribunalu na 40 godina zatvora.
 
Prema zvaničnim podacima udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno ukupno 3.173 civila od toga 102 djece, dok je 31 hiljada muškaraca, žena i djece bilo zatočeno u logorima u okolini Prijedora. Do dana današnjeg ovaj zločin nije definisan kao genocid.
 
Na Međunarodni Dan bijelih traka Prijedora sjećamo se civilnih žrtava rata i suprostavljamo svakom obliku militarizacije, etničkog nasilja, genocida, netrpeljivosti i isključivanja drugih.
 
Suprostavljamo se zaboravu zločina učinjenih u naše ime i podržavamo kulturu sjećanja kao osnovnog uslova razvoja mira.
 
Tim ANIMA

 
Dana 26. 05. 2023. godine, u 13 sati u Bijelom Polju u Kući Rista Ratkovića organizujemo Forum Razgovarajmo o socijalnoj distanci.
 
Voditeljka Foruma će biti Ljubomirka Ljupka Kovačević. Forumi u Bijelom Polju realizuju se u saradnji sa JU Ratkovićeve večeri poezije.
 
NVO ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, realizuje projekat „Razgovarajmo o...“ u kojem je planirana organizacija 16 Foruma u Tivtu, Bijelom Polju, Baru i Nikšiću na kojima će biti otvorene diskusije na različite teme od lokalnog značaja. Cilj okupljanja je izgradnja veza između različitih aktera i akterki na lokalnom nivou tj. izgradnja moći zajednice kroz razmjenu znanja koje proizilazi iz iskustva građana i građanki čime se uvažava njihov glas, specifični društveni kontekst i politika svakodnevnice.
 
Pozivamo Vas da dođete i da zajedno stvaramo siguran prostor za razmjenu mišljenja i bolje razumijevanje društvenih pojava koje utiču na naše ponašanje i na naše živote.
 
Projekat Razgovarajmo o... podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Povodom petnaest godina od otvaranja Kuće slobodne misli i povodom 24. maja - Međunarodnog dana ženskih akcija za mir i razoružanje, ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje izdaje sledeće saopštenje:
 
Zamijenjen je predsjednik. Mirno. Izbore koji su pred nama nakon haotičnog vremena zbog vanrednog stanja u institucijama i samovoljnog određivanja prioriteta od strane političkih moćnika u tim institucijama, čekamo. Malo entuzijazma i puno strijepnje na ivici rezignacije. Sa nadom, bez odgovornosti.
 
Nasilje u svim sferama društva odgovorni pokušavaju riješiti prokazivanjem, iznalaženjem novih represija i imputiranjem odgovornosti najnemoćnijima u lancu odgovornosti. Izostaje smisleni dijalog. Znaju moćnici da se nasilje ne može riješiti nasiljem. Okruženi »prstenovima zaštite« mnogo više se plaše odgovornosti i razvoja jer to njih eliminiše iz lanca privilegovanih. Tamo gdje najranjiviji traže podršku i razumijevanje šalju policiju. Militarizuju sve što mogu. U fokus stavljaju kriminalce pretvarajući obrazovne institucije u kazamate a zdravstvene institucije u mučilišta. Ubijaju solidarnost i brigu za zajednicu opčinjeni jedni drugima. Navijaju za rat. Finansiraju rat. Normalizuju rat patriotizmom i fatalnošću (koliko se dnevno ubije ljudi i razori domova u Ukrajini) i licemjerno se šokiraju i uzbunjuju čitav sistem zbog ekscesnog individualnog nasilja dječaka.
 
Predstoje nam izbori. Obećavaju da će biti mirno. Gužva je na startu istih ponuda i novih lica. Podvlačeći crtu ispod njihovog združenog djelovanja u kontinuitetu (izuzimamo one koji još nisu bili u organima vlasti ) potrošeno je mnogo: prostora, institucija, vremena, ideala, obrazovanja, zdravstva, socijalne sigurnosti, solidarnosti... za njihove lične interese i sujete. Malo je čega ostalo osim ljudskog života. To ljudsko bi se trebalo probuditi. Odgovoriti - Kako dalje?
 
Povodom Međunarodnog dana ženskih akcija za mir i razoružanje apelujemo da se zaustavi rat u Ukrajini i svi ratovi u svijetu. Suprostavljamo se svakom vidu militarizma, klerikalizma i nacionalizma. Pozivamo žene Crne Gore da se ne daju još jedanput prevariti na izborima, da snažno podrže demilitarizaciju, ravnopravnost i sekularizam!
 
Tim ANIME, 22. 05. 2023.

Još članaka...

  1. Razgovarajmo o dehumanizaciji sa Omerom Šarkićem
  2. Pozivnica za Forum - Razgovarajmo o dehumanizaciji
  3. Razgovarajmo o korupciji sa Senkom Rastoder
  4. Pozivnica za Forum - Razgovarajmo o korupciji
  5. Saopštenje povodom 9. maja
Stranica 5 od 40