Potresno je živjeti u zemlji u kojoj su na prvoj liniji borbe i isključenja djeca. Prisustvujemo tome ovih dana u CG, u sjenci svjetske tragedije ljudskosti koja i nama prijeti, a simptomi su već tu. Prisustvujemo oduzimanju prava djetetu (pretpostavljam sa problemom u ponašanju) na socijalizaciju, psihološki i obrazovni razvoj od strane roditelja koji štite svoju „dobru i bezgrešnu djecu“ od uticaja „napasnika“. Organizovali su protest, okupili se u zlokobnu zajednicu koja se okomila na pravo djeteta izlažući ga dodatnoj traumi i patnji. Opasan simptom neljudskosti. I nije to prvi put da se simptom pojavi. Naspram roditelja je stajala drugačija moć, ne dijete i njegovi roditelji, nego Ministarstvo obrazovanja. Za tu priliku, naspram te moći, roditelji u Crnoj Gori nisu stali nego su instrumentalizovali i zloupotrebili vlastitu djecu kako bi izdejstvovali Školu. Oni su ostali po strani štiteći vlastitu poziciju i privilegije. Oni se nisu usudili i djeca su dobila. A zašto u najnovijem slučaju nisu pustili djecu?

Ovi znaci neosviještenosti roditelja u Crnoj Gori su opasni i ukazuju na devijacije koje se ne ogledaju samo u navedenim javnim manifestacijama, ogledaju se i u suptilnijim simptomima patološke odgovornosti, tako da su u crnogorskim obrazovnim institucijama uobičajene situacije: roditelji biraju cjene, biraju nastavno osoblje, biraju škole, biraju drugove i drugarice svojoj djeci, ogovaraju na društvenim mrežama, šire mržnju, odlučuju da će bojkotom nastave izvršiti uticaj na organe škole ili bilo koga, ne pitaju – ko sam ja? Ko je moje dijete? Šta znam o mom i drugoj djeci a da ne krijem ono negativno mog i uveličavam ono negativno drugog? Kako je do toga došlo? Što ustvari meni ne odgovara u ovom društvu?

Teško je i opasno ovakvo roditeljstvo u društvu Crne Gore, koje nema viziju obrazovnog sistema i koje podržava sve neregularnosti između ljudi u tom procesu (djece, roditelja, nastavnika, uprava, stručnjaka, itd) a sve pod formom kontrole i zaštite jednih od drugih. Opasno je stvarati i podržavati situaciju linča od strane roditelja kojom se prijeti a koja dodatno stigmatizuje i uništava pravo učenika na obrazovanje i učešće u vaspitnom procesu.

Međutim, u ovom aktu protiv djeteta isključujemo sistem jer društvo mora biti korektor naopakog sistema. Roditelji trebaju poštovati svoje roditeljstvo i prije svega znati vlastitu odgovornost odrasle osobe naspram djeteta. Osuđujemmo svakog roditelja koji je učestvovao u ovim dešavanjima na bilo način zbog iskazane neljudskosti; osuđujemo i one roditelje koji se nisu pobunili zbog vlastitog komfora i solidarnosti sa nasilnicima; osuđujemo sve nas koji smo svojim ponašanjem a najčešće ćutanjem sveli crnogorsko čojstvo na ukidanje podrške djetetu u nevolji. Mislimo na ovo dijete i na mnogo druge djece koji su zbog neprilagođenosti, uznemiravanja drugih osuđeni na socijalnu, psihološku i emocionalnu smrt zbog naši nerazriješenih trauma iz vlastitih porodica.

Potvrda ovih tvrdnji nalazi se u psihološkoj nauci koju ovaj sistem namjerno instrumentalizuje, obesmišljava oduzimajući elementarno povjerenje u psihološka znanja i stručnjake/kinje.

Istina je da ako u Podgorici ne postoji školski kolektiv koji je konsenzusom i bezuslovno u stanju da podrži ovo dijete, prihvati ga u svoju zajednicu, vrati mu povjerenje u ljude i sigurnost nema nade za ovo društvo. Bezdušnost je zagarantovana a kriteriji isključenja će biti fleksibilni od boje kože do kome se bogu moliš.

Ako ne saosjećate sa ženom i ne razumijete stanje u kom se nalazi kada mora javno da iznosi podatke o svom djetetu, da bespomoćno izlaže sebe i dijete sudu javnosti onda smo prihvatili neminovnost zla.

Ljubomirka Kovačević i Ervina Dabižinović, aktivistkinje i psihološkinje ANIME

U Opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine, JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao „logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije. U sudskom procesu koji je započet 2007. godine, a pravosnažno okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđeni zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 144 KZ SRJ) prema zatvorenicima u tom logoru. Osim krivičnog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama. Nikada nije preispitana komandna odgovornost.
 
Aktiviskinje ANIME su u novembru 2019. godine kod Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor pokrenule Inicijativu za podizanje spomen obilježja ratnim zatvorenicima iz Hrvatske u Sabirnom centru u Morinju (sa inicijativom upoznale: predsjednika Opštine i Skupštine Opštine, predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine CG; ministra pravde i ministra odbrane kao i Generalni konzulat Republike Hrvatuske u CG). Dobijeni odgovor od tadašnjeg predsjednika države uputio nas je na opštinske organe, a oni na zahtjev koji prema našem stavu isključivo Opština i njeno vođstvo treba da realizuju kako bi se građani/ke Kotora suočile sa istinom o Sabirnom centru tj. Logoru Morinj.
 
Na Inicijativu ANIME Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Akcije za ljudska prava (HRA) i Centara za građansko obrzovanje (CGO), za podizanje spomen obilježja i uvažavanja žrtava na mjestu logora Morinj, Predsjedniku, Predsjednici Skupštine i Sekretarki Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, nismo dobile odgovor ni jedne instance kojoj je Inicijativa upućena.
 
ANIMA je u dugom periodu, naročito od vremena sticanja nezavisnosti, ukazivala na važnost kulture sjećanja na mjesta preživljene patnje i učinjenog zločina. Ukazivala je na neophodnost suočavanja građanstva Kotora sa ovom činjenicom i na preuzimanje odgovornosti Opštine Kotor na različite načine: uličnim akcijama, saopštenjima, flajerima, prikazivanjem filmova o Logoru Morinj, obilaskom ovog mjesta u kontiniutetu, simboličkim obilježavanjem polaganjem cvijeća i ploče, predlogom da se na tom mjestu napravi muzej sjećanja i Centar za mir koji bi Kotoru vratio dostojanstvo. 2019.g Anima je uradila istraživanje o stavovima i informisanosti u organima lokalne uprave prema ratnom zločinu u Mornju. Izdale smo publikaciju sa rezultatima istraživanja „Pamtimo logor Morinj” i dokumentovale prikupljenje podatke. Analiza sa zaključkom je pokazala da je, uprkos još uvijek jasnih otpora opštinske vlasti da se u potpunosti suoči sa ovim zločinom, iskazana potreba za obilježavanjem ovog mjesta.
 
10. oktobra 2022. delegacija vlade Hrvatske i Crne Gore prisustvovale su otkrivivanju spomen ploče od strane Ranka Krivokapića, ministra MVP u tadašnjoj vladi uprkos protesta mještana Morinja. Anima je podržala postavljanje spomen ploče i obilježavanje mjesta ratnog zličina ali je imala primjedbe na tekst na spomen ploči kojim se abolira učešće Crne Gore (rukovodstva, rezervista i policije) u ovom zločinu. Predsjednik Vlade i rukovodstvo Opštine su se suprostavljali postavljanju ploče, navodno iz administrativnih razloga koji izgleda još nijesu razriješeni. Ovo ne može biti opravdanje rukovodstvu Opštine koje iz moralnih razloga treba da ima proaktivan stav prema ovom zločinu kako bi o tim dešavanjima i uticaju tog zločina (kriminal i korupcija) znali svi u Kotorskoj opštini. Tim aktivnostima doprinijeli bi smanjenju nacionalnih tenzija i omogućili pomirenje i vraćanje duha tolerancije i mira Kotoru. Anima stalno upozorava na odgovornost prema žrtvama ali i prema građanstvu Kotora koje istinu treba da zna kako se ne bi po svakom važnom pitanju u Opštini nacionalno pregrupisavali i stvarali plodno tlo za buduće sukobe.
 
Ploča se još uvijek nalazi tamo gdje je postavljena, na objektu koji je u nadležnosti Ministarstva odbrane a štite je vojnici. 29. septembra ove godine delegacije Republike Hrvatske i Crne Gore su položile cvijeće na ovo mjesto, skoro inkognito, medijima je ulaz bio zabranjen. Sve se to dešava u opštini Kotor ali nema opštinske delegacije! Sramno je za sve, da ni godinu dana nakon postavljanja ploče nije napravljen napredak nego to mjesto (i zločin) i danas služi kao mjesto koje političari zloupotrebljavaju.
 
Aktivistkinje Anime će 3. oktobra u 12 sati održati performans PAMTIMO LOGOR MORINJ na Trgu od oružja i još jedanput ukazati na značaj suočavanja sa prošlošću bez kojeg nema mira u budućnosti. Posledice nesuočavanja su za Kotor vidljive, on više nije mjesto kulture, tolerancije i gradskog života već kalkulator za brojenje posjeta i kruzera.

 
Dana 02. 10. 2023. godine u 18 sati u Nikšiću, u sali hotela Yugoslavia, u blizini Filozofskog fakulteta, organizujemo Forum Razgovarajmo o dehumanizaciji.
 
Uvodničar je Brano Mandić, novinar, književnik.
 
NVO ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, realizuje projekat „Razgovarajmo o...“ u kojem je planirana organizacija 16 Foruma u Tivtu, Bijelom Polju, Baru i Nikšiću na kojima će biti otvorene diskusije na različite teme od lokalnog značaja.
 
Cilj okupljanja je izgradnja veza između različitih aktera i akterki na lokalnom nivou tj. izgradnja moći zajednice kroz razmjenu znanja koje proizilazi iz iskustva građana i građanki čime se uvažava njihov glas, specifični društveni kontekst i politika svakodnevnice.
 
Pozivamo Vas da dođete i da zajedno stvaramo siguran prostor za razmjenu mišljenja i bolje razumijevanje društvenih pojava koje utiču na naše ponašanje i na naše živote.
Projekat Razgovarajmo o... podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

 
 
 
Dana 28. 09. 2023. godine u 18 sati u Nikšiću, u sali hotela Yugoslavia, u blizini Filozofskog fakulteta, organizujemo Forum Razgovarajmo o socijalnoj distanci.
 
Uvodnici su Esad Kočan i Duško Vuković.
 
NVO ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, realizuje projekat „Razgovarajmo o...“ u kojem je planirana organizacija 16 Foruma u Tivtu, Bijelom Polju, Baru i Nikšiću na kojima će biti otvorene diskusije na različite teme od lokalnog značaja.
 
Cilj okupljanja je izgradnja veza između različitih aktera i akterki na lokalnom nivou tj. izgradnja moći zajednice kroz razmjenu znanja koje proizilazi iz iskustva građana i građanki čime se uvažava njihov glas, specifični društveni kontekst i politika svakodnevnice.
 
Pozivamo Vas da dođete i da zajedno stvaramo siguran prostor za razmjenu mišljenja i bolje razumijevanje društvenih pojava koje utiču na naše ponašanje i na naše živote.
 
Projekat Razgovarajmo o... podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

 
 
 
Dana 21. 09. 2023. godine u 18 sati u Nikšiću, u sali hotela Yugoslavia, u blizini Filozofskog fakulteta, organizujemo Forum Razgovarajmo o migracijama/imigracijama.
 
Uvodničar će biti Duško Vuković, novinar, građanski aktivista iz Podgorice.
 
NVO ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, realizuje projekat „Razgovarajmo o...“ u kojem je planirana organizacija 16 Foruma u Tivtu, Bijelom Polju, Baru i Nikšiću na kojima će biti otvorene diskusije na različite teme od lokalnog značaja.
 
Cilj okupljanja je izgradnja veza između različitih aktera i akterki na lokalnom nivou tj. izgradnja moći zajednice kroz razmjenu znanja koje proizilazi iz iskustva građana i građanki čime se uvažava njihov glas, specifični društveni kontekst i politika svakodnevnice.
 
Pozivamo Vas da dođete i da zajedno stvaramo siguran prostor za razmjenu mišljenja i bolje razumijevanje društvenih pojava koje utiču na naše ponašanje i na naše živote.
 
Projekat Razgovarajmo o... podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

poster for a civic discussion in Nikšić Montenegro

Dana 14. 09. 2023. godine u 18 sati u Nikšiću, u sali hotela Yugoslavia, u blizini Filozofskog fakulteta, organizujemo Forum Razgovarajmo o korupciji.
 
Uvodničarka će biti Vanja Ćalović, građanska aktivistinja iz Podgorice.
 
NVO ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, realizuje projekat „Razgovarajmo o...“ u kojem je planirana organizacija 16 Foruma u Tivtu, Bijelom Polju, Baru i Nikšiću na kojima će biti otvorene diskusije na različite teme od lokalnog značaja.
 
Cilj okupljanja je izgradnja veza između različitih aktera i akterki na lokalnom nivou tj. izgradnja moći zajednice kroz razmjenu znanja koje proizilazi iz iskustva građana i građanki čime se uvažava njihov glas, specifični društveni kontekst i politika svakodnevnice.
 
Pozivamo Vas da dođete i da zajedno stvaramo siguran prostor za razmjenu mišljenja i bolje razumijevanje društvenih pojava koje utiču na naše ponašanje i na naše živote.
 
Projekat Razgovarajmo o... podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Podgorica, 30. 08. 2023.

Na današnjem sastanku sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, predstavnice nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević i Tamara Milaš, i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ervina Dabižinović, zatražile su od njega da iskoristi svoj uticaj da se u Herceg Novom podigne spomen obilježje, a na državnom nivou uspostavi Dan sjećanja na žrtve deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine.

Sastanku je prisustvovao i Alen Bajrović, čiji je otac Osman nezakonito uhapšen u svojoj kući u Bijeloj i deportovan zajedno sa ostalima. Njegovi posmrtni ostaci do danas nijesu pronađeni. Njegovi posmrtni ostaci, kao i posmrtni ostaci mnogih drugih deportovanih izbjeglica, do danas nijesu pronađeni. Uslijed Deportacije smrtno su stradale najmanje 54 osobe i danas, na Međunarodni dan nestalih osoba, apelujemo na nadležne da konačno počnu djelovati u pravcu uspostavljanja pravde za porodice koje ni nakon tri decenije ne znaju gdje se nalaze posmrtni ostaci njihovih najbližih. Predsjednik Milatović je izrazio posebno interesovanje za ličnu i porodičnu priču Bajrovića.

Nevladine organizacije HRA i CGO se uporno zalažu za memorijalizaciju žrtava ovog ratnog zločina još od 2011. godine, kada su zajedno sa tadašnjim istraživačem kršenja ljudskih prava Aleksandrom Sašom Zekovićem, državi prvi put uputile ove inicijative, pošto su i porodice žrtava iz Bosne i Hercegovine izrazile želju za spomen obilježjem.

Očekujemo da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović napravi ovaj istorijski važankorak i aktivno podrži ove inicijative.

Podsjećamo da su prošle, odnosno 2022. godine, po prvi put, memorijalnom okupljanju u Herceg Novom prisustvovali ministri iz Vlade Crne Gore - ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović, kao i direktor Uprave policije Zoran Brđanin.

Tada su, poslije 30 godina, članovi porodica žrtava prvi put čuli izvinjenje zvaničnika policije i ministarstva unutrašnjih poslova zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica vojsci Srpske Republike BiH.

Time je ispunjena i jedna od tri inicijative za koje su se više od decenije zalagale HRA, CGO, ANIMA i Aleksandar Zeković.

Ministar unutrašnjih poslova, Filip Adžić, tada je javno podržao preostale dvije inicijative nevladinih organizacija da se na mjestu okupljanja podigne spomen obilježje i obilježi dan sjećanja na žrtve ovog ratnog zločina. Međutim, do danas nemamo povratnu informaciju što je Adžić uradio da svoja obećanja ispuni.

Takođe, Skupština opštine Herceg Novi je inicijativu za podizanje spomen obilježja žrtvama deportacije samo jednom stavila na glasanje, i to u junu 2015. godine na prijedlog Dragana Šimraka iz SDP-a. Za inicijativu je glasalo samo troje odbornika, Milica Berberović (SDP) Dragan Šimrak (SDP) i Jovana Šijaković (Izbor).

Ove 2023. godine, obilježavanju 31. godišnjice zločina Deportacije prisustvovali su predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegov savjetnik Đorđe Radulović, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović (predsjednik Bošnjačke stranke), državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Mersudin Gredić, v.d. načelnik Centra bezbjednosti u Herceg Novom Slobodan Đokić, i državni sekretar u Ministarstvu odbrane Krsto Perović. Prisutan je bio i menadžer opštine Herceg Novi, Dušan Vukić.

Zvaničnici Vlade su novinarima pored ostalog saopštili „da Crna Gora više ne bježi od prošlosti već se suočava sa njom“.

Očekujemo da Crna Gora podizanjem spomenika i uspostavljanjem Dana sjećanja oda dužnu počast nevinim žrtvama zločina Deportacije, i tako jasno iskaže opredjeljenje da više nikada ne dopusti da se bilo ko lišava slobode i prepušta smrtnoj opasnosti samo zbog svoje etničke ili vjerske pripadnosti.

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO)
Ljupka Kovačević, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA

Još članaka...

  1. JAVNI NASTUP
  2. 14. jul 2023. Bukovica i Kaluđerski laz
  3. 13. jul dobar dan za preispitivanje - Kotor 2023
  4. Spomenik na Grahovu 13. jul 2023.
  5. PAMTIMO RATNE ZLOČINE U CRNOJ GORI !
Stranica 5 od 41