SAOPŠTENJE POVODOM 9. MAJA – ANTIFAŠIZAM JE NAČIN SHVATANJA LJUDSKIH ODNOSA I ŽIVOTA

Datumi koji su to doveli u političku ravan su:

- 9. maj 1945- Pobjeda nad fašizmom.
- 10. maj 2026- Razotkriva koliko smo daleko od te pobjede.

Dok se Evropa simbolički poziva na antifašističko nasljeđe, pred našim očima se vode ratovi u Ukrajini, Gazi, Iranu — uz opravdanja, relativizacije i otvorene političke kalkulacije koje poništavaju svaku ideju univerzalnih vrijednosti.

U slučaju Ukrajina, međunarodno pravo se javno brani. U slučaju Gaza, isto to pravo se prećutno suspenduje ili selektivno primjenjuje, uprkos razmjerama civilnih stradanja. U slučaju Iran, kršenja međunarodnog prava ostaju u sivoj zoni političkih interesa — osuđuju se deklarativno, ali bez dosljedne primjene istih principa i mehanizama.

Takva selektivnost je odustajanje od principa i vrijednosti koje su nekada stvarani žrtvom života svjesnog stanovništva i na marginama ostali do danas. Antifašizam 1945. je značio jasno razgraničenje: na jednoj strani je dehumanizacija, nasilje i dominacija — na drugoj otpor tome-
ljudskost, nezavisnost i sloboda. Danas je ta linija najesna. Da li se civilne žrtve pretvaraju u kolateral? Da li se razaranje tuđih domova smatra ličnom bezbjednošću. Da li je eliminisanje onih koji ne slušaju silu budućnost svijeta na zemlji?

Odbijamo da vjerujemo da će se mir uspostavitu bez pobune onih koji drugačije misle. Mir traži aktivno suprotstavljanje ratu. Mir traži javni, politički stav. Za Crnu Goru i njene građane/ke mir nije pitanje retorike, nego odgovornosti. Ne možemo istovremeno težiti Evropi i ćutati na njene dvostruke standarde.

Ne možemo slaviti pobjedu nad fašizmom i ignorisati fašističke manifestacije, nasilje i mržnju prema različitima, što se dešava danas u Crnoj Gori. Osuđujemo zloupotrebu antifašizma zarad političkih poena političke elite koja je sada u javnom prostoru Crne Gore. Niti znaju, niti ih je briga za smisao borbe za slobodu i ravnopravnost.

Sveli su sebe na „štrik” EU, ponižavajući sve misleće u Crnoj Gori, bez svijesti za ono što je stvarano u toj malenoj Crnoj Gori, a to jest antifašizam i težnja ka slobodi i boljem životu.

Pozivamo:

- Institucije u Crnoj Gori da jasno i dosljedno zastupaju principe međunarodnog prava — bez selektivnosti i političkog kalkulisanja.

- Političke aktere da prestanu koristiti evropske vrijednosti kao puku retoriku i laganje, da ne manipulišu realnim različitim stavovima nego da rade svoj posao.

- Organizacije civilnog društva da izađu iz zone komfora projektne neutralnosti i zauzmu jasan, stav.

- Medije da odbiju normalizaciju nasilja i prestanu proizvoditi hijerarhiju žrtava kroz selektivno izvještavanje.

- Žene — da odbiju ulogu tihih održavateljki mira bez glasa i političke moći i da preuzmu odgovornost u odnosu na nasilje i rat.

- Građane i građanke — da misle svojom glavom i suprostave se svakom autoritetu.

Mir se neće desiti sam. Branimo mir kao ljudski smisao i kao vrijednost jer već danas a posebno sjutra obilježavaćemo samo ono što podržava sujetu, moć i bogatstvo onih koji su zgrabili vlast u Crnoj Gori i svijetu.

TIM ANIME Kotor, 7.05 2026

SAOPŠTENJE

13. JUL – Kako bi se živjelo i kako bi se voljelo i kako bi dobro bilo

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore i Dana ustanka protiv fašizma – ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje organizuje performans „Kako bi se živjelo i kako bi se voljelo i kako bi dobro bilo“, koji će biti održan 13. jula 2026. godine 19 časova na Trgu od oružja u Kotoru.

Kroz performans i transparente opisaćemo stanje u Crnoj Gori, jer svjedočimo potiskivanju vrijednosti slobode i otpora nepravdi – vrijednosti koje su 13. jul učinile jednim od najznačajnijih datuma u crnogorskoj istoriji. Danas se sistematski sužava prostor za razvoj kritičke i slobodne misli, dok se društvo oblikuje prema političkim interesima centara moći, a ne prema stvarnim potrebama ljudi koji u Crnoj Gori žive.

Transparenti definišu da se antifašizam svodi na protokol, da se solidarnost zanemaruje i fašizam relativizuje, nacionalizam okupira politički jezik, a govor mržnje zauzima medijski prostor. Institucije služe partijskim interesima. Javni interes ostaje nedefinisan. Korupcija je pogonsko gorivo vlasti, selektivna pravda je normalizovana i razara povjerenje u institucije.Odgovornost nestaje iz političkog života. Kritički glasovi se diskredituju i ućutkuju. Siromaštvo se kamuflira nacionalnim temama. Građanstvo ostaje nevidljivo i svedeno na pojedinačne glasove. Civilno društvo, konformistički je u službi interesa vlasti ili EU. EU toleriše manipulacije vlasti i podržava politike koje u suštini rade protiv ljuduskih prava i integriteta Crne Gore.

Ne pristajemo na viziju Crne Gore kakvu nam pakuju moćnici jer znamo da Crna Gora ima dovoljno materjalnog, istorijskog, kulturnog i duhovnog bogatstva da bi nam zaista dobro bilo ako bi danas ovi koji vrše vlast jednostavno otišli.

Zato smo i ovog 13. jula na ulici da na to podsjetimo građane i građanke.

Ako su mogli neki nekada, možemo i mi sada.

Podsjećamo da se država ne brani mitovima, podjelama i ceremonijama, već istinom, pravdom, solidarnošću, odgovornošću i mirom. Samo u društvu koje čuva te vrijednosti moguće je dobro živjeti, moguće je voljeti i moguće je dobro biti.

ANIMA-Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor

SREBRENICA – PAMTIMO 1995–2026

11. juli – Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

Navršava se 31 godina od genocida u Srebrenici – najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Genocid nad Bošnjacima Srebrenice počinile su vojne i paravojne formacije Vojske Republike Srpske, pod komandom haškog osuđenika Ratka Mladića, uz sveobuhvatnu političku, logističku i vojnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje vlasti u Crnoj Gori.

Prema podacima Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog suda pravde (MSP), ubijena su 8.372 muškarca i dječaka bošnjačke nacionalnosti. Njihova tijela, rasuta u masovnim i sekundarnim grobnicama, pronalaze se i danas. Istina i pravda za žrtve još uvijek nisu u potpunosti ostvarene.

Iako je Skupština Crne Gore 7. juna 2021. godine usvojila Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, revizionizam, relativizacija i poricanje genocida i dalje su prisutni u javnom i političkom prostoru. Izostaje spremnost državnih institucija da dosljedno grade kulturu sjećanja zasnovanu na činjenicama, odgovornosti i poštovanju žrtava.

Od 2021. godine Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje pozivaju Skupštinu i Vladu Crne Gore da 11. jul proglase zvaničnim Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Taj zahtjev do danas nije ispunjen.

Na 31. godišnjicu genocida podsjećamo:

- Sjećanje na Srebrenicu etička je i politička obaveza svakog društva koje želi graditi mir, pravdu i odgovornost.
- Negiranje i relativizacija genocida predstavljaju nastavak nasilja nad žrtvama i ozbiljnu prepreku izgradnji trajnog mira.
- Kultura sjećanja mora biti zasnovana na utvrđenim činjenicama i sudskim presudama, a ne na političkim interesima, nacionalnim mitovima i istorijskom revizionizmu.
- Crna Gora mora jasno i dosljedno prepoznati sopstvenu odgovornost za politike devedesetih i odbaciti svaki pokušaj njihove rehabilitacije.
- Neophodno je ustanoviti 11. jul kao zvanični Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

U vremenu kada se nacionalizam, govor mržnje i revizionizam ponovo predstavljaju kao legitimni politički stavovi, sjećanje na Srebrenicu postaje čin odbrane istine, ljudskog dostojanstva i mira. Pamćenje nije osveta. Pamćenje je odgovornost. Pamćenje je otpor.

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Kotor