OBAVJEŠTENJE
 
PAMTIMO RATNE ZLOČINE U CRNOJ GORI !
 
ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora je devet godina organizovala obilazak mjesta zločina u Crno Gori. Ta aktivnost sprovođena je povodom obilježavanja prvih godina na dan nezavisnosti/državnosti Crne Gore 21. maja a kasnijih godina 13. jula s ciljem:
 
- Odavanja počasti žrtvama i uvažavanja dostojanstva onih koji su bili žrtve devedesetih;
 
- Prozivanja institucija države da uspostave vladavinu prava za sve i da preduzmu mjere koje obezbjeđuju tranzicionu pravdu - krivičnu, političku i moralnu odgovornost;
 
- Ukazivanja na zločine počinjene u naše ime kako bi se shvatila odgovornost onih koji su inspirisali, podržavali i učestvovali u ratu;
 
- Afirmacije procesa suočavanja sa prošlošću da bi došlo do moralne obnove društva i spriječile zloupotrebe ljudi i zločini u budućnosti.
 
Naš akcija je obuhvatala obilazak i memorijaciju na mjesta ratnih zločina počinjenih na tlu Crne Gore:
 
- Logor Morinj, Opština Kotor, gdje su mučeni civilni i vojni zarobljenici sa ratišta u Hrvatskoj (1991/92);
 
- Centar bezbjednosti Herceg Novi simboličkom mjestu Deportacije muslimanskih izbjeglica (1992);
 
- Bukovica pored Pljevalja u kojoj je sprovedeno etničko čišćenje Bošnjaka (1993);
 
- Kaluđerski Laz pored Rožaja, mjestu gdje su ubijene izbjeglice sa Kosova (1999);
 
- Murino, mjesto gdje su ubijeni civilu u NATO bombardovanju (1999);
 
- Most Cicmil kod Mratinja, (poslednja dva obilaska) gdje je ubijena porodica Klapuh iz Foče.
 
Simboličan pohod, odavanje pošte stradalima i prozivanje državnih institucija na odgovornost ostajalo je bez odjeka u medijskoj i političkoj realnosti.
 
U obilazak mjesta zločina uključivale su se i druge organizacije civilnog društva i pojedinci/ke, ponekad više njih iz lokalne zajednice, a najupornije u podršci bile su aktivistkinje iz Bona Fide iz i Jakub Durgut iz Pljevalja, Velija Murić iz Rožaja, HRA iz Podgorice.
 
U međuvremenu su organizacije civilnog društva HRA, CGO, Građanska alijansa, Inicijativa mladih za ljudska prava i PRIMA Podgorica, proširile aktivnosti vezano za ratne zločine devedesetih i sistematski rade na krivičnoj odgovornosti (praćenje i analiza suđenja, dokumentovanju, procesu pomirenja), kao i na analizi događaja, obilježavanju mjesta zločina i prozivanju bivših i aktuelnih političkih elita da doprinesu ovom procesu ali i na razvoju svijesti kod mladih ljudi o neophodnosti tranzicione pravde.
Promjenom vlasti (smjenom dominacije DPSa) interesovanje političara za mjesta zločina se vidljivo povećalo. Za sada je to selektivno i manipulativno, vezano za stradanje “svojih”, zbog političkih poena na unutrašnjem planu ali i zbog dodvoravanja međunarodnim izaslanicima dok glume potrebu priključivanjua EU. Najčešće je to samo demonstracija njihove nacionalističke ideologije. Mjesta zločina se obilaze radi slike koja se šalje javnosti a ne radi istine i potrebe za pomirenjem, najviše radi homogenizacije svog biračkog tijela. Mediji imaju interesa i vremena da ih uslikaju i proprate što im je nedostajalo kada je to bila samo inicijativa marginalizovanih.
 
ANIMA je odlučila da od ove godine ne obilazi mjesta zločina da u fokus stavi zajedničke inicijative koje ima sa CGO i HRA da podržava njihove sveobuhvatne napore da se zločinci privedu pravdi, da se uvaži patnja žrtava i da se razvija svijest o društvenoj odgovornosti.
 
ANIMA nastavlja da ukazuje na neophodnost tranzicione pravde i povodom praznika državnosti apeluje da se političari privedu pameti, da budu svjesni realnosti, patnje koju su proizveli njihovi prethodnici zadojeni klero-nacionalističkim idejama i da budu svjesni vlastite mentalne ograničenosti koja je proizvedena izostankom suočavanja sa zločinima koji su činjeni u njihovo ime.
 
Državne institucije ne smiju dozvoliti da se to ponovi.

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje povodom 13. jula, Dana ustanka i Dana državnosti Crne Gore, organizuje performans Građanska Crna Gora - Odmah koji će se održati u 12:00 sati na Trgu od oružja u Kotoru.
 
Navršava se osamdeset i tri godine od dana kada je Crna Gora opštenarodnim ustankom pokazala da sloboda i pravda nemaju cijenu. Uradila je to prva u Evropi i ugradila herojski napor u antifašističku, progresivnu i emancipatorsku budućnost.
 
Navršava se sedamnest godina od kada ANIMA tijelima i simboličnim porukama ukazuje na probleme i vrijednosti u političkom životu a što na žalost nije ostvareno sticanjem nezavisnosti.
 
Ove godine performansom ”Građanska Crna Gora -Odmah” podsjećamo građane/ke Crne Gore da smo od 2008. do danas ukazivale na probleme koje imamo kao zajednica sa vladajućim politikama koje su u kontinuitetu urušavale vrijednosti koje simbolizuje 13. jul.
 
Ovog 13. jula pošaljimo poruku da Crna Gora jeste građanska i da vladajuća elita mora to apsolutno uvažiti, sprovoditi i ostati na kursu ulaska u Evropsku uniju.
 
Građanska Crna Gora garantuje uvažavanje svih bez obzira na rod, vjeru i naciju.
 
Naša dužnost ovih godina je prevashodno bila ukazati i ustati protiv: svih vrsta nasilja i okupacija – ekonomskih, nacionalnih, klerikalnih ili bilo kojih drugih i dići glas protiv mržnje u javnom govoru, protiv zloupotrebe nacionalnog identiteta i vjerskih osjećanja, protiv nacionalizma, nepotizma, partitokratije, podjela, obmana, eksploatacije, revizionizma, sabotiranja procesa suočavanja sa prošlošću devedesetih.
 
Zabrinjavaju najnoviju pokušaji da se negiraju zločini devedesetih tako što se na njih odgovora zločinima kojima mi ne svjedočimo kako bi se politike devedesetih vratile u realnost.
 
Posljedice na koje ukazujemo dugi niz godina u direktnoj su vezi sa politikama koje su ratove na prostoru bivše Jugoslavije iskoristile za prvobitnu akumulaciju kapitala i spregom kriminala i politike, stalno uvećavala izabranim poslušnicima. Rezultat su novokomponovane i otuđene elite koje građanke/ne utjeruju u nacionalne grupe koje se međusobno isključuju i vraća nas tako u zagrljaj zločinaca i ratova. Posebna opasnost su šarlatani i tzv. pomiritelji. U tom naumu im pomažu svi oni koji Crnu Goru vide kao skupinu nacionalnih zajednica i kao nefunkcionalnu državu koja nije u stanju da štiti ljudska prava i pravnu državu.
 
Zato ovog 13. jula dižemo glas protiv uništavanja građanskog koncepta državnosti.
 
Istina, nenasilje, poštovanje različitosti. Pravda i mir su na ovoj strani.
 
TRAŽIMO ZAŠTITU GRAĐANSKE CRNE GORE ODMAH!

Ove godine se navršava 29 godina od genocida u Srebrenici – najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svetskog rata. Aktivistkinje Anime povodom Međunarodnog dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine izdaju sledeće saopštenje:
 
Srebrenica-PAMTIMO
 
1995 – 2024.
 
11. jula 1995. godine oružane formacije Republike Srpske na čelu sa haškim osuđenikom Ratkom Mladićem okupirale su Srebrenicu, zaštićenu zonu UN-a. Režim Slobodana Miloševića pružio je cjelokupnu vojnu, logističku, finansijsku i političku pomoć u izvršenju genocida i do danas se ne zna koja je uloga Crne Gore u tim dešavanjima. Prema zvaničnim podacima ubijene su 8372 osobe bošnjačke nacinalnosti.
 
Skupština Crne Gore je 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici. 7. juna 2021. Skupština je usvojila Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici kojom se zabranjuju i osuđuju izjave postupci i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice. Ove godine Crna Gora je podržala Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici.
 
Danas je jasno da cilj usvojenih dokumenata nije ostvaren i da podržavaoci/saučesnici genocida nisu promijenili svoju osnovnu ideju – uništiti sve što se „ne moli srpski“, samo su stavili maske mirovnjaka onoliko koliko im je potrebno da koriste privilegije pozicija koje su zauzeli. Rat se nastavlja drugim sredstvima pod mantrom ulaska u EU i realnog udaljavanja na terenu. Na političkoj agendi je zloupotreba žrtava (tuđih i vlastitih) do konačne „pobjede“i konačne tragedije.
Uprkos mentalnog nasilja vladajuće elite, koje prijeti da pređe u fizičko, svi koji žele mir moraju se sjetiti Srebrenice:
 
- zbog saosećanja, solidarnosti i odgovornosti prema žrtvama genocida u Srebrenici koje još uvijek čekaju na zadovoljenje pravde;
 
- zbog crnogorske javnosti u kojoj se mora prestati sa negiranjem, poricanjem, minimiziranjem zločina koji su se desili u ratu devedesetih;
 
- zbog toga što razvoj društva zahtijeva njegovanja kulture sjećanja i solidarnosti;
 
- zbog toga što svakodnevnica ukazuje na stalne izazove nacionalizma i izostanak povjerenja u institucije koje bi morale da obezbijede razvoj svijesti, pravde i mira;
 
- zbog pravde i ljudskosti koja gubi značenje u nadgornjavanju pohlepnih i bahatih političara/ki.
 
Pamtimo genocid u Srebrenici jer je to dio kolektivne odgovornosti za ono što se činilo u naše ime. Odgovor je kultura sjećanja i nenasilje. Da se nikad ne ponovi.
 
Tim ANIMA

PAMTIMO

Povodom 19. juna 2024. godine, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja, ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor organizuje radionicu o ratnom silovanju. U sklopu radionice biće prikazan film. Radionica će biti održana 19. juna u 17 sati u Kući slobodne misli u Kavču.

Silovanje u ratu je imenovano Bečkom deklaracijom, 1993. i definisano kao ratni zločin i zločin protiv čovječnosti. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je prvi put na slučaju Foča utvrdio da se seksualno ropstvo smatra zločinom protiv čovječnosti. Od 1992-1995. godine na prostoru Bosne, prema podacima silovano je više od 20000 hiljada žena, djevojaka, djevojčica i muškaraca a mali broj je ostvario neki vid pravde. Poslije tridest i dvije godine, žrtve ratnih silovanja se stigmatizuju, trpe razne vidove nasilja i veoma teško ostvaruju svoja prava. Mali broj silovanih žena je svjedočio o tom nasilju. 26. juna 2023. godine Žene u crnom i Autonomni ženski centar Beograd organizovale su Ženski sud - slučaj Foča, posvećen seksualnim zločinima počinjenim tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995.). Ovaj ženski sud jedan od vidova tranzicione pravde. Javna prezentacija Ženskog suda - slučaj Foča održaće se u Podgorici 20. juna 2024. u Kulturnom centru 201.

U Crnoj Gori se ova tema ne pokreće iako se u svjedočenjima žrtava jasno uviđa umiješenost crnogorskih građana u ovim zločinima. Pokrenut je postupak protiv Ranka Radulovića za zločine protiv čovječnosti pred sudom BIH-a, kao i protiv Milutina Đilasa i Rajka Vojvodića pred Okružnim sudom u Trebinju za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Očekuje se da specijalno tužilaštvo pokrene procese na osnovu ogromne dokumentacije koju su dobili sa svjedočenja na suđenjima ratnim zločincima u Hagu. Vrijeme je da se individualizuju ovi zločini u Crnoj Gori kako bi znali kolika je umiješanost Crne Gore u ovim zločinima i da odgovorni budu kažnjeni. To je jedini način da nasilje ne eskalira i da se ne ponovi.

Pamtimo ovaj datum, pamtimo Foču, pamtimo žene žrtve silovanja u BiH, da se nikad ne ponovi. Podržavamo svako nastojanje žrtava da ostvare pravdu. Pridružujemo se svima koji obilježavaju ovaj datum i koji se bore za kulturu sjećanja.

Pozivamo sve zaintersovane da nam se u srijedu 19. juna u 17 sati pridruže u Kući slobodne misli u Kavču.

ANIMA- Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor

Još članaka...

  1. Zašto još uvijek nije regulisan status civilnih žrtava rata?!
  2. Publikacija 1991-2016 ANIMA-Centar za žensko i mirovno obrazovanje 25 godina
  3. POZIVNICA - 24. maj
  4. S A O P Š T E NJ E povodom 21. maja
Stranica 3 od 119