Kotor, 26. 2. 2024.
 
27. februara 1993. voz 671 je krenuo iz Beograda ka Baru, na željezničkoj stanici Štrpce dočekala ga je paravojna formacija Osvetnici i srpska oružana formacija predvođena sada haškim optuženikom Milanom Lukićem. Uz pomoć policije koja je bila u vozu, iz njega je odvela 20 civila nesrpske nacionalnosti u nepoznatom pravcu. Svjedočenja posmatrača govore da su bez traženja objašnjenja napustili kupe i voz. Oteti i ubijeni su bili civili. Ubijeni su zbog onog što je pisalo u njihovim dokumentima. Većina ubijenih su bili iz Prijepolja, Priboja, Beograda i Podgorice.
 
Ni nakon 31 godina od zločina većina njih pronađena. Podsjećamo crnogorsku javnost da je za ovaj zločin osuđen Nebojša Ranisavljević u Višem sudu u Bijelom Polju na 15 godina zatvora. U Haškom tribunalu osuđen je Milan Lukić za zločine počinjene u Višegradu na doživotnu robiju dok za ovaj zločin nije odgovarao. Mićo Jovičić je osuđen pred sudom u BIH na kaznu zatvora od 5 godina. Prošle godine Viši sud u Beogradu je prvostepeno osudio Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca na po 10 godina zatvora a Draganu Đekić na pet godina zatvora. Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.
 
Podsjećamo crnogorsku javnost na odgovornost koju imamo prema žrtvama i njihovim porodicama jer je ovaj zločin učinjen u naše ime, a nalogodavci i idejni tvorci rata na prostorima ex JU nisu još imenovani.
 
Crna Gora se ne može distancirati od ovog zločina jer je bila uključena u ratni sukub. Odgovornost je na institucijama da pravda i pravo budu zadovoljene, utvrđivanjem odgovornosti onih koji su nalogodavci i izvršitelji i njihovom adekvatnim kažnjavanjem za ovaj zločin.
 
Smatramo da je važno da se na primjeren način obilježi ovaj događaj i spriječi zaborav. Na vlastima je da prekinu projekciju zaborava, selektivnog kažnjavanja i ometanje procesa suočavanja sa prošlošću.
 
Pamtimo zločin počinjen u Štrpcima i tražimo da pravda bude zadovoljena
 
ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor

Kotor, 27. 12. 2023.
 
ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor poziva poslanike/ce u Skupštini Crne Gore da na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidnoj zaštiti a kojeg su podnijeli poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, reaguju amandmanski i izjednače sve civilne žrtve rata a ne samo neke.
 
Crna Gora je umješana u ratna dešavanja devedesetih. Njene institucije učestvuju u projektovanju zaborava, selektivnog kažnjavanja i neadekvatnog odnosa prema zločinima i žrtvama što ometa suočavanje sa prošlošću, zadovoljenje pravde i stvaranja mira. Odlukom da se na selektivan način da status civilne žrtve rata samo “našim žrtvama” a ne nekim “drugim”, nastavilja se ratna politika. Neprihvatljivo je dijeljenje žrtava po osnovu etničkog porjekla i vjeroispovjesti.
 
Tražimo od poslanika/ca Skupštine da poštuje dostojanstvo žrtava bilo koje nacionalnosti, etnickog porjekla i vjerosipovjesti. Pravdu zaslužuju svi bez obzira gdje i na kom su se mjestu našli u vrijeme ratnih dešavanja.
 
Mir i povjerenje među zajednicama se gradi prihvatanjem odgovornosti za učinjeno i poštovanjem svih, i jednakim tretmanom za sve.
 
TIM ANIME