PAMTIMO ZLOČINE POČINJENE U NAŠE IME

Povodom  Dana državnosti  aktivistkinje Anime sa predstavnicama/cima Žena u crnom i HRA će 14. i 15. jula obići mjesta zločina koji su se desili na teritoriji Crne Gore tokom ratova devedesetih. Pridružiće se i predstavnici/e lokalnih organizacija Bona fide i Islamske zajednice iz Pljevalja, Velija Murić iz Rožaja, Udruženje žrtava NATO bombardovanja iz Murina.
  Od 2009. svake godine  ovim simboličkim činom  ukazujemo na  to da pravda za žrtve ratnih zločina još nije zadovoljena i da država Crna Gora ne izvršava svoje obaveze i ne preuzima odgovornost.
Obilaskom mjesta zločina i polaganjem cvijeća u tišini:
-	Odajemo  počast žrtvama i uvažavamo dostojanstvo onih koji su bili 
žrtve devedesetih;
-	Prozivamo institucije države da uspostave vladavinu prava za sve i 
da preduzmu mjere koje obezbjeđuju tranzicionu pravdu, sigurnost i bezbjednost svih stanovnika u crnoj gori;
-	Ukazujemo na zločine učinjene u naše ime
-	Afirmišemo  potrebu suočavanja sa prošlošću  da bi se 
spriječile zloupotrebe ljudi  i zločini u budućnosti;
-	Zahtijevamo od države  da na primjeren način, spomen obilježjem, 
obilježi mjesta zločina kako bi savremenici/e i buduće generacije razvijale kulturu sjećanja.
Upozoravamo još jedanput da politike nekažnjivosti zločina i neutvrđivanja odgovornosti imaju dugoročne posledice štetne po razvoj društva  koje se manifestuju  kroz  društvenu patologiju:  korupciju, kriminal, nacionalizam, klerikalizam, političke progone,  nasilje u svim vidovima  do sve većeg broja  nerasvijetljenih ubistava.
Zagovaramo politike kažnjivosti zločina, utvrđivanja odgovornosti i suočavanja sa prošlošću kako bi  izašli  iz politika  „ravnoteže straha“ zasnovane na sukobima i mržnji . Ovo stanje poricanja  dugo traje i  onemogućava svaki moralni razvoj i napredak  društva u cjelini.
Lista mjesta ratnih  zločina u Crnoj Gori  i vrijeme obilaska:
•	Herceg Novi – ispred zgrade MUPa (mjesto odakle je najveći broj 
muslimana deportovan u BiH gdje su ubijeni 1992.)    14.jula u 9 sati
•	Morinj – ispred ulaza u vojni objekat (logor za hrvatske 
zarobljenike 1991/2.)14.jula u 10 sati .
•	Bukovica – mjesto gdje je ubijen civil Džafer Đogo  (mjesto  
etničkog čišćenja muslimana 1992/3), 14.jula u 18 sati
•	 Kaluđerski laz - most  (mjesto  gdje je Vojska Jugoslavije ubila 
šest civila albanske nacionalnosti, i još šesnaest albanskih civila izbjeglih sa Kosova u vremenu od aprila do juna 1999.), 15. jula u 10 sati
•	 Murino- spomenik (stradalo šest civila od NATO bombardovanja, 
među kojima troje djece) 15.jula u 12 sati.

  Aktivistkinje  Anime
  Kotor,12. jul 2019

 

NIKAD NEĆEMO ZABORAVITI GENOCID U SREBRENICI

I ove godine  preko 5.000 ljudi učestvuje  u Maršu mira  putevima kojima su se kretale Srebreničke žrtve pokušavajući da izbjegnu smrt. Cilj marša je odavanje pošte žrtvama genocida i podsticanje  svih relevantnih aktera, na lokalnom i međunarodnom nivou, da doprinesu ostvarenju pravde. I ove godine će se održati dženaza u Potočarima  i sahraniti 33 posmrtna ostataka žrtava.

Podsjetimo se da  su 11. jula 1995. godine oružane formacije Republike Srpske na čelu sa haškim optuženikom Ratkom Mladićem okupirale su Srebrenicu, zaštićenu zonu UN-a. Režim S. Miloševića pružio je cjelokupnu vojnu, logističku, finansijsku i političku pomoć u izvršenju genocida. Prema zvaničnim podacima ubijene su 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti, dok porodice potražuju oko 10.000. Crna Gora je aktivno učestvovala u tom ratu.

Pretpostavljamo da će predstavnici crnogorskih institucija i nekih političkih  partija položili cvijeće na spomen obilježje u parku Pobrežje (spomenik svim žrtvama iz rata devedesetih) na mjestu suštinske relativizacije zločina jer zločini moraju biti imenovani i personalizovana krivična i politička odgovornost.  Dan sjećanja na genocid u Srebrenici  nije  dobio poziciju značajnog datuma za Crnu Goru nego se obilježava u sklopu Dana sjećanja na sve žrtve što proziva  moralnu odgovornost svih nas..

Dvadeset četiri godine od genocida a u Crnoj Gori još nema konsenzusa o tome šta se zaista desilo u Srebrenici, ne govori se o stradanju zasnovanom isključivo na etničkoj osnovi, ne zna se koliki i kakav je bio doprinos crnogorskog rukovodstva u tome koliko i kako su crnogorski građani obilježeni ovim zločinom? 

Vrijeme je da se utvrdi odgovornost. Vrijeme je za javno propitivanje uloge i učešća politike i institucija Crne Gore u genocidu u Srebrenici. Vrijeme je da se politike i počinioci kazne kako bi se prihvatila odgovornost za posledice koje smo izazvali.Krajnje je vrijeme je za pravdu za žrtve.

10.jul 2019. Kotor, Aktivistkinje ANIME

Anima- Centar za žensko i mirovno obrazovanje i Expeditio, dva puta mjesečno organizuju diskusioni kružok sa ciljem da razvijaju kritičku misao, nenasilje i građanski aktivizam u zajednici.

U četvrtak, 27.juna u 19 sati u Kući slobodne misli u Kavču održaće se sedmi kružok. Povod za diskusiju će biti tekst „Podigni slušalicu ako si tu “ iz knjige „Sto godina psihoterapije a svijet sve gori i gori“ od autora Džejmsa Hilmana i Majkla Venture.Kružok vodi Ljupka Kovačević.

Napravite napor i dođite !

Aktivistkinje Anime će prisustvovati ovog događaju i potpisnice su saopštenja.

Pamtimo žene silovane u ratu u Bosni i Hercegovini!

 

Saopštenje povodom 19. juna – Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu

Povodom 19. juna – Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu, koji su Ujedinjene nacije uspostavile 2015. godine, Žene u crnom će 19. juna 2019. godine, posetiti Foču (Bosna i Hercegovina), gde će organizovati protest u crnini i ćutanju.

Žene u crnom ovim protestom podsećaju da je:

  • tokom rata u Bosni i Hercegovini silovano oko dvadeset hiljada žena. Najbrojnije žrtve bile su bosanske Muslimanke, dok je među počiniocima bilo najviše bosanskih Srba.
  • tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1996), Foča bila mesto verovatno najvećeg sistematskog seksualnog nasilja i silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini.
  • da je Haški tribunal u svojoj presudi Fočanskoj trojci (Kunarac, Kovač, Vuković), 2001. godine, prvi put u istoriji međunarodnog humanitarnog prava, utvrdio da je seksualno ropstvo u ratu zločin protiv čovečnosti.

Žene u crnom i ovom prilikom nastavljaju da:

  • Iskazuju solidarnost i saosećanje prema ženama žrtvama seksualnog nasilja, kako onima koje su ubijene, tako i onima koje su preživele.
  • Neguju politiku sećanja kao odgovornost u odnosu na zločine počinjene u naše ime tokom rata u BiH.

Pamtimo žene Foče!

Za dostojanstvo žena žrtava seksualnog nasilja u ratu!

U Beogradu, 18. jun 2019.

Žene u crnom uz podršku:

Udruženje žrtve rata Foča 92-95, Sarajevo

Anima - Kotor

Bona fide Pljevlja