5. mart 2026 Kotor

S A O P Š T E NJ E

Povodom 8. marta – dana borbe za ekonomska, radna i politička prava žena ističemo: nema rodne ravnopravnosti bez ekonomske pravde; nema ekonomskih prava bez skraćenja neplaćenog ženskog rada; nema oslobađanja žena dok se država i institucije ne izgrade u stvarnu infrastrukturu podrške nemoćnima, ugroženima i roditeljstvu. U kapitalističkom sistemu, žene ostaju one koje “nadoknađuju” rupe u socijalnoj državi sopstvenim tijelima, vremenom i radom.

Zadnji primjer obesmišljavanja rodne ravnopravnostii je predlog zakona o radu koji je usvojila Vlada a još više argumenti koji su korišteni, navodni napredak u vidu “roditeljskog odsustva” od 14 mjeseci (12 ženama i 2 muškarcima, opciono), u suštini je još jedna potvrda reprodukcije duboke rodne i klasne nejednakosti u ime patrijarhata gdje se interesi djece ne uzimaju u obzir a žene udaljavaju iz radnog odnosa. U Vladi (a i u Parlamentu) je nepojmljiv pojam odgovornog roditeljstva. Potvrđuje se shvatanja da je briga o djeci primarno ženima a njena radna karijera nebitna. Uprkos zaklinjanja u evropske vrijednosti, takvo rješenje ni na koji način ne doprinosi razvoju prava žena ni odgovornog roditeljstva, niti mijenja kulturu društva i institucija.

Činjenica da se puna primjena ovih mjera odlaže do ulaska Crne Gore u Evropsku uniju predstavlja manevar neodgovornih političara u nedostatku finansijske i rodne analize predloženog. Ovakva rješenja nisu samo rodno regresivna – ona su klasno represivna.

Zato tržimo:
- hitno povlačenje spornih amandmana i predlog roditeljskog odsustva koji ravnopravno uključuje oba roditelja;
- rodnu, socijalnu i finansijsku analizu zakona usmjerenog na interesu djece
- jasno definisane, nenadoknadive mjesece roditeljskog odsustva za očeve
- ulaganje u javne servise brige – vrtiće, dnevne centre, kuhinje za zaposlene parove sa djecom, podrške za samohrane roditelje i socijalnu infrastrukturu;
- zaštitu žena na tržištu rada kroz mehanizme nadzora, sankcije poslodavcima i ukidanje prekarnih uslova rada.

Nema javnog interesa tamo gdje žene gube pravo na rad, muškarci gube pravo na brigu, a država nema odgovornosti prema djeci a institucije odbijaju da budu stvarna infrastruktura porodicama.

Na 8. mart podsjećamo: ženska prava su temelji ravnopravnosti, demokratije i mira.

Ona se osvajaju i brane kritičkom mišlju svakodnevno – solidarno,organizovano i beskompromisno.

Tim ANIMA

Učešće žena u talk-show emisijama u Crnoj Gori

Analitički prikaz

Istraživanje možete preuzeti ovdje.

SAOPŠTENJE ZA MEDIJE

Kotor, 27.11 2025

29. novembar – Dan braniteljki ljudskih prava

Povodom 29. novembra, Dana braniteljki ljudskih prava i ključnog antifašističkog datuma u našem regionu (29. novembar u SFRJ obilježavao je godišnjicu Drugog zasjedanja AVNOJ-a, kada je u Jajcu donesena odluka o federalnom ustrojstvu države),  podsjećamo na činjenicu da su ženska ljudska prava neraskidivo povezana sa antifašističkim vrijednostima – vrijednostima otpora, solidarnosti i odbrane ljudskog dostojanstva.

Danas, u Crnoj Gori, svjedočimo prisustvu kleronacionalističkih politika, revizionizma, normalizacije fašistoidnih narativa i kapitalističke eksploatacije, što direktno ugrožava temelje ljudskih prava. Uprkos sužavanju demokratskog prostora, osjećamo odgovornost da pojačamo otpor nasilju koje se svakodnevno obrušava na egzistenciju žena, sistemskom nasilju koje je još uvijek ukorijenjeno u odnosima među polovima, u emocionalnim odnosima, u porodičnom životu, u nejednakosti plata, u eksploataciji ženskog rada, u izostanku adekvatnog i pravednog odgovora pravosuđa, pa sve do ekstremnog porasta femicida. Umjesto podrške organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, ženskih prava i demokratije, prednost sve češće dobijaju tehnički, kratkoročni i projektno-operativni modeli koji zanemaruju suštinsku misiju civilnog društva: kritički nadzor nad vlašću, vladavini prava, ravnopravnosti i socijalnoj pravdi. 

U okviru kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, organizujemo diskusioni kružok „Kud plovi ovaj brod?“ (29. 11. 2025, Kuća slobodne misli), gdje otvaramo prostor za razgovor o regresivnim politikama, ugroženom integritetu civilnog društva, i  poziciji braniteljki ljudskih i ženskih prava u Crnoj Gori.

Pozivamo institucije da  preuzmu odgovornost za haos koji proizvode, prepoznaju rizike radikalizacije i regresije, te obezbijede stabilne uslove u kojima će glasovi žena nastaviti da brane demokratske i antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora.

SAOPŠTENJE

 Povodom 9. novembra 2025 – Dana borbe protiv fašizma, ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor organizovala je dva javna događaja (30 minuta stajanja i ćutanja) u znak sjećanja i protesta:

9 novembar 2025

• Kotor: ispred zgrade Opštine, u 12 sati
• Herceg Novi: ispred zgrade Opštine, u 15 sati

Ovim akcijama ANIMA podsjeća institucije da je njihova odgovornost i dužnost da štite sve građane, da preventivno djeluju u smanjivanju ksenofobije, da primjenjuju zakone bez izuzetaka, da čuvaju mir  i rade u interesu građana koje predstavljaju.

Sjećanje na Kristalnu noć nije samo čin pijeteta prema žrtvama, već i upozorenje na opasnost ćutanja institucija i normalizaciju nasilja. Kada zakon ne važi jednako za sve, a institucije biraju kome će služiti, otvara se prostor za nasilje, strah i podjele. Ulice Podgorice, paljenje objekata, uništavanje imovine samo zato što je neko druge vjere i nacije opasno podsjeća na zlo koje se desilo nakon paljenja i razbijanja  u Njemačkoj 1938.

ANIMA godinama upozorava na fašizaciju koja se u Crnoj Gori njeguje i normalizuje — kroz govor mržnje, selektivnu pravdu, institucionalno ćutanje i politiku straha. Posljednji događaji su pokazali da je fašizam eskalirao a institucije ga podgrijavaju: policija je privela pogrešne vinovnike dok pravi počinioci još nijesu pronađeni, u međuvremenu je krenuo pogrom radi progon — krenula je mržnja.

Mržnja se prelila organizovano na ulice Podgorice, Bara, Herceg Novog i Kotora.

Našim stajanjem ispred Opština tražimo da se utvrdi odgovornost za nastalu situaciju da se kazne krivci i da se podnese politička žrtva ostavkom čelnih ljudi bezbjednosnog sektora. Tražimo da se čelnici opština pozabave pravdom, ravnopravnošću i interesima svih stanovnika, bez izuzetaka,da se nasilje ne ponovi !

Nenasilnim otporom, ćutanjem i stajanjem poslaćemo  poruku otpora nasilju, ksenofobiji i političkom ćutanju. Na Dan borbe protiv fašizma, ne tražimo samo sjećanje – već zahtijevamo državu koja reaguje, u kojoj  niko nije iznad zakona, a svako ima pravo na sigurnost i dostojanstvo.

TIM ANIME