Performansi

  • 13.jul 2014 performans DOK ŽIVIM I DIŠEM

    stajanje 3U organizaaciji Anime održan je performans  Dok Živim i dišem! Za antifašizam! Protiv mizoginije! povodom 13.jula Dana državnosti na Trgu Republike u Podgorici  od 18 do 19.sati.U prilično pustom gradu po kišovitom danu aktivistkinje Anime sa drugaricama iz drugih NVO (Snažna mama -Bijelo Polje,  Udruženje za razvoj civilnog društva   Bijelo Polje, Xeggar -Bar, Stela- Cetinje, Liga žena glasača Nikšić, SŽK Podgorica, CŽL podgorica, Centar za ženska prava Podgorica ) u tišini i ćutanju  iskazale su svoj odnos prema aktuelnim pojavama fašizma u Crnoj Gori.plakat 1

  • 21.sepembra u Podgorici

    tribinaperformans 2 

    21.septembra povodom Međunarodnog dana za mir Anima je sa saradnicama, aktivistkinjama organizovala performns u 12.sati "Jedan dan za mir" na Trgu Republike u Podgorici . U 18.sati organizovale smo tribinu "Rodni aspekt tranzicione pravde " u KIC Budo Tomović.

    perfromans 3performans 4

  • 21.septembar Jedan dan za mir

    ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje u sklopu projekta Pamtiš Pitaš Uznemiravaš a povodom svjetske kampanje Jedan dan za mir, 21 septembra 2014 organizuje Preformans Jedan dan za mir, na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati. Tribinu Rodni aspekt tranzicione pravde, u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati.

  • Dan borbe protiv siromaštva

    performans1senka i vanjaAnima je 17. oktobra 2014, na   Dana protiv siromaštva organizovala pereformans NE SIROMAŠTVU-POBUNI SE, na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati i  tribinu Rodni aspekt ekonomskog nasilja  u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati. Na tribini su govorile:  Senka Rastoder, predsjednica sindikalne  organizacije u Savezu Sindikata i  Vanja Ćalović, koordinatorka MANS-a.  

    Osnovna poruka je da se ispoštuju ciljevi Pekinške deklaracije:

  • Dan braniteljki ljudskih prava, Kotor

    Dan borkinja za ljudsk prava 29.11.2014 29. 11. 2014 od 11 do 13 sati  na  vratima Starog grada Kotora organizovale smo  uličnu  akciju povodom obilježavanja Međunarodnog dana braniteljki/a ljudskih prava. Cilj nam je da  skrenemo pažnju javnosti na  nasilje i kršenje ljudskih prava aktivistkinja  koje se bore za ženska prava u Crnoj Gori, a koje je postalo svakodnevna pojava.   

  • Ne možete nam uništiti sjećanje na slobodu - 13. jul 2022.

  • Obilježen dan bijelih traka ,31 maj

    DSC00235ANIMA je u subotu, 31. maja u podne na Trgu od oružja u Kotoru obilježila Dan bijelih traka. Aktivistkinje Anime su „Protiv ravnodušnosti“ simbolično nosile bijele trake i podijelile 200 informativnih letaka i tako podsjetile na zločin nad civilima Prijedora 31.05.1992.

    S A O P Š T E NJ E

    31. 05. 2014.  se navršavaju 22 godine  od  kada su srpske vlasti u Prijedoru naredile Bošnjacima i Hrvatima da kuće obilježe bijelim čaršafima i da na javnim mjestima nose bijele trake na rukavima. Potom su uslijedila istrebljenja, ubistva i progoni. Naredbu  je  izdao  „Krizni štab opšine Prijedor“. Predsjednik štaba, Milomir Stakić osuđen je u Haškom tribunalu na 40 godina zatvora. Prema zvaničnim podacima udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno ukupno 3.173 civila, dok je 31.000 muškaraca, žena i dece bilo zatočeno u logorima u okolini Prijedora. Muškarci su uglavnom mučeni i ubijani u logorima Keraterm i Omarska, a žene u logoru Trnopolje.

    O zločinima se i danas ćuti, zabranjuju se komemoracije i krivično gone aktivisti udruženja koja okupljaju žrtve.  Međunarodni Dan bijelih traka 31. maja  2014. obilježiće se u Prijedoru, ali i širom svijeta,  kako bi se sjetili  zločina  koji su se dogodili nad nesrpskim stanovništvom u tom gradu u proteklom ratu.

    Ovom akcijom sjećamo se civilnih žrtava rata i suprostavljamo se svakom obliku  etničkog nasilja, genocidu  kao i isključivanju različitih. Pridružujemo se organizacijama u regionu koje daju doprinos razvoju mira

  • Performans NE SIROMAŠTVU -POBUNI SE

    performans1senka i vanjaU sklopu  projekta Pamtiš Pitaš Uznemiravaš  a povodom 17 oktobra,  Dana protiv siromaštva Anima je organizovala preformans NE SIROMAŠTVU-POBUNI SE, na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati i tribinu Rodni aspekt ekonomskog nasilja  u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati.  Na tribini su govorile:  Senka Rastoder, predsjednica sindikalne  organizacije u Savezu Sindikata i  Vanja Ćalović, koordinatorka MANS-a.

    Osnovni zahtjevi su da se ispoštuju ciljevi Pekinške deklaracije:

  • performans PRAVDA ZA ŽRTVE-NEĆEMO ODUSTATI

    kolona  zatvorenih ociju 3za ruke 2Učesnice VII konferenice u Tivtu su 8.marta organizovale performans na pinu.

  • Pismo javnosti SVE PO ZAKONU NA ŠTETU GRAĐANA

    Kotor, 4.10.2022.
    Važno je da se na početku ovog pisma predstavimo:
    Maruška Drašković, psihološkinja, psihoterapeutkinja;
     
    Ljubomirka - Ljupka Kovačević, psihološkinja;
     
    Verica Mirović, psihološkinja;
     
    Ervina Dabižinović, psihološkinja, doktorka rodnih studija;
     
    Julijana Cicović Maslovar, psihoterapeutkinja, doktorka razvojne psihologije.
    Iza nas stoje godine obrazovanja o traumi, rada sa traumatiziranim i aktivizma. Stoje naši apeli i inicijative koje su ignorisane i napadane od strane onih koji su profitirali (zauzimali razne pozicije u zdravstvu i Vlasti) na bespomoćnosti i nesreći ljudi koji nisu mogli da kontrolišu ili nisu znali da se brane od nasilja.
    Svi u Crnoj Gori znaju za tragediju na Cetinju 12. avgusta.
     
    Kao grupa stručnjakinja koja je značajan dio svog profesionalnog rada a i života posvetila radu sa traumatiziranim osobama, ukazivanju na teške posledice potisnutih trauma na zajednicu, osjećale smo se prozvanim i odgovornim da ponudimo Program koji bi na sveobuhvatan način pokušao da ublaži posledice događaja na konkretne ljude, njihove porodice i Cetinje u cjelini. Zna se da u takvim slučajima u humanim zemljama postoje protokoli psihološke pomoći ugroženima (svim sudionicima – od pružaoca pomoći, do žrtava, njihovih porodica i porodice zločinca) kako bi se izbjegli ili makar umanjili simptomi posttraumatskog stanja i kako bi se zajednica u kojoj se zločin desio integrisala i zacijelila.
     
    Htjele smo da se angažujemo. Kako smo članice nevladinih organizacija smatrale smo da nije primjereno da to bude projekat koji treba da nudimo donatorima već smo mislile da Vlada, Opština i Ministarstvo zdravlja treba da podrže naš program i stanu iza tragedijom obilježenih ljudi i daju šansu novom i drugačijem pristupu traumi i traumatizovanim ljudima. To što se desilo a i ono što se može desiti u budućnosti je u domenu odgovornosti navedenih institucija kao i podrška koju mogu pružiti.
     
    Tok aktivnosti:
     
    15 do 18. – Okupljamo se, dogovaramo korake prema odgvornima i pravimo nacrt programa. Svjesne smo da će se program aktivnosti mijenjati i prilagođavati potrebama ljudi na terenu.
     
    19. avgusta – Telefonski tražimo prijem kod predsjednika Vlade i Gradonačelnika Cetinja.
     
    22. avgusta u 12 sati – Prima nas zamjenik Gradonačelnika Cetinja, Miša Mudreša. Obavještavamo ga o našim namjerama. On nas o preduzetim mjerama (formiran tim od psihijatra I dva psihologa/škinje kojima se ugroženi javljaju). Objašnjavamo da takav pristup kod masovnog nasilja ne dovodi do adekvatne pomoći u zajednici. Obećava da će razgovarati sa Gradonačelnikom i da mu pošaljemo finasijsku konstrukciju.
    23. avgusta - Poslale smo finanijsku skicu zamjeniku Gradonačelnika Cetinja (oko 10.000€ za period oko 6 mjeseci u kojem su planovi podrške za : direktne žrtve i njihove porodice, mještane koji nisu direktne žrtve ni njihove porodice; za porodice I pojedince u posebnom riziku – porodice i rodbina izvršioca; djecu ;pomagače – policiju i medicinsko osoblje). Istog dana šaljemo mejlom pismo Ministru zdravlja Dragoljubu Šćekiću i Predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću u kojem ih obaveštavamo o našem predlogu i tražimo sastanak.
    25. avgusta – Vlada održala tematsku zatvorenu sjednicu o tragediji na Cetinju 12. Avgusta. Obavještavaju javnost da postoji tim stručnjaka i da su opredijelili 100.000€ za socijalnu podršku, treba da formiraju komisiju koja će da dijeli novac !
    28. avgust – Zahtijevamo pismeni odgovor od zamjenika Gradonačelnika Cetinja.
     
    29. avgust – Zovemo zamjenika Gradonačelnika koji obećava odgovor do kraja dana ali to nije uradio. U usmenom odgovoru obavijestio nas je da nema novca u budžetu, da treba da se raspiše tender i uputio nas je, kao NVO, da pišemo projekat Ministarstvu zdravlja!
     
    8. septembra – Insistiramo na prijemu kod Ministarstva zdravlja i kod predsjednika Vlade. (predale pismeni zahtjev na Ahivi Ministarstva zdravlja i Kabinetu predsjednika Vlade).
     
    16. septembra – Dobijamo odgovor Ministarstva zdravlja, formalno sa zaključkom -Ministarstvo zdravlja trenutno nema opredijeljena budzetska sredstva za navedene aktivnosti ali ćemo svakako razmotriti ukoliko se stvore uslovi u daljem radu.
     
    Slušamo svakodnevno kako je važno da režimski ljudi obilaze razvijene zemlje da bi upoznavali funkcionisanje drugih sistema i godinama znamo da ništa od toga neće da implementiraju u Crnoj Gori. Godinama se govori o timovima za krizne intervencije i pomoć pomagačima ali novca za te svrhe nema. Uvijek ima novca u izobilju za partijske delegate ali nikako za zdravstvo i obrazovanje.Na kraju uvijek slijedi njihov zaključak da je mentalitet naroda sporan i da kod nas ne može biti napretka.
     
    Želimo da crnogorska javnost zna da smo pokušale da sarađujemo sa sistemom, da znamo kako se pruža podrška u državama u kojima su ljudi važni, da smo bile spremne da pokušamo da uradimo više od čiste forme za žrtve dešavanja na Cetinju i ne samo pojedinačno, da smo bile svjesne da je to veliki izazov i uprkos toga htjele smo da damo šansu da se jedna tragedija ne završi novim tragedijama već iscjeljenjem zajednice. Nisu htjeli. To je jasan odnos metastazirane borbe za privilegije i vlast prema psihološkom razvoju i pomirenju onih od kojih zavise.

    Maruška Drašković, psihološkinja, psihoterapeutkinja;

    Ljubomirka- Ljupka Kovačević, psihološkinja;

    Verica Mirović, psihološkinja;

    Ervina Dabižinović, psihološkinja, doktorka rodnih studija;

    Julijana Cicović Maslovar, psihoterapeutkinja, doktorka razvojne psihologije.

  • Pozivnica za 13.jul Performans u Podgorici

    spoljaANIMA-Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, organizuje  performans-„DOK ŽIVIM I DIŠEM ZA ANTIFAŠIZAM ! PROTIV MIZOGINIJE!ZAUSTAVIMO RAT PROTIV ŽENA! koji će se održati 13.07 2014  na Trgu Republike, u Podgorici sa početkom u 18 sati.  Cilj nam je da iskažemo protest protiv   sve prisutnijeg  fašizma  u medijima i u realnosti. Aktuelni napad na Vanju Ćalović obavezuje nas da javno podržimo sve  žene koje se bore protiv kriminala, korupcije i nasilja za pravdu i demokartiju. One su sve češće mete institucija i političkih elita koje zloupotrebljavaju svoje pozicije i ne rade svoj posao.

    Pozivamo sve zainteresovane da dođu na Trg Republike, u Podgorici,  u 18 sati,  13 jula 2014. I budu sa nama u mirnom protestu.

     
  • protest

    IMG 20120713 192225protest povodom 13.jula

  • Saopštenje - 31 godina logora Morinj

    Kotor, 1.10.2022.

    U Opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine,[1] JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao „logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije.[2]

    U sudskom procesu koji je započet 2007. godine, a pravosnažno okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđeni zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 144 KZ SRJ) prema zatvorenicima u tom logoru.[3] Osim krivičnog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.

    Aktiviskinje ANIME su u novembru 2019. godine kod Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor pokrenule Inicijativu za podizanje spomen obilježja ratnim zatvorenicima iz Hrvatske u Sabirnom centru u Morinju (sa inicijativom upoznale: predsjednika  Opštine i Skupštine Opštine, predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine CG; ministru pravde i ministru odbrane  kao i Generalni konzulat Republike Hrvatuske  u CG). 

    Dobile smo odgovor od predsjednika države i Sekretarijata. Predsjednik nas upućuje na opštinske organe. Opštinski organi ( Sekretarijat za kulturu sport i društvene djelatosti ) traži od NVO Anime da dostavi :

    • Podatke o vrsti i veličini spomen –obilježja;
    • Predlog teksta koji će biti ispisan na spomen –obilježju;
    • Predlog načina održavanja spomen –obilježja;
    • Predlog idejnog rješenja sspomen- obilježja;
    • Saglasnost vlasnika odnosno korisnika objekta.

    Odgovorile smo  da je ANIMA podnijela inicijativu, a ne zahtjev za podizanje spomenika, da nema ni stručne ni finansijske resurse da bi odgovorila na navedene zahtjeve.

    Na tridesetogodišnjicu navedenog zločina ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrzovanje (CGO) uputile su Inicijativu za podizanje spomen obilježja na mjestu logora Morinj, Predsjedniku, Predsjednici Skupštine i Sekretarki Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti  Opštine Kotor od kojih smo tražile da opštinske vlasti razmotre ovu inicijativu u skladu sa stavom Vlade da će žrtve biti uvažene. Prošla je godina dana nismo dobile odgovor ni jedne instance kojoj je Inicijativa upućena.

    ANIMA je u dugom periodu, naročito od vremena sticanja nezavisnosti, ukazivala na važnost  kulture sjećanja na mjesta preživljene patnje i učinjenog zločina. Ukazivala je na neophodnost suočavanja građanstva Kotora sa ovom činjenicom i napreuzimanje odgovornosti Opštine Kotor na različite načine: uličnim akcijama, saopštenjima, flajerima, prikazivanjem filmova o Logoru Morinj, obilaskom ovog mjesta u kontiniutetu, simboličkim obilježavanjem polaganjem  cvijeća i ploče, predlogom da se na tom mjestu napravi muzej sjećanja  i Centar za mir koji bi Kotoru vratio  dostojanstvo.

    2019.g Anima je uradila istraživanje o stavovima i informisanosti u organima lokalne uprave prema ratnom zločinu u Mornju, te napravila analizu sa zaključkom da je, uprkos još uvijek jasnih otpora opštinske vlasti da se u potpunosti suoči sa ovim zločinom, iskazana potreba za obilježavanjem ovog mjesta. Izdale smo publikaciju sa rezultatima istraživanja „Pamtimo logor Morinj” i dokumentovale prikupljenje podatke.

    Na današnji dan ponovo podsjećamo da je neophodno napraviti spomen obilježje u Morinju i Školu mira sa akcentom na suočavanje sa onim što se dešavalo devedesetin (mobilizacija, izbjeglištvo, logor) da se ne bi ponovilo. Znamo da je za to neophodna politička volja Optinskih vlasti i institucija koje još uvijek nema sa tendencijom revizionizma i opravdavanja navedenog zločina. Upozoravamo  da ovakav odnos prema suočavanju sa prošlošću stvaraju rat i dalje opstaju politike koje su spremne da ga ponove.

    ANIMA će 3. oktobra 2022 godine, na Trgu od oružja u 12 sati održati performans - Logor Morinj - PAMTIMO.

    [1] Proces suočavanja sa Prošlošću u Crnoj Gori - slučaj “Morinj” – Centar za građansko obrazovanje, Podgorica, 2014, dostupno na: http://media.cgo-cce.org/2014/12/cgo-cce-proces-suocavanja-sa-prosloscu-u-cg-slucaj-morinj.pdf

    [2] Saopštenje povodom 26. godine od formiranja Logora Morinj, NVO ANIMA, dostupno na: http://www.animakotor.org/index.php/novosti/587-2017-saopstenje-logor-morinj

    [3] Presuda Apelacionog suda Kž – S br. 44/13 od 27.2.2014, kojom je potvrđena presuda Višeg suda u Podgorici Ks.br.19/12 od 31.7.2013.

  • Saopštenje 10.12.2022. Zahtjevamo sigurnost i bezbjednost

    Kotor, 10. decembar 2022.

    16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama" je globalna, svjetska kampanja koju obelježava preko 100 država svijeta. Kampanja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava 10. decembra Međunarodnim danom ljudskih prava.
     
    25. novembar proglašen je Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) održanom u Bogoti 1981.g. Žene su govorile o porodičnom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju. Govorile su o nasilju koji žene trpe pod režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama.
     
    25. novembar je odabran kao dan sijećanja na sestre Mirabel (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je brutalno ubio diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960. Godine 1999. Ujedinjene Nacije su rezolucijom 54/134 službeno potvrdile 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
     
    2022. godine u Crnoj Gori, na radionicama žene govore o nasilju, koje još uvijek ne uključuju političku torturu režima ali nije daleko ukoliko se nastavi u smjeru neodgovornog odnosa vladajućih političara prema nasilju nad ženama.
     
    Biramo da se obratimo zadnjeg dana Kampanje, 10. decembra na Dan ljudskih prava, jer u Deklaraciji o ljudskim pravima se pozivaju svi narodi na priznanje urođenog dostojanstva, te jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske zajednice kao temelja slobode, pravde i mira u svijetu. Kod nas su sva ta prava uzdrmana a dostojanstvo srozano. Nema institucije koja bi se bavile nasiljem nad ženama, ni pravima, ni slobodama. Time se bave rijetke nevladine organizacije koje još uvijek istrajavaju na tom putu. Ostaje samo ulica.
     
    Izaći ćemo 10.12.2022 u 12 sati na Trg od oružja ispred stuba srama u Kotoru da svojim tijelima iskažemo protest protiv izostanka stvarnih instutucija i odgovornih političara, koji svojim nečinjenjem prije svega podržavaju nasilje nad ženama a onda i nad svima drugima.

    Tim ANIME

  • SVE SMO META, performans25.11.2014

    Sve smo mete Pg 25.novembar3 Sve smo metePg25.novembar4 Sve smo mete Pg 25.novembarU sklopu  projekta Kampanje Pamtiš Pitaš Uznemiravaš, i početka međunarodne kampanje  16 dana akcija protiv nasilja nad ženama,  25 novembra  Anima je organizovala     performans Sve smo meta ! na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati.Stajanjem od sat vremena  iskazale smo protest protiv nasilja koje se sprovodi nad aktivistikinjama za ženska prava.  U akciji su  učestvovale  žene iz Bijelog Polja, Nikšića, Kotora, Herceg Novoga, Podgorice, Cetinja, Bara,  saradnice  ANIME I ŽNVO Crne Gore

    $1Tribinu Rodni aspekt bezbjednostiorganizovale smo u  u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati, na kojoj smo razgovarale  o aktuelnoj sistuaciji u kojoj se nalaze aktivistkinje ženskih ljudskih prava. Mali broj prisutnih je ukazao na to da postoji nerazumijevanje i marginalizovanje stanja u kojem se nalaze aktivistkinje što podržava sisstemsko nasilje.

  • TIČE ME SE performans u Podgorici

    tiče me setiče me se 2tiče me se 3tiče me se zajednickaU  sklopu  projekta Pamtiš Pitaš Uznemiravaš, 24. oktobra 2014 članice Anime su održale performans TIČE ME SE ! na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati. Na početku su ćutanjem iskalazale  protest protiv arogancije političke elite koja ne poštuje zakone, ni preporuke EU  već uporno isključuje žene sa pozicija odlučivanja.

  • Tijelo nije roba

    parking dan AnimaAktivistkinje Anime su 19.septembra 2014. u sklopu Parking Dana(svjetske kampanje ) koji je organizovala NVO Expeditio na parkingu u Kotoru iskazale svoj stav protiv legalizacije prostitucije. Legalizaciju prostitucije u javnosti zagovaraju politički subjekti koji svoj "liberalizam" dokazuju mizoginijom izbjegavajući da se suoče sa siromaštvom čiji je uzrok u partitokratiji, kriminalu i korupciju.  

  • VI.Konferencija povodom 8.marta

    VI.KONFERENCIJA MARGINALIZOVNIH ŽENA

    „95 godina - Nećemo odustati!“

    Kotor, hotel Montecristo

    7 - 8. mart 2014

    Z(znanje)
    A(akcija)
    N(nenasilje)
    O(odgovornost)
    S(saolidarnost)
    S(sloboda )

    ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje zahvaljujući podršci Kvinne till Kvinne organizuje VI. konferenciju žena povodom 8. marta sa ciljem da: