Stav premijera Spajića da će Crna Gora glasati za UN rezoluciju o memorijalizaciji genocida u Srebrenici, ali da je neće promovisati kosponzorstvom je korak unazad u demokratskom razvoju Crne Gore. Jedino ispravno i ljudski je iskoristiti svaku priliku da se taj zločin osudi i da se činjenice o njemu ne kriju.

Snažna građanska inicijativa - čak 99 NVO i preko 320 istaknutih građanki i građana Crne Glore - ipak je postigla određeni efekat, doprinijeli smo da premijer barem javno najavi podršku rezoluciji.

Pozivamo članice i članove Vlade da dobro preispitaju istorijski značaj ove odluke. Veličina srebreničke tragedije zahtijeva od Vlade da Crna Gora kosponzoriše rezoluciju zajedno sa Slovenijom, Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Sjevernom Makedonijom i drugim zemljama.

Žalimo što je rezolucija UN o Srebrenici danas uopšte dilema za vlast u Crnoj Gori. Međutim, za članstvo u Evropskoj uniji vlast mora dokazati da postoje univerzalne vrijednosti koje su van svake političke kalkulacije.

Kredibilne i progresivne vlasti ne smiju da prave kompromise sa nacionalistima. Postoje pitanja koja su apsolutna, oko kojih nema kalkulacije već samo jedan tačan odgovor. U oktobru 1991. godine jedini tačan odgovor bio je biti protiv opsade Dubrovnika, u aprilu 1992. biti protiv opsade Sarajeva, u maju 1992. ne izručiti izbjeglice pod nož Mladiću i Karadžiću, u julu 1995. spriječiti genocid u Srebrenici, u aprilu 1999. spriječiti tragediju u Murinu, a danas je jedino ispravno biti za kosponzorisanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici i time odati poštovanje žrtvama, osuditi počinioce i založiti se da se takva tragedija više nikada nikome ne ponovi.

Ne prihvatamo argument vlasti da „treba zaboraviti prošlost“ kada istovremeno vladajuće političke partije učestvuju u negativnom istorijskom revizionizmu memorijalizacijom simbola agresorskih ratova 90ih, kao što su primjeri promjene naziva ulica u Pljevljima i Podgorici. 

Građani i građanke Crne Gore prepoznaju ovo kao vrijednosno pitanje oko kojeg ne smije biti dileme i zato smo se pobunili protiv relativizacije. Podrška inicijativi se nastavlja i pozivamo sve da se pridruže.

Tražimo da Vlada Crne Gore ne pada pod uticaj retrogradnih snaga, već da ispravnim postupanje i sučavanjem sa teškom prošlošću pomogne i demokratizaciji u regionu, za dobrobit svih.

Inicijativu da Crna Gora sponzoriše Rezoluciju UN o memorijalizaciji genocida u Srebrenici podržalo čak 84 NVO i preko 100 istaknutih građana i građanki među kojima brojne javne ličnosti koje decenijama aktivno doprinose opšem interesu u Crnoj Gori. Crnogorske nevladine organizacije se nikada do sada nijesu ujedinile u ovolikom broju da podrže neku inicijativu.

Premijeru Vlade, Milojku Spajiću, jutros su organizacije koje su inicijalno podržale inicijativu uputile novo pismo sa dodatnim argumentima koji Crnu Goru obavezuju na sponzorstvo Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici.

Zahtijevamo da na dnevni red sjutrašnje sjednice Vlada uvrsti pitanje sponzorstva ove rezolucije UN od strane Crne Gore.

Očekujemo da Vlada odluči da sponzoriše rezoluciju prije svega iz moralnih razloga i izražavanja dužnog žaljenja zbog toga što je u Srebrenici u nekoliko dana jula 1995. godine strijeljano preko 8300 civila od kojih 600 djece, pri čemu je Crna Gora, u savezu sa Srbijom, tada pomagala Vojsku Republike Srpske čiji su pripadnici taj genocid izvršili.

Detaljnije u pismu koje je dostupno ovdje.

29. novembar, Dan braniteljki ljudskih prava. Aktivistkinje Crne Gore, Kosova i Srbije.

POZIVNICA

Povodom obilježavanja 29. novembra Dana braniteljki ljudskih prava, a u sklopu kampanje 16 dana protiv nasilja nad ženama, ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor organizuje promociju knjige autorke Nataše Nelević Mali roman o blatu u Muzičkoj sali Kulturnog centra Nikola Đurković u Kotoru, sa početkom u 18 sati. Odlomke iz romana čitaće učenica kotorske gimnazije Anastasija Dubravčević.

Iz recenzije Marine Vujčić:

“Mali roman o blatu” inspirisan je jednom bilješkom koju je Miroslav Krleža, ne sluteći da će se jednom u budućnosti pojaviti spisateljica koja će je tako vješto upotrebiti u književne svrhe, objavio 1952 godine. Na ovoj bilješci autorka romana izgradila je cijeli novi život u kojem se stvarnost i fikcija povezuju onako kako se to očekuje od dobre literature. Od Krležinog „strašnog, crnog, balkanskog„ blata predrasuda autorice je sagradila moćnu sugestivnu priču koja pokazuje da dobrim piscima treba tako malo da bi dali puno i vraća vjeru u dobra književnost može nastajati i u vremenu u kojem živimo“

O autorki

Nataša Nelević je spisateljica, teatrološkinja, publicistkinja i feministička teoretičarka i aktivistkinja. Autorka je ili urednica više knjiga iz oblasti teatrologije, rodnih studija i istorije žena, među kojima su „Dramski tranzit – Drama u Crnoj Gori 1995–2005“ (2008); “Ženski glasovi u izvedbenim umjetnostima Zapadnog Balkana: 1990– 2010” (2012); “Medijska konstrukcija roda – Crnogorsko iskustvo iz tranzicije” (2011); “Žene i nasljeđe – Ka osnivanju Muzeja žena Crne Gore” (2013); “Žene u Crnoj Gori od 1972 do 1914 – Istorijska čitanka (2010); „Šta je nama AFŽ – Prilozi za nova čitanja istorije ženskog socijalističkog nasljeđa“ (2017) i „Vodič kroz istoriju emancipacije žena Crne Gore“ (2018).

Autorka je zbirke dramskih tekstova „Drame“ (2017), knjige za djecu „Zovu me Čupa“ (2018) i romana “Mali roman o blatu” (2023). Dobitnica je Sterijine nagrade za pozorišnu kritiku (2003) i Nagrade za najbolji savremeni dramski tekst koju dodjeljuje Crnogorsko narodno pozorište (2011).

ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor

Saopštenje povodom 25. novembra – Međunarodog dana borbe protiv nasilja nad ženama Anima Centar za žensko i mirovno obrazovanje organizuje antiratni-feministički protest u crnini i ćuteći 25. novembra u 17 sati na Trgu od oružja u Kotoru. Akcija se održava u koordinaciji sa Ženama u crnom, Beograd i Mrežom Žena u crnom Italije i Španije; istog dana aktivistkinje i aktivisti protestuju na ulicama - Rima, Verone, Padove, Torina, Udina, Madrida, Toleda...), Beograda, Tuzle...

Rat u svijetu dobija svoju punu legitimnost, sijući patnju, uništavanje i smrt; rat poništava međunarodno humanitarno pravo i nenasilno rješavanje međudržavnih sporova. I zato:

Izražavamo našu solidarnost sa svim ženama koje žive u zonama sukoba

Gdje god da se dogodi, rat produbljuje potlačenost žena i legitimiše patrijarhalnu kontrolu nad ženama, njihovim životima i njihovim tijelima, ograničava njihovu slobodu i autonomiju u svim prostorima u kojima se one kreću.

Izražavamo našu bliskost sa

- ženama Gaze koje proživljavaju ratni pakao, rađaju na ulici, među ruševinama, dok se uništava cjelokupno društvo,

- izraelskim ženama koje uništava nasilje Hamasa,

- ženama u Izraelu i Palestini koje i sada, usred rata i nasilja, grade odnose mira i suživota,

- ženama u Ukrajini i Rusiji koje se bore protiv rata, suprotstavljaju prisilnoj mobilizaciji muškaraca i podržavaju prigovarače savesti, dezertere,

- ženama u Avganistanu, isključenima iz društvenog života, koje se suprotstavljaju talibanskom režimu,

- djevojkama i ženama u Iranu koje koje se bore protiv fundamentalističkog režima i na ulicama uzvikuju „Žena, život, sloboda“,

- izbjeglicama i migrantkinjama koje odbacuju logiku granica – u borbi za slobodu kretanja i bolji život,

- ženama koje se u zemljama, nakon rata, ratnih zločina, silovanja, genocida, bore za pravdu, svjesne da je „zaborav zločina – zločin“.

Osjećamo odgovornost da pojačamo naš nenasilni otpor nasilju koje se svakodnevno obrušava na egzistenciju žena i u zemljama koje nisu zahvaćene oružanim sukobima, sistemskom nasilju koje je još uvijek ukorijenjeno u odnosima među polovima, u emocionalnim odnosima, u porodičnom životu, u nejednakosti plata, u eksploataciji ženskog rada, pa sve do ekstremnog porasta femicida.

Nasilje nad ženama u Crnoj Gori uzima sve dramatičnije dimenzije. Širi se lista područja u kojima se ženski resursi destruiraju, iskorištavaju i zloupotrebljavaju. U periodu od 1. januara 2001. do 28 feburara 2017. u Crnoj Gori su se dogodila najmanje 73 femicida. U periodu od 2018. do kraja 2021. godine ubijeno je 12  žena, a do jula 2022. još dve žene. Lista nije potpuna jer se pretpostavlja da femicidi nisu prepoznati ili prijavljeni. U kontinuitetu vladajuće institucije verbalno daju podršku borbi protiv nasilja nad ženama ali u realnosti zločinci/zlostavljači ostaju nekažnjeni ili neadekvatno kažnjeni dok je sve prisutnije i intenzivnije nasilje.

Uprkos diskriminaciji, teškim okolnostima potlačenosti i negacije njihovih prava, žene na svim meridijanima, pružaju otpor, grade i jačaju odnose solidarnosti, odbacujući da budu žrtve i da budu podređene seksističkim i autoritarnim režimima.

Prepoznajemo se u vezama sestrinstva, feminističkog aktivizma, internacionalističke solidarnosti!