Bez zadovoljenja pravde logor još živi, Crna Gora još ratuje!

 Danas je 22 godine od  formiranja Logora Morinj

3.oktobra JNA  u sklopu ratnih akcija na  teritoriji Hrvatske  formira takozvani Centar za prihvatanje zarobljenika -  logor Morinj (3 oktobra 1991 do 18. avgusta 1992) u Morinju, Opština Kotor. U njemu je  bilo zatvoreno i zlostavljano više od 160 ljudi, među kojima veliki broj civila.  

1. avgusta 2013. izrečena je treća presuda nekadašnjim rezervistima JNA, optuženim za ratni zločin nad hrvatskim zarobljenicima u „Sabirnom centru” u Morinju zbog nečovječnog postupanja  i kršenja pravila međunarodnog prava, koji su  zarobljenicima „nanosili velike patnje, povređivali njihov tjelesni integridet i vrijeđali ljudsko dostojanstvo” kako piše u optužnici.

Slažemo se sa NVO HRA (Akcija za ljudska prava) koja u svom komentaru  tumači „suđenje izražava tendenciju pravosudnih vlasti Crne Gore,  da one koji su bili nadređeni neposrednim izvršiocima zločina poštedi odgovornosti. Ukazuju na neopravdano velikog značaja koji Viši sud daje olakšavajućim okolnostimana strani okrivljnih (neosuđivani, u braku, imaju djecu, loše zdravstveno stanje) za razliku od onih koje u praksi Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju  imaju najveći značaj: priznanje krivice, iskreno kajanje i nastojanje optuženih da umanje patnje zatvorenika, što je izostalo kod optuženih.

 I ne samo što optuženi nanose dodatnu patnju žrtvama  nego i  pravosudni sistem Crne Gore. Moramo se sjetiti da  sud u jednom od ranijih suđenja nije prihvatio veliki broj  svjedočenja pa su morala biti ponavljana što je naknadno nanosilo patnju žrtvama,  tako da  su bili prinuđeni  da protestvuju na granici (2012) čineći javnom tu nepravdu. Niko se nije postidio. Takođe,  „državno tužilaštvo propustilo je da zločine u logoru Morinj tretira kao organizovani sistem zlostavljanja zatvorenika i da za takvo zlostavljanje optuži osobe koje su bile nadređene neposrednim izvršiocima.”

Institucije pravde  CG  kontinuirano sprovode politiku kojom se  negira i poriče učešće i odgovornost  Crne Gore u ratu vođenom za Dubrovnik.  Namjera je da se falsifikuje prošlost,  izbjegne tranziciona pravda i suočavanje sa prošlošću  kako bi se obezbijedilo  vođenje rata  nad stanovništvom drugim sredstvima  tj držanjem ljudi u permanentnom strahu   što je svakodnevno prisutno  u  društveno –političkom životu Crne Gore.

Ako se ćuti o sramnom postojanju i funkcionisanju Logora Morinj  kako se može govoriti o pravdi i suživotu u Crnoj Gori. Oni koji imaju i imali  su privilegije jer su bili u moći da nanose patnju još uvijek to rade mijenjajući sredstva – kriminal, korupcija, ekonomsko iznurivanje, političko isključivanje, pokazujući svoje bahato lice odgovornih za zločine koji nisu privedeni  pravdi.

Nećemo zaboraviti patnju, bol i teret žrtava i njihovih porodica. Od odnosa prema njima zavisi naša budućnost.

Nećemo zaboraviti zločine koji su pravljeni u naše ime!

ANIMA  će 3 oktobra sa početkom u 19 sati prikazati filmove o  logoru Morinj, u Kući slobodne misli u Kavču. Vrata su otvorena svim zainteresovanim za razvoj mira.

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje

Pridružujemo se međunarodnoj kampanji – Jedan dan za mir u svijetu

Živimo na prostoru koji je samo 14 godina van oružanih sukoba u kojima je najviše stradalo civilno stanovništvo( preko 150.000 ubijenih i 4.500.000 raseljenih)i  još uvijek nije uspostavljeno stanje pozitivnog mira . Ukoliko izostane tranticiona pravda  „rat“ protiv civilnog stanovništva u kontinuitetu vodi se drugim sredstvima: militarizacijom, osiromašenjem, opstajanjem autoritarnih režima. Iskustvo kaže da jedan dan oružanog sukoba ostavlja dugoročne  posledice na društvo.

Iskazujemo solidarnost sa svim žrtvama gdje  se vode oružani sukobi. I makar na ovaj dan apelujemo da zaćuti oružje.

Povodom ovog dana u Kući slobodne misli (Kavač bb) u 16 sati  ćemo realizovati radionicu a kao uvod biće  prikazan film Žena u crnom,Beograd -   Žensko tijelo kao bojno polje.

Pozivamo da nam se pridružite u ovim  aktivnostima.

ANIMA – Centar za ženako i mirovno obrazovanje

Završna scena Ljetnje akademije 2011

DAN BIJELIH TRAKA

ANIMA – Centar za žensko I mirovno obrazovanje obilježava prvi put Međunarodni dan bijelih traka, performansom koji će se desiti 31.maja u 12 sati na Trgu od oružja u Kotoru.

Međunarodni dan bijelih traka je nastao iz potrebe za borbom protiv negiranja zločina i za obilježavanjem stradanja civilnih žrtava rata, prije svega u Prijedoru, ali i šire.

Simbolika bijelih traka dolazi iz trideset i prvog maja 1992.godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesprskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršavima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94% bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor. Ovo je bio prvi put od 1939. i nacističkog proglasa po kojem su poljski Jevreji morali nositi žute trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.

Ovim performansom Anima se priključuje aktivnostima   organizacija uključenih u inicijativu “Jer me se tiče” iz BiH i aktivnostima Žena u Crnom Beograd “ Zločini nad ženama u ratu u BiH - Pamtimo “

Namjera nam je da kao i navedene organizacije podsjetimo na razmjere zločina počinjenih nad ženama. Masovna sistematska silovanja žena tokom agresije na BiH su bila akt muškog nasilja nad ženama, etničkog čišćenja i teritorijalne ekspanzije. Među silovanim ženama najviše je Bošnjakinja, a najviše silovatelja su Srbi. Samo u Prijedoru ubijeno je 266 žena. Ovo su činjenice koje se ne smiju zaboraviti i na njih ćemo podsjetiti.

Namjera nam je da pokažemo da ne prihvatamo negiranje zločina koji su rađeni u naše ime kao i indolentan odnos vladajućih struktura prema odgovornosti za ono što se dešavalo.

Tražimo diskontinuitet sa politikom negiranja odgovornosti za počinjene zločine tokom rata i nakon njega.

Tražimo akcije na političkom, krivičnom , obrazovnom i kulturnom planu.

Tražimo takođe da prestane politika isključivanja, diskreditovanja i etiketiranja različitih (po rodu, rasi, vjeri, naciji , seksualnoj orjentaciji i drugim različitostima ) u Crnoj Gori jer to proizvodi nove žrtve i podjele.

Ovom akcijom se sjećamo nevinih žrtava i suprostavljamo svakom vidu isključivanja i obilježavanja različitih. Pridružujemo se organizacijama u svijetu koje daju doprinos razvoju mira .

Tim Anime, 30 maj 2013