Otvoreno pismo Komisiji za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću
Nakon dugo godina odbijanja Animinih projekataKomisija je odlučila da za Animin projekat „Nisi sama – psihosocijalna podrška ženama sa malignim oboljenjem reproduktivnih organa“opredjeli 3000€ što je 20 % sume tražene za realizaciju projekta. Smatramo da je ovakvom odlukom Komisija ponizila nas kao profesionalke, našu organizaciju i indirektno žene koje boluju od ovih teških bolesti.
Broj oboljelih žena od malignih oboljenja reproduktivnih organa je u povećanju.Ova pojava je sama po sebi zabrinajvajuća i zahtijeva dodatnu pažnju. U poslednje vrijeme pod pritiskom zadovoljavanja evropskih standarda prisutnije su kampanje prevencije ovih bolesti iako uslovi za sprovođenje prevencije u zdravstvenim ustanovama nisu zadovoljeni pa stvarni efekti kampanja izostaju. Izostanak efekata četo se pripisuje nedostatku zdravstvene kulture žena a ne nedostatku resursa zdravstva i nepovjerenja žena prema loše organizovanom i korumpiranom sistemu.
Ono što je takođe prisutno je da su žene bolesne od malignih oboljenja reproduktivnih organa daleko od interesovanja javnosti i zdravstvenog sistem. U strategijama, planovima i izvještajima zdravstva ove bolesti nisu u fokusu. Odgovornost se prebacuje na bolesne žene i podržava se stigma koju patrijarhalno društvo ima prema ovim bolestima i ženama. Ne teži se poštovanju njihovih prava na najbolje uslove liječenja, na dostojanstvo i održavanje kvaliteta života. Ova kompleksna psihosomatska bolest zahtijeva i multidisciplinaran(onkologa, radiologa, psihoterapeeuta) pristup oboljenju: u prevenciji, dijagnostikovanju i liječenju. U Crnoj Gori sve češće ove žene svjedoče da su u samom zdravstvenom sistemu izložene diskriminaciji i marginalizaciji i da njihov kvalitet života i međuljudski odnosi osiromašuju. Ostavljene same sebi u čekaonicama, razmjenjuju iskustva međusobno, daleko od brige i podrške društvene zajednice. Same traže alternative ukoliko su finansijski obezbijeđene a siromašne i socijalno deprivirane žene su prisiljene na dodatnu trpnju.
Dugo smo promišljale u Animi da li da preuzmemo odgovornost da ponudimo ženama koje su bolesne od ovih bolesti program psihosocijalne podrške shvatajući to kao profesionalni, moralni i politički izazov koji se ne završava završetkom projekta nego traje sve dok žene imaju za tim potrebu (nekada do smrti) i dok zdravstveni sistem ne obezbijedi adekvatnu psihosocijalnu podršku. Odlučile smo da napravimo program za opštinu Kotor sa namjerom da mapiramo problem(oboljele i izliječene žene), ponudimo psihosocijalne radionice, individulano i porodično savjetovanje, formiramo grupe samopomoći koje će biti osnažene za podršku i borbu za prava ovih žena.
Zbog svega navedenog odbijamo da prihvatimo novac koji nam je namijenila Komisija jer liči na socijalnu pomoć organizaciji a ne na početak ozbiljnog posla. Ovo je ispod nivoa ozbiljnosti. Ova odluka, po našem mišljenju, pokazuje neodgovornost komisije u odnosu na tešku bolest i ovu grupu žena, znači diskreditaciju profesionalnog rada i potcjenjivački odnos prema organizaciji koja u Crnoj Gori djeluje 20 godina. Komisija mora znati da lifleti, tv emisije, knjige, predavanja (ne isključujemo njihovu vrijednost u prevenciji ) nisu isto što i rad sa ljudima koji trebaju podršku u dugom procesu liječenja kroz izgradnju povjerenja i poštovanja.
Zahvaljujemo Komisiji na ovakvoj vrsti podrške i poručujemo: nismo do sada a nećemo ni ubuduće trgovati ljudskim osjećanjima i traumama, nećemo potcjenjivati ni zloupotrebljavati našu profesiju koju je država obesmislila, prozivaćemo i dalje zdravstveni sistem koji ne funkcioniše u interesu bolesnih.
Pozivamo žene koje su bolesne od ovih teških bolesti, naročito žene iz Kotora, da se jave Animi da zajedno preduzmemo akcije koje će natjerati predstavnike ovog režima da obezbijede adekvatno i dostojanstveno liječenje žena u ovoj zemlji.
Ljupka Kovečević, koordinatorka ženskog programa Anime
15.decembra 2015