Pridružujemo se međunarodnoj kampanji – Jedan dan za mir u svijetu

Živimo na prostoru koji je samo 14 godina van oružanih sukoba u kojima je najviše stradalo civilno stanovništvo( preko 150.000 ubijenih i 4.500.000 raseljenih)i  još uvijek nije uspostavljeno stanje pozitivnog mira . Ukoliko izostane tranticiona pravda  „rat“ protiv civilnog stanovništva u kontinuitetu vodi se drugim sredstvima: militarizacijom, osiromašenjem, opstajanjem autoritarnih režima. Iskustvo kaže da jedan dan oružanog sukoba ostavlja dugoročne  posledice na društvo.

Iskazujemo solidarnost sa svim žrtvama gdje  se vode oružani sukobi. I makar na ovaj dan apelujemo da zaćuti oružje.

Povodom ovog dana u Kući slobodne misli (Kavač bb) u 16 sati  ćemo realizovati radionicu a kao uvod biće  prikazan film Žena u crnom,Beograd -   Žensko tijelo kao bojno polje.

Pozivamo da nam se pridružite u ovim  aktivnostima.

ANIMA – Centar za ženako i mirovno obrazovanje

Završna scena Ljetnje akademije 2011

DAN BIJELIH TRAKA

ANIMA – Centar za žensko I mirovno obrazovanje obilježava prvi put Međunarodni dan bijelih traka, performansom koji će se desiti 31.maja u 12 sati na Trgu od oružja u Kotoru.

Međunarodni dan bijelih traka je nastao iz potrebe za borbom protiv negiranja zločina i za obilježavanjem stradanja civilnih žrtava rata, prije svega u Prijedoru, ali i šire.

Simbolika bijelih traka dolazi iz trideset i prvog maja 1992.godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesprskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršavima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94% bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor. Ovo je bio prvi put od 1939. i nacističkog proglasa po kojem su poljski Jevreji morali nositi žute trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.

Ovim performansom Anima se priključuje aktivnostima   organizacija uključenih u inicijativu “Jer me se tiče” iz BiH i aktivnostima Žena u Crnom Beograd “ Zločini nad ženama u ratu u BiH - Pamtimo “

Namjera nam je da kao i navedene organizacije podsjetimo na razmjere zločina počinjenih nad ženama. Masovna sistematska silovanja žena tokom agresije na BiH su bila akt muškog nasilja nad ženama, etničkog čišćenja i teritorijalne ekspanzije. Među silovanim ženama najviše je Bošnjakinja, a najviše silovatelja su Srbi. Samo u Prijedoru ubijeno je 266 žena. Ovo su činjenice koje se ne smiju zaboraviti i na njih ćemo podsjetiti.

Namjera nam je da pokažemo da ne prihvatamo negiranje zločina koji su rađeni u naše ime kao i indolentan odnos vladajućih struktura prema odgovornosti za ono što se dešavalo.

Tražimo diskontinuitet sa politikom negiranja odgovornosti za počinjene zločine tokom rata i nakon njega.

Tražimo akcije na političkom, krivičnom , obrazovnom i kulturnom planu.

Tražimo takođe da prestane politika isključivanja, diskreditovanja i etiketiranja različitih (po rodu, rasi, vjeri, naciji , seksualnoj orjentaciji i drugim različitostima ) u Crnoj Gori jer to proizvodi nove žrtve i podjele.

Ovom akcijom se sjećamo nevinih žrtava i suprostavljamo svakom vidu isključivanja i obilježavanja različitih. Pridružujemo se organizacijama u svijetu koje daju doprinos razvoju mira .

Tim Anime, 30 maj 2013

Prošle su tri godine od kada je grupa nevladinih organizacija podnijela zahtjev Skupštini i Vladi Crne Gore da se 27.maj proglasi Danom sjećanja na žrtve deportacije izbjeglica 1992.godine iz Crne Gore I da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992.ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom. Adekvatan odgovor je izostao. Pravda za žrtve još nije zadovoljena a ne radi se ni na kulturi sjećanja ni na razvoju odgovornog odnosa mladih ljudi prema prošlosti.

Mi nećemo zaboravidi da je u periodu od 22 do 27 maja 1992 godine na teritoriji Crne Gore, izvršen ratni zločin kada je uhapšeno 80 stotinu izbjeglica iz BiH   i izručeno vojnim formacijama bosanskih Srba navodno radi razmjene. Samo njih deset je preživjelo.

Ovaj zločin nije tertiran u skladu sa mogućnostima međunarodnog, ni domaćeg zakonodavstva kako bi se ostvarila pravda već je više primjer “projektovanog zaborava” od strane vlasti. Neposredni izvršioci zločina u Herceg Novom su   21 marta 2011 oslobođeni. Glavni nalogodavci nisu nikada izvedeni pred lice pravde niti su procesuirani. Rodbina još traga za tijelima deportovanih.

Građanska inicijativa za podizanje spomen ploče kao obilježja žrtava i njihovih porodica nije realizovana. Gradonačelnik Herceg Novog i aktuelna vlast ne pokazuju interes za zločine koji su učinjeni u njihovo I naše ime.

Ovog maja apelujemo :

-          da se prestane sa politikom negiranja zločina počinjenih u Crnoj Gori i izvedu pred sud svi počinitelji ratnih zločina I nalogodavci

-          da se prestane sa deklarativnim i selektivnim prihvatanjem odgovornosti za zločine koji su počinjeni u naše ime.

-          da se procesuiraju i privedu pravdi   svi odgovornih za ratni zločin deportacije Bošnjaka iz Crne Gore;

-          da se postavi   spomen ploče kod zgrade Centra bezbjednosti Herceg Novi u znak sjećanja na žrtve;

-          da se uspostavi Dan sjećanja za žrtve deportacije 1992

27 maja 2013 u 10 sati obilježićemo stajanjem i polaganjem cvijeća za pomen žrtvama zločina izvršenog nad Bošnjačkim civilima u Herceg Novom i podsjetiti crnogorski javnost da zločin počinjen u Herceg Novom neće biti zaboravljen.

Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor

(maj 2013)