Kotor, 29.11.2016.

Povodom Međunarodnog dana braniteljki ljudskih prava

Skrećemo pažnju  na položaj  braniteljki ljudskih prava u Crnoj Gori u situaciji kada je država u  političkoj , ekonomskoj i moralnoj krizi a političke i međunarodne elite uprkos verbalnog zalaganja za razvoj demokratije  slijede samo vlastite interese. Podsjećamo na to da se ljudska prava žena svakodnevno krše i neuvažavaju. Žene su isključene sa pozicija moći  a zahtjevi braniteljki ljudskih prava  da se poštuju dokumenta Ujedninjenih nacija, Evropske unije i nacionalnog zakonodavstva se ignorišu, minimiziraju i ne uvažavaju.Od strane političkih elita, rukovodstava u institucijama i medijima  se kreira atmosfera linča i mržnje a javno mnenje okreće  protiv braniteljki ljudskih prava,  često samo zato što su žene. Upadljivo je da su najčešće žene iz civilnog društva glasnogovornice javnih interesa   i da smo svjedokinje čestih napada na njih  koje državni organi ne shvataju ozbiljno i ne pružaju adekvatnu pomoć, naprotiv. Često napadi  dolaze od najodgovornijih u državi.

Uloga braniteljki  ljudskih prava je da  prate primjenu zakona, pokreću inicijative za promjene zakona, pružaju podršku ženama čija su prava ugrožena, učestvuju u izradi izještaja UN, EU i drugim međunarodnim organizacijama a prije svega ukazuju na nepravde u društvu i traže da društveni odnosi i odnosi moći budu promijenjeni. Braniteljke upozoravaju i apeluju da se društveni konflikti moraju rješavati mirnim putem. Razvijaju kritičko mišljenje i suprostavljanje sistemu odnosa koji ih ugrožava, od porodice do države.

I ovog dana  tražeći prava za nas pozivamo žene da se suprotstave – patrijarhatu, nacionalizmu, partitokratiji u Crnoj Gori jer nas  neograničena muška moć koja pokreće ove procese sve životno ugrožava i remeti uspostavljanje mira.

Anima – Centar za žansko i mirovno obrazovanje iz Kotora će povodom  Međunarodnog dana braniteljki ljudskih prava   29. novembra  u vremenu od 11. do 12. sati ispred vrata od grada u Kotoru organizovati akciju.

Aktivistkinje Anime

U okviru projekta “Van izolacije – Ostvarivanje prava pacijenata sa mentalnim oboljenjima” kojeg realizuju Akcija za ljudska prava(HRA), Centar za žensko I mirovno obrazovanje – ANIMA iMental Disability Advocacy Center (MDAC) uz podršku Evropske unije I Opštine Kotor, predviđena je serija javnih predavanja na različite teme mentalnog zdravlja, socijalne distance koju društvo ima prema osobama sa mentalnim oboljenjima, kao I društvenim Pokretima koji su uticali na process deinstitucionalizacije osoba sa mentalnim poteškoćama, poput antipsihijatrijskog pokreta u Italiji sedamdesetih godina XX vijeka. Cilj ovih predavanja je unapređenje informisanosti I razvijanje svijesti o pravima I potrebama osoba sa mentalnim oboljenjima, uključujući njihovo ponovno uključivanje u društvo.

Planirana je serija od tri predavanja u krugu Specijalne bolnice za psihijatriju Kotor. Predavanja su namijenjena I javnosti I zaposlenima u SPB Kotor, kao mjestu susreta I razmjene znanja I iskustava sa predavačima iz zemlje I regiona koji bi otvorili niz tema od značaja za tretman I prava osoba sa mentalnim oboljenjima. Činjenica da se javne tribune organizuju u krugu bolnice osigurava „prelazak nevidljive granice”, koja po pravilu postoji oko institucije zatvorenog tipa u kojoj se nalaze osobe sa mentalnim problemima. Stanovništvo Kotora ima preko pola vijeka iskustva socijalne distance koju je neophodno minimizirati humanizacijom međuljudskih odnosa koja počinje novim saznanjima I spremnošću na razgovor I razmjenu.

Drugo predavanje održaće LepaMlađenović, psihološkinja I aktivistkinja iz Beograda na temu: Antipsihijatrijski pokret I deinstitucionalizacija, u petak 25. novembra u 17h, u Sali Edukativnog centra u okviru SPB Kotor. Mnogo prije člana 19. Pomenute Konvencije, antipsihijatrijski pokret formuliše novu paradigmu u tretiranju mentalnih poteškoća, prema kojoj svaka osoba, bez obzira na njih, ima pravo na život u zajednici. Društvo se treba prilagođavati osobi s poteškoćama te joj omogućiti da ih prevlada kako bi mogla punopravno funkcionisati u svim ostalim aspektima u kojima nema poteškoća. Takvim pristupom se mijenja I definicija oporavka. Oporavak se više ne percipira kao nestanak svih simptoma bolesti, već kao produktivan život uprkos njima. Stoga više nije potrebno da osoba boravi u instituciji do potpunog prestanka svih simptoma bolesti, već da uz adekvatnu pomoć živi u zajednici.

Lepa Mlađenović je aktivistkinja koja se za ideje I principe antipsihijatrijskog pokreta zalagala još u vremenu kada su oni iz srca Italije mijenjali svije I razumijevanje metalnog zdravlja I suštinski uticali na proces deinstitucionalizacije osoba sa mentalnim poteškoćama.

Predavanja su otvorena za sve zainteresovane. Posebno ohrabrujemo zainteresovane članove zajednice, članove porodica osoba sa mentalnim poteškoćama, stručnu I aktivističku javnost, te predstavnike medija da svojim učešćem u raspravi pomognemo da zidovi predrasuda koji nas razdvajaju postanu propusniji I manje bolni.