Kotor, 1.10.2022.

U Opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine,[1] JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao „logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije.[2]

U sudskom procesu koji je započet 2007. godine, a pravosnažno okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđeni zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 144 KZ SRJ) prema zatvorenicima u tom logoru.[3] Osim krivičnog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.

Aktiviskinje ANIME su u novembru 2019. godine kod Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor pokrenule Inicijativu za podizanje spomen obilježja ratnim zatvorenicima iz Hrvatske u Sabirnom centru u Morinju (sa inicijativom upoznale: predsjednika  Opštine i Skupštine Opštine, predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine CG; ministru pravde i ministru odbrane  kao i Generalni konzulat Republike Hrvatuske  u CG). 

Dobile smo odgovor od predsjednika države i Sekretarijata. Predsjednik nas upućuje na opštinske organe. Opštinski organi ( Sekretarijat za kulturu sport i društvene djelatosti ) traži od NVO Anime da dostavi :

• Podatke o vrsti i veličini spomen –obilježja;
• Predlog teksta koji će biti ispisan na spomen –obilježju;
• Predlog načina održavanja spomen –obilježja;
• Predlog idejnog rješenja sspomen- obilježja;
• Saglasnost vlasnika odnosno korisnika objekta.

Odgovorile smo  da je ANIMA podnijela inicijativu, a ne zahtjev za podizanje spomenika, da nema ni stručne ni finansijske resurse da bi odgovorila na navedene zahtjeve.

Na tridesetogodišnjicu navedenog zločina ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrzovanje (CGO) uputile su Inicijativu za podizanje spomen obilježja na mjestu logora Morinj, Predsjedniku, Predsjednici Skupštine i Sekretarki Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti  Opštine Kotor od kojih smo tražile da opštinske vlasti razmotre ovu inicijativu u skladu sa stavom Vlade da će žrtve biti uvažene. Prošla je godina dana nismo dobile odgovor ni jedne instance kojoj je Inicijativa upućena.

ANIMA je u dugom periodu, naročito od vremena sticanja nezavisnosti, ukazivala na važnost  kulture sjećanja na mjesta preživljene patnje i učinjenog zločina. Ukazivala je na neophodnost suočavanja građanstva Kotora sa ovom činjenicom i napreuzimanje odgovornosti Opštine Kotor na različite načine: uličnim akcijama, saopštenjima, flajerima, prikazivanjem filmova o Logoru Morinj, obilaskom ovog mjesta u kontiniutetu, simboličkim obilježavanjem polaganjem  cvijeća i ploče, predlogom da se na tom mjestu napravi muzej sjećanja  i Centar za mir koji bi Kotoru vratio  dostojanstvo.

2019.g Anima je uradila istraživanje o stavovima i informisanosti u organima lokalne uprave prema ratnom zločinu u Mornju, te napravila analizu sa zaključkom da je, uprkos još uvijek jasnih otpora opštinske vlasti da se u potpunosti suoči sa ovim zločinom, iskazana potreba za obilježavanjem ovog mjesta. Izdale smo publikaciju sa rezultatima istraživanja „Pamtimo logor Morinj” i dokumentovale prikupljenje podatke.

Na današnji dan ponovo podsjećamo da je neophodno napraviti spomen obilježje u Morinju i Školu mira sa akcentom na suočavanje sa onim što se dešavalo devedesetin (mobilizacija, izbjeglištvo, logor) da se ne bi ponovilo. Znamo da je za to neophodna politička volja Optinskih vlasti i institucija koje još uvijek nema sa tendencijom revizionizma i opravdavanja navedenog zločina. Upozoravamo  da ovakav odnos prema suočavanju sa prošlošću stvaraju rat i dalje opstaju politike koje su spremne da ga ponove.

ANIMA će 3. oktobra 2022 godine, na Trgu od oružja u 12 sati održati performans - Logor Morinj - PAMTIMO.

[1] Proces suočavanja sa Prošlošću u Crnoj Gori - slučaj “Morinj” – Centar za građansko obrazovanje, Podgorica, 2014, dostupno na: http://media.cgo-cce.org/2014/12/cgo-cce-proces-suocavanja-sa-prosloscu-u-cg-slucaj-morinj.pdf

[2] Saopštenje povodom 26. godine od formiranja Logora Morinj, NVO ANIMA, dostupno na: http://www.animakotor.org/index.php/novosti/587-2017-saopstenje-logor-morinj

[3] Presuda Apelacionog suda Kž – S br. 44/13 od 27.2.2014, kojom je potvrđena presuda Višeg suda u Podgorici Ks.br.19/12 od 31.7.2013.

Kotor, 20.09.2022.

Povodom Svjetskog dana mira -  21. septembra 2022. godine, ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje izdaje sledeće saopštenje

„Stop  ratu i razaranjima - nenasilje je naš izbor“

Međunarodni dan mira obilježava se 21. septembra, u skladu sa Rezolucijom 36/67 koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija. Istog dana obilježava se Svjetski dan prekida vatre i Dan bez nasilja. Svjedočimo 209 danu rata u Ukrajni. Nema nagovještaja prekida vatre i mirovnim dogovorima. Ni ostala ratna žarišta ne jenjavaju. Čini se da je svjetski mir ugrožen više nego ikada.

Ugrožen je mir i u Crnoj Gori ali na sreću još nema oružanog sukoba. Sve o neodgovornosti i moralnoj bijedi političkih elita je napisano. Vrijeme je da se sistem mijenja. Hoćemo da vjerujemo da može nenasilno.

Ovog dana apelujemo da oružani sukob u Ukrajini stane, da se prekine razaranje, patnja ljudi  i dogovori otpočnu. Apelujemo na građane i građanke Crne Gore da neodgovornim politikama otkažu poslušnost, da imaju strpljenja da se posvete vlastitim interesima i sačuvaju nadu da je promjena mirnim putem moguća.

Tim ANIME

Kotor, 19.0.2022.

Oglasio se Ženski klub Skupštine. Kako se oglasio, bolje da nije. Nije bilo nužno da se oglase kad već nisu imale ama baš ni jedno javno oglašavanje povodom haosa i ludorija njihovih kolega u kojima očito učestvuju sa više zadovoljstva nego što to javno priznaju.

Ciljevi koje su kroz Ženski klub definisale kao zajedničke mogu se realizovati u demokratskim uslovima kojih nema u Crnoj Gori  a nije ih ni bilo ni onda kada su ih definisale ali svako ima pravo na snove. Lijepo zvuči:

- afirmacija rodne ravnopravnosti na svim nivoima odlučivanja;

- podsticaj ženama za veće učešče u političkom i javnom životu;

- unapređenje položaja žena u svim sferama društva;

- podsticaj i unapređenje solidarnosti i humanosti, promovisanje volonterizma i međusobnog pomaganja.

Zadaci su unapređenje zakonskih okvira, regulative i ambijenta. Naravno, formalno, jer implemntaciju ne vidjesmo nikako. A pozivanje na sve autoritete (kojih nema) posebno na ustavno-patriotske u situaciji kada Ustav ove zemlje gaze, svi počevši od “patriota” je besmisleno.

Činjenica, prozvane  su  kada su  navodno neke ambasade primijetile da postoje kao Klub a kolege iz Parlamenta vidjele priliku za još jednu zafrkanciju. Odgovorile su - ali kako? Proglasom: Demokratiji su potrebne žene.

Tim proglasom se valja pozabaviti da slučajno neznavene žene ne pomisle da je parlamentarni Ženski klub krenuo da uzme poziciju koja im pripada (24% parlamenta) i zahtijevaju demokratske procese.

• čemu one to kada je u prvoj uvodnoj rečenici jasno da više brinu o bedemima patrijarhata (Zabrinute zbog polarizacije u društvu koja  ugrožava dobrobit i bezbjednost naše djece.) pozivanje na djecu kada se prozovu ženu  i jasno kažu da ne razumiju ni sam pojam brige van kruga “porodičnih vrijednosti. Lijepo dimi patrijarhat koji uči da tuđa djeca su tuđa briga. I one se jasno opredjeljuju, ne samo da ne treba brinuti o tuđoj djeci već da roditeljstvo pripada samo ženama. Toliko o rodnoj ravnopravnosti!
• Sa “poznavanjem” izazova globalnih i regionalnih kriza u kojima vide razlog krize u Crnoj Gori relativizuju odgovornost partijskih elita (prošlih i sadašnjih) za crnogorsku tranziciju u EU dok su te iste elite združeno svih ovih godina sabotirale sam proces.
• Posebno je srceparajuće (a da nije cinično) što kažu da Crna Gora ne zaslužuje da bude u funkciji partikularnih interesa, naročito partijskih. A već vrapci pjevaju da Crna Gora samo tome i služi. Ništa klub ne bi radio da tako ne bude, mada možda bi plakale.
• U nastavku istinski  cinično - uvažavajući značaj svih grana vlasti i nezavisnost institucija Kako se može uvažavati nešto što zaista ne postoji. Šteta a lijepo zvuči baš kao što one figuriraju.
• Konačno velika Odluka u situaciji izazova – da ne budemo pasivni posmatrači već aktivne učesnice. Ne, ne znači to da se spremaju na nenasilan otpor u holu Skupštine do potpune deblokade i optimizacije pravosudne grane vlasti. To znači da su se usudile da se javno oglase.
• Naravno, ne može bez potkusurivanja sa brojem žena - statistički su žene prava većina u Crnoj Gori. Je li to prijetnja brojem žena ili samo kuknjava – da žena ima više ! Što sa tim? Da se uplaše ili sažale muške kolege? Mozda bace vruć krompir nekoj u ruke.
• Na kraju apel uz pouku kolegama u parlamentu kako lijepo one mogu uspostaviti konsenzus o svim pitanjima kojima su se bavile. A čime su se to bavile? Pomirenjem nacionalnih zajednica? Bojkotom potpisivanja Temeljnog ugovora u ovom političkom trenutku? Smanjenjem budžeta političkim partijama? Smanjenjem privilegija državnih zvaničnika? Dekonstrukcijom patrijarhata? Čemu apel kada je jasno da njihove drage kolege imaju konsenzus oko toga da treba poštovati evropske vrijednosti koje ama bas nikad ne moraju definisati kao što one ne moraju definisati patrijarhat.

Na kraju poruka, ne odgovarajte ako ne umijete bolje, držite se ciljeva koje ste zacrtale jer uz njih možete lijepo da odspavate čak  pune mandate i da lijepo figurirate. Ako niste u stanju da svoje kolege u parlamenu ubijedite da su rodne politike, važnije od crkvenih, vjerskih, nacionalnih, naročito  partijskih,  bilo bi korektno da ćutite i slušate svoje lidere, kao i do sada. Nisu demokratiji potrebne žene nego nediskriminativne politike i uvažavanje rodne ravnopravnosti a sasvim je svejedno ko se za to zalaže. U vašim krugovima takvih nema.

Aktiviskinje ANIME

Ljupka Kovačević

Ervina Dabižinović