SAOPŠTENJE

Povodom Dana državnosti Crne Gore Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje organizuje performans pod nazivom “Vrijeme je da kažemo NE!” koji će se održati 13. jula u 12 sati na Trgu od oružja u Kotoru.
Političke elite skoro bez otpora sistemski militarizuju društvo i svijest građanki i građana Crne Gore. Zlonamjernim, neprijateljima, izdajnicima i utajenim ”političkim aktivistima” proglašavaju se svi koji dovode u pitanje Vladin koncept bezbijednosti i cijenu koju građani i građanke Crne Gore trebaju platiti za nju. Svako društveno pitanje bez oklijevanja i odgovornosti može biti prebačeno u bezbjednosni registar, što je uvijek politička odluka sa potencijalno nesagledivim posljedicama po mir i blagostanje u zemlji. Tako ministar vojni građanske inicijative za zaštitu prirodne sredine kvalifikuje kao ”potrebu da se onesposobi Vojska Crne Gore” proizvodeći prijetnju i legitimišući bilo koji odgovor na nju.

Uveden je dobrovoljni vojni rok uz drakonske kazne za prigovor savjesti, nezaštićeni prirodni ali i istorijski lokaliteti pretvaraju se u vojne poligone, vojni poziv promoviše se u crnogorskim školama, a zvaničnici cinično izjavljuju kako će izgradnja vojnih objekata ”unaprijediti život” gradova i infrastrukturu ruralnih naselja dok se spremamo za razvlačenje žilet žice kako bismo spriječili ulazak žrtava te iste logike.

Protivno rezonu vlastodržaca, podsećamo da poslušnost nije jedini indikator dobrih namjera i jedini uslov učinkovite saradnje.  Prije nego se siromašni, poniženi i oni koji misle mimo ili protiv glavnog toka pretvore u jeftino topovsko meso, vrijeme je da kažemo NE pretvaranju Crne Gore u igralište ubica.

Aktiviskinje ANIME

PAMTIMO ZLOČINE POČINJENE U NAŠE IME

Povodom  Dana državnosti  aktivistkinje Anime sa predstavnicama/cima Žena u crnom i HRA će 14. i 15. jula obići mjesta zločina koji su se desili na teritoriji Crne Gore tokom ratova devedesetih. Pridružiće se i predstavnici/e lokalnih organizacija Bona fide i Islamske zajednice iz Pljevalja, Velija Murić iz Rožaja, Udruženje žrtava NATO bombardovanja iz Murina.
  Od 2009. svake godine  ovim simboličkim činom  ukazujemo na  to da pravda za žrtve ratnih zločina još nije zadovoljena i da država Crna Gora ne izvršava svoje obaveze i ne preuzima odgovornost.
Obilaskom mjesta zločina i polaganjem cvijeća u tišini:
-	Odajemo  počast žrtvama i uvažavamo dostojanstvo onih koji su bili 
žrtve devedesetih;
-	Prozivamo institucije države da uspostave vladavinu prava za sve i 
da preduzmu mjere koje obezbjeđuju tranzicionu pravdu, sigurnost i bezbjednost svih stanovnika u crnoj gori;
-	Ukazujemo na zločine učinjene u naše ime
-	Afirmišemo  potrebu suočavanja sa prošlošću  da bi se 
spriječile zloupotrebe ljudi  i zločini u budućnosti;
-	Zahtijevamo od države  da na primjeren način, spomen obilježjem, 
obilježi mjesta zločina kako bi savremenici/e i buduće generacije razvijale kulturu sjećanja.
Upozoravamo još jedanput da politike nekažnjivosti zločina i neutvrđivanja odgovornosti imaju dugoročne posledice štetne po razvoj društva  koje se manifestuju  kroz  društvenu patologiju:  korupciju, kriminal, nacionalizam, klerikalizam, političke progone,  nasilje u svim vidovima  do sve većeg broja  nerasvijetljenih ubistava.
Zagovaramo politike kažnjivosti zločina, utvrđivanja odgovornosti i suočavanja sa prošlošću kako bi  izašli  iz politika  „ravnoteže straha“ zasnovane na sukobima i mržnji . Ovo stanje poricanja  dugo traje i  onemogućava svaki moralni razvoj i napredak  društva u cjelini.
Lista mjesta ratnih  zločina u Crnoj Gori  i vrijeme obilaska:
•	Herceg Novi – ispred zgrade MUPa (mjesto odakle je najveći broj 
muslimana deportovan u BiH gdje su ubijeni 1992.)    14.jula u 9 sati
•	Morinj – ispred ulaza u vojni objekat (logor za hrvatske 
zarobljenike 1991/2.)14.jula u 10 sati .
•	Bukovica – mjesto gdje je ubijen civil Džafer Đogo  (mjesto  
etničkog čišćenja muslimana 1992/3), 14.jula u 18 sati
•	 Kaluđerski laz - most  (mjesto  gdje je Vojska Jugoslavije ubila 
šest civila albanske nacionalnosti, i još šesnaest albanskih civila izbjeglih sa Kosova u vremenu od aprila do juna 1999.), 15. jula u 10 sati
•	 Murino- spomenik (stradalo šest civila od NATO bombardovanja, 
među kojima troje djece) 15.jula u 12 sati.

  Aktivistkinje  Anime
  Kotor,12. jul 2019

 

NIKAD NEĆEMO ZABORAVITI GENOCID U SREBRENICI

I ove godine  preko 5.000 ljudi učestvuje  u Maršu mira  putevima kojima su se kretale Srebreničke žrtve pokušavajući da izbjegnu smrt. Cilj marša je odavanje pošte žrtvama genocida i podsticanje  svih relevantnih aktera, na lokalnom i međunarodnom nivou, da doprinesu ostvarenju pravde. I ove godine će se održati dženaza u Potočarima  i sahraniti 33 posmrtna ostataka žrtava.

Podsjetimo se da  su 11. jula 1995. godine oružane formacije Republike Srpske na čelu sa haškim optuženikom Ratkom Mladićem okupirale su Srebrenicu, zaštićenu zonu UN-a. Režim S. Miloševića pružio je cjelokupnu vojnu, logističku, finansijsku i političku pomoć u izvršenju genocida. Prema zvaničnim podacima ubijene su 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti, dok porodice potražuju oko 10.000. Crna Gora je aktivno učestvovala u tom ratu.

Pretpostavljamo da će predstavnici crnogorskih institucija i nekih političkih  partija položili cvijeće na spomen obilježje u parku Pobrežje (spomenik svim žrtvama iz rata devedesetih) na mjestu suštinske relativizacije zločina jer zločini moraju biti imenovani i personalizovana krivična i politička odgovornost.  Dan sjećanja na genocid u Srebrenici  nije  dobio poziciju značajnog datuma za Crnu Goru nego se obilježava u sklopu Dana sjećanja na sve žrtve što proziva  moralnu odgovornost svih nas..

Dvadeset četiri godine od genocida a u Crnoj Gori još nema konsenzusa o tome šta se zaista desilo u Srebrenici, ne govori se o stradanju zasnovanom isključivo na etničkoj osnovi, ne zna se koliki i kakav je bio doprinos crnogorskog rukovodstva u tome koliko i kako su crnogorski građani obilježeni ovim zločinom? 

Vrijeme je da se utvrdi odgovornost. Vrijeme je za javno propitivanje uloge i učešća politike i institucija Crne Gore u genocidu u Srebrenici. Vrijeme je da se politike i počinioci kazne kako bi se prihvatila odgovornost za posledice koje smo izazvali.Krajnje je vrijeme je za pravdu za žrtve.

10.jul 2019. Kotor, Aktivistkinje ANIME