ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotor, u sklopu obilježavanja 13. jula Dana ustanka i državnosti Crne Gore, organizuje 14. jula 2023. devetu godinu za redom Obilazak mjesta ratnih zločina, koji su počinjeni u Crnoj Gori, tokom devedesetih. Uz aktiviskinje ANIME i ove godine priključuju se aktiviskinje HRA Podgorica.


Kao i prethodnih godina ukazujemo na izostanak pravde za žrtve, na selektivan odnos prema zločinima, zločincima i naredbodavcima, na izostanak kulture sjećanja tj. na to da građani/ke nisu na adekvatan način upoznati/e sa počinjenim zločinima u ratovima devedesetih. Država Crna Gora nije pokazala političku volju, ozbiljan napor sudstva i tužilaštva u borbi protiv nekažnivosti kako bi ratne zločine počinjeni na njenoj teritoriji procesuirala.


Organizacije civilnog društva Crne Gore, koje se zalažu za proces suočavanja sa prošlošću i kulturu sjećanja, ukazuju na karakteristike sudskih istraga i procesa: procesi su obuhvatili samo izvršioce i najniže u hijerarhiji odgovornosti bez procesuiranja nalogodavaca i inspiratora zločina, istrage su spore i neučinkovite, vode se neefikasno i ne rezultiraju osuđujućim presudama. Izostaje i adekvatna podrška žrtvama i njihovim porodicama. Ipak, iz državnog budžeta izdvojeno je preko pet miliona eura za naknadu štete žrtvama ratnih zločina koja je ostvarena pred crnogorskim sudovima, što pokazuje da je država preuzela dio odgovornosti u pojedinim slučajevima ali izostaju javne politike i adekvatno obavještavanje javnosti. U Podgorici je podignut zajednički spomenik svim civilnim žrtvama(2011) u ratovima devedesetih, što uprkos priznavanja žrtava, relativizuje odgovornost za te žrtve. Izostala je istina o uzrocima i posledicama rata kao i o uključenosti političkih elita (što ideološki, što funkcionalno) pa to razdoblje služi za produbljivanje političkih i nacionalnih podjela.


Svaka krivična i politička odgovornost mora biti individualizovana, društvena i moralna odgovornost prihvaćena, svaka žrtva uvažena, svako mjesto zločina adekvatno obilježeno i ugrađeno u memoriju budućih generacija kroz obrazovanje i Dane sjećanja. Zbog navedenog ponavljamo i ovog puta da obilaskom mjesta zločina (deveti put) i polaganjem cvijeća:


- Odajemo počast žrtvama i uvažavamo dostojanstvo onih koji su bili žrtve devedesetih;


- Prozivamo institucije države da uspostave vladavinu prava za sve i da preduzmu mjere koje obezbjeđuju tranzicionu pravdu, sigurnost i bezbjednost svih stanovnika u Crnoj Gori;


- Ukazujemo na zločine počinjene u naše ime;


- Afirmišemo potrebu suočavanja sa prošlošću da bi se spriječile zloupotrebe ljudi i zločini u budućnosti;


Ponavljamo naš zahtjev da država na primjeren način, obilježi i podigne spomen obilježja na mjestima zločina kako bi savremenici/e i buduće generacije razvijale kulturu sjećanja i kulturu odgovornosti.

Obilazak predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića žrtvama NATO bombardovanja Murina te prisustvo premijera Dritana Abazovića sa ministrima ispred Centra bezbjednosti u Herceg Novom, postavljanje spomen ploče unutar logora Morinj i prisustvo predstavnika Udruge logoraša Morinj, državne delegacije Hrvatske i Crne Gore, 6. 7. 2023 godine prisustvom specijalne državne tužiteljke, predstavnice Opštine Plužine, Bošnjačkog Vijeća i inicijative mladih za ljudska prava, obilježeno je stradanje porodice Klapuh na mostu Obrad Cicmil kod Plužina, pokazuju da je došlo do izvjesnog pomaka.


U slučajevima Kaluđerski laz i Bukovica država nije izrazila ni žaljenje. To pokazuje selektivan pristupa slučajevima ratnih zločina. Pokazuje i to da je nakon svih ovih posjeta i priznanja a posebno na mjestima gdje se to još uvjek nije dogodilo, nema suštinske i konkretne odluke osude zločina.

Upozoravamo da politike nekažnjivosti zločina i neutvrđivanja odgovornosti imaju dugoročne posledice štetne po građanstvo i demokratiju a kojih smo svjesni svakodnevno u svim gradovima Crne Gore – korupcija, kriminal, nacionalizam, klerikalizam do nerasvijetljenih ubistava i „legalnih“ likvidacija ljudi.


Upozoravamo da još nismo izašli iz rata koji se u miru vodi drugim sredstvima od istih političkih elita. Krajnje je vrijeme da izađemo iz stanja rizika po mir u Crnoj Gori. To je jedino moguće sprovođenjem politika koje poštuju ljudski život, insistiraju na jednakosti, uspostavljaju pravnu državu i sankcionišu izvršioce i inspiratore zločina.


Vrijeme kada ćemo biti i položiti cvijeće na mjestima:


- Bukovica – mjesto gdje je ubijen civil Džafer Đogo (mjesto etničkog čišćenja muslimana 1992/3), 14. jula u 12 sati;
- Kaluđerski laz - most (mjesto gdje je Vojska Jugoslavije ubila šest civila albanske nacionalnosti, i još šesnaest albanskih civila izbjeglih sa Kosova u vremenu od aprila do juna 1999.), 14. jula u 16 sati.


Pozivamo sve zainteresovane u lokalnim zajednicama da nam se pridruže u ovim aktivnostima.

 
Povodom 13. jula Dana državnosti i Dana ustanka aktivistkinje Anime organizuju:
 
- u 14 sati posjetu spomeniku ustanicima na Grahovu sa ciljem da afirmišemo
očuvanje antifašističkih vrijednosti;
 
- u 20 sati performans „13. jul - Dobar dan za preispitivanje“ na Trgu od oružja u
Kotoru.
 
Antrifašizam, sloboda i pravda koje simbolizira ovaj dan, u sadašnjem društveno – političkom trenutku zahtijeva preispitivanje. Vrijeme je haosa, protektorata, urušnih institucija koje uporno ostaju u vanrednom stanju sa fokusom na dnevno političko dešavanje, bez ozbiljnh strategija i vizije razvoja društva. Promjene koje su se desile nisu mnogo promijenile. Višedecenijsko zarobljništvo od strane korumpiranog režima i kriminalaca rezultira moralno urušenim i osiromašenim društvom, nacionalističke ideologije doprinose ovom procesu. Najnoviji izbori su slika dubokog neprihvatanja i otpora svemu i svima koji su djelovali u prethodnom vremenu. Izabrana je apsolutna neizvjesnost jer ništa (niko) poznato nije nudilo mir, sigurnost i razvoj.
 
Ovog 13. jula suočeni smo sa neizvjesnošću, najdubljim ljudskim strahom pred budućnošću. Zbog toga nas prošlost i značaj ovog datuma obavezuje na preispitivanje. Valja krenuti u preispitivanje svih djela i nedjela: svih privatizacija, svih reformi, svih privilegija, svih izbora na pozicije, svih zločina tokom rata i nakon rata, svih reformi koje nisu dovele do rezultata, svih odgovornih inspiratora, naredbodavaca i izvršioca u svim poljima društvenog djelovanja: sudstvo, zdravstvo, obrazovanje itd.itd. Zaustaviti endemsku neodgovornost svake osobe koja se dočepala vlasti „sprovođenjem“ zakona, standarda i procedura i preispitati navedeno.
 
Svaki građanin/ka treba preispitati kakav društveni ambijent želi za sebe i druge. Treba da neprikosnoveno brani te vrijednosti u kojima sigurno mjesta ima za slobodu, pravdu i antifašizam koje simbolizuje ovaj datum. Treba nam prkosa i ponosa!
 
Tim ANIME