Pet nevladinih organizacija uputilo je juče zahtjev ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić da javnost upozna sa razlozima već tromjesečnog kašnjenja njenog resora u izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. O sadržaju pisma su upoznati i predsjednik Vlade Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu dr Srđan Pavićević.

Raniji predlog zakona – kojim su se civilnim žrtvama rata smatrale samo žrtve oružanog sukoba sa NATO u Crnoj Gori, a ne i one iz Crne Gore koje su stradale od oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili na Kosovu – kritikovan je od strane Evropskog parlamenta kao selektivan. 

Poslije protesta koji su organizovali Akcija za ljudska prava (HRA) i Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava” 29. decembra prošle godine, a koji su podržale i druge nevladine organizacije i pojedinci, taj predlog zakona je povučen iz procedure, a Ministarstvo rada i socijalnog staranja bilo je zaduženo da najkasnije do 1. marta 2024. godine izradi novi prijedlog teksta koji bi obuhvatio sve civilne žrtve.

Novim rješenjem bi trebalo da se reguliše status i obeštećenje članova porodica svih državljana Crne Gore koji su poginuli kao civilne žrtve tokom ratova 90ih, ako to pravo nisu ostvarili u drugim državama, kao i onih koji su ranjeni u oružanim sukobima, npr. NATO bombardovanju 1999. godine. Pored toga, bilo je planirano i povećanje primanja postojećim korisnicima boračke i invalidske zaštite.

Na sjednici Drugog redovnog zasjedanja Skupštine Crne Gore u 2023. godini – 29. decembra, najavljeno je da će, u slučaju da takav Predlog izostane, predstavnici svih poslaničkih klubova najkasnije do 1. juna zajedno predložiti i usvojiti svoj Predlog zakona.

Oba predviđena roka su prošla. Ministarstvo sa izradom Predloga kasni već tri mjeseca, iako na njemu radi preko pet mjeseci. To izaziva posebnu zabrinutost, jer su predlozi regulisanja statusa civilnih žrtava rata odavno dati – Bošnjačka stranka je predlog ponudila Skupštini Crne Gore još u decembru 2023. godine, a HRA Ministarstvu rada i socijalnog staranja u januaru ove godine.

Od ministarke Nišić smo zahtijevali da upozna javnost sa razlozima ovolikog kašnjenja u predlaganju zakona i kada se predlog može očekivati. Ističemo i da NVO nisu bile uključene u rad radne grupe za izradu Predloga zakona.

Cijenimo da je regulisanje statusa civilnih žrtava ratova jedno je od ključnih pitanja za suočavanje sa prošlošću i nastavićemo se zalagati da se ovo pitanje riješi na način koji nikoga ne diskriminiše.

 

Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)

Demir Ličina, Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”

Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA

Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava

Draga drugarice,

24. maja obilježavamo Dan ženskih akcija za mir i godišnjicu (16 godina) Kuće slobodne misli (KSM).

Tog dana će se u KSM realizovati različite aktivnosti.

Bilo bi poželjno i odgovorno da tvojim prisustvom u KSM obogatiš taj dan i daš doprinos sjećanju i razmišljanju o miru.

Dodatno uputstvo: ležerno se obući i donijeti nešto svoje da ostaviš u KSM.

Program rada:

11:00 do 16:00 – Okupljanje, fizička i mentalna relaksacija

16:00 do 17:00 - Uvodna radionica – Identifikacija, vodi Ljupka

17:00 do 18:30 – Radionica: Kaledioskop i prikaz rada Anime (1991-2016.), vodi Ljupka

18:30 do 19:30 – Radionica: Zatvorenih očiju, vodi Ervina

PIĆE I JELO – u skladu sa očekivanim naporima i zdravim životom.

VIDIMO SE U PETAK SA RADOŠĆU I MIROM U KSM.

Povodom 21. maja Dana nezavisnosti Crne Gore ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje izdaje sledeće saopštenje:
 
18 godina nezavisnosti države Crne Gore. 18 godina u ljudskom životu su znak punoljetnosti tj. zrelosti od kada se smatra da su ljudi sposobni da u potpunosti preuzmu odgovornost za odluke koje ih pozicioniraju u društvu i u životu. Oni koji su se rodili te godine u nezavisnoj državi danas su punoljetni i mogu da odlučuju o njenom razvoju i sudbini.
 
Važno je definisati uslove koji su stvoreni u ovom periodu a koji ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam i nadu :
- Državni resursi ( kultura, priroda, prostor…) su devalvirani;
- Kriminal, korupcija i nasilje su normalizovani;
- Ljudski resursi su osiromašeni (misaono, emotivno, moralno, duhovno);
- Klasne razlike su izrazite;
- Pravna nesigurnost je ogromna;
- Pravda je selektivna i nedostupna;
- Politički diskurs je nacionalistički i klerofašistički;
- Ratni zločini devedesetih nisu krivično, politički i moralno osuđeni;
- Revizionizam istorije je ozakonjen;
- Neznanje, neodgovornost i bahatost su nagrađeni;
- Ljudska prava su fingirana i selektivna;
- Standardi koji vode ka EU su zloupotrebljeni;
- Marginalizovane grupe (uključujući i žene) su i dalje van ozbiljnog društvenog fokusa;
- Nasilje je sveprisutno (u državnim, obrazovnim, zdravstvenim institucijama);
- Promijenjena vlast (navodno demokratska) u svemu što je protiv građanstva dosledno sprovodi politike prethodnika;
- Djeca odbijaju da odrastu u navedenim uslovima (iseljavanje, pad nataliteta);
- Dostojanstvo se uništava, neprepoznato je u političkom i društvenom životu.
 
Nezavisnost, sloboda i odgovornost ljudi u zajednici su temelj i smisao ljudskog dostojanstva. Država je samo okvir i instrument za ostvarivanje te mogućnosti. Izborili smo državu. Mangupi su je u međuvremenu kidnapovali. Vrijeme je da je vratimo.
 
Čestitamo Dan nezavisnosti svima onima koji razumiju da snose ličnu i kolektivnu odgovornost za situaciju u državi, koji su spremni da se bore za promjenu, za ljudskost, za budućnost uprkos nastojanjima političkih elita da vidik zatvore svojim pohlepama i mržnjama.
 
TIM ANIME