autorka : Ljupka Kovačević

Majke su „pobrkale lončiće“ stavile ljudsko dostojanstvo iznad straha i poslušnosti , uhvatile se za vlastitu ideju o pravednoj državi i etičkim principima ljudskosti, pokazale da se sve i svako ne može „slomiti“, ni kupiti. Postale nada i razlog za promišljanje otpora

"Nema prava bez pravde""Sva u kola u ženskim rukama" Sula Radov 

U  brzinskom roku su donesena dva zakona: jedan, koji je u rekordno kratkom vremenu  bio na javnoj raspravi (uzalud upozorenja)  o Izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i drugi o kojemu javnost nije raspravljala  Zakon o izvršenjuOdluke Ustavnog sudaCrneGore kojim su „ riješili pravni status majki koje primaju naknadu koju je Ustavni sud ukinuo“. Tako smo ponovo u brzinskom roku pregazili uobičajene međunarodne prakse  iako u izjavama odgovornog ministra Purišića  stoji da je sve urađeno u skladu sa međunarodnim praksama. Zaboravio je da kaže a i novinari da ga pitaju u kojim međunarodnim praksama postoji  onakav Zakon o nadoknadama kakav je usvojio Parlament i sprovodila Vlada , onakvo ukidanje stečenog prava korisnica , onako nakaradne odluke Ustavnog suda, onako definisan zadatak Vladi od strane Ustavnog suda, ovako  nedogovorna papazjanija  od razdiobi majki po kategorijama, ovako bahato ignorisanje četvoromjesečnog protesta majki sa troje i više djece. Sve ovo da se  „vlasi ne dosjete“ koliko je zluradosti, neodgovornosti i nasilja uhlebljeno  u najodgovornijim institucijama ove države, koliko  neznanja,  poslušnosti  i udvorništva su spremni da ulože kako bi održali svoje pozicije i svoje privilegije. I oni su  , po istom modelu kao što su i majke Zakonom  dobili to što nisu tražili, takve  pozicije i takve privilegije, sve dok „budu potrebni“. Bilo im je dovoljno da budu „samo članovi“ali dobijanjem pozicije stavljeni su u položaj nesigurnosti i straha da im svakog momenta jednostavnim dekretom moćnika može biti   ukinuto sve  ukoliko ne donose glasove  i  slušaju proporcionalno vlastitim privilegijama . Izuzetak su  miljenici a takvih je malo. Princip je isti , disciplina manipulacije i zloupotrebe ljudi je do savršenstva dovedena  kao i sistemsko  ćutanje o tome

S A O P Š T E NJ E    POVODOM MEĐUNARODNOG DANA BIJELIH TRAKA ,   31.maj 2017.

Međunarodni dan bijelih traka je nastao iz potrebe za borbom protiv negiranja zločina i za obilježavanjem stradanja civilnih žrtava rata, prije svega u Prijedoru, ali i šire.

31. 05. 2017.  se navršavaju 25 godine  od  kada su srpske vlasti u Prijedoru naredile Bošnjacima i Hrvatima da kuće obilježe bijelim čaršafima i da na javnim mjestima nose bijele trake na rukavima. Potom su uslijedila istrebljenja, ubistva i progoni. Naredbu  je  izdao  „Krizni štab opšine Prijedor“. Predsjednik štaba, Milomir Stakić osuđen je u Haškom tribunalu na 40 godina zatvora. Prema zvaničnim podacima udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno ukupno 3.173 civila, dok je 31.000 muškaraca, žena i dece bilo zatočeno u logorima u okolini Prijedora. Muškarci su uglavnom mučeni i ubijani u logorima Keraterm i Omarska, a žene u logoru Trnopolje. O zločinima se i danas ćuti, zabranjuju se komemoracije i krivično gone aktivisti udruženja koja okupljaju žrtve. 

Ukazujemo na kontinuitet negiranja zločina, na sve prisutniju rehabilitaciju ratnih zločinaca  iz II sv rata, na slavljenje ratnih zločinaca iz rata devedesetih u zemljama regiona. Upozoravamo na sve prisutniji fašizam u Evropi vidljiv kroz odnos prema izbjeglicama sa ratnih područja. Prvi znaci su obično »nevidljivi« a kad postanu svima vidljivi zločini su teško zaustavljivi. 

27. i 28. maja  11 žena koje su štrajkovale glađu  iz Nikšića, Bara, Žabljaka, Kolašina, Pljevalja, Risna i 6 žena   koje su učestvovale u protestima boravile su u Kući slovodne misli. Aktivistkinje Anime su ih upoznale sa radom Anime . Družile smo se dva dana u prijatnom ambijentu,  razgovarale o aktuelnoj situaciji, slušale lične priče ali i kroz radionicu osvijestile neke aspekte životnih priča kako bi se integrisaleu svakodnevno iskustvo. Gledale smo zajendo dokumentarni film "Ženski sud- femi nistički pristup pravdi", film "Hrvatski ustav " i u noćnim satima  film "Dobra žeena" 

Aktivistkinje Anime su dale svoj doprinos u pripremi lokalnih specijaliteta a gošće su donijele njihove proizvode( sir, kajmak, liker, rakiju) i tako je doživlja bio ugodan i zabavan.

sve su izjavile da im je boravak bio ugodan.