PAMTIMO

Povodom 19. juna 2024. godine, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja, ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor organizuje radionicu o ratnom silovanju. U sklopu radionice biće prikazan film. Radionica će biti održana 19. juna u 17 sati u Kući slobodne misli u Kavču.

Silovanje u ratu je imenovano Bečkom deklaracijom, 1993. i definisano kao ratni zločin i zločin protiv čovječnosti. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je prvi put na slučaju Foča utvrdio da se seksualno ropstvo smatra zločinom protiv čovječnosti. Od 1992-1995. godine na prostoru Bosne, prema podacima silovano je više od 20000 hiljada žena, djevojaka, djevojčica i muškaraca a mali broj je ostvario neki vid pravde. Poslije tridest i dvije godine, žrtve ratnih silovanja se stigmatizuju, trpe razne vidove nasilja i veoma teško ostvaruju svoja prava. Mali broj silovanih žena je svjedočio o tom nasilju. 26. juna 2023. godine Žene u crnom i Autonomni ženski centar Beograd organizovale su Ženski sud - slučaj Foča, posvećen seksualnim zločinima počinjenim tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995.). Ovaj ženski sud jedan od vidova tranzicione pravde. Javna prezentacija Ženskog suda - slučaj Foča održaće se u Podgorici 20. juna 2024. u Kulturnom centru 201.

U Crnoj Gori se ova tema ne pokreće iako se u svjedočenjima žrtava jasno uviđa umiješenost crnogorskih građana u ovim zločinima. Pokrenut je postupak protiv Ranka Radulovića za zločine protiv čovječnosti pred sudom BIH-a, kao i protiv Milutina Đilasa i Rajka Vojvodića pred Okružnim sudom u Trebinju za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Očekuje se da specijalno tužilaštvo pokrene procese na osnovu ogromne dokumentacije koju su dobili sa svjedočenja na suđenjima ratnim zločincima u Hagu. Vrijeme je da se individualizuju ovi zločini u Crnoj Gori kako bi znali kolika je umiješanost Crne Gore u ovim zločinima i da odgovorni budu kažnjeni. To je jedini način da nasilje ne eskalira i da se ne ponovi.

Pamtimo ovaj datum, pamtimo Foču, pamtimo žene žrtve silovanja u BiH, da se nikad ne ponovi. Podržavamo svako nastojanje žrtava da ostvare pravdu. Pridružujemo se svima koji obilježavaju ovaj datum i koji se bore za kulturu sjećanja.

Pozivamo sve zaintersovane da nam se u srijedu 19. juna u 17 sati pridruže u Kući slobodne misli u Kavču.

ANIMA- Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor

Pet nevladinih organizacija uputilo je juče zahtjev ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić da javnost upozna sa razlozima već tromjesečnog kašnjenja njenog resora u izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. O sadržaju pisma su upoznati i predsjednik Vlade Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu dr Srđan Pavićević.

Raniji predlog zakona – kojim su se civilnim žrtvama rata smatrale samo žrtve oružanog sukoba sa NATO u Crnoj Gori, a ne i one iz Crne Gore koje su stradale od oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili na Kosovu – kritikovan je od strane Evropskog parlamenta kao selektivan. 

Poslije protesta koji su organizovali Akcija za ljudska prava (HRA) i Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava” 29. decembra prošle godine, a koji su podržale i druge nevladine organizacije i pojedinci, taj predlog zakona je povučen iz procedure, a Ministarstvo rada i socijalnog staranja bilo je zaduženo da najkasnije do 1. marta 2024. godine izradi novi prijedlog teksta koji bi obuhvatio sve civilne žrtve.

Novim rješenjem bi trebalo da se reguliše status i obeštećenje članova porodica svih državljana Crne Gore koji su poginuli kao civilne žrtve tokom ratova 90ih, ako to pravo nisu ostvarili u drugim državama, kao i onih koji su ranjeni u oružanim sukobima, npr. NATO bombardovanju 1999. godine. Pored toga, bilo je planirano i povećanje primanja postojećim korisnicima boračke i invalidske zaštite.

Na sjednici Drugog redovnog zasjedanja Skupštine Crne Gore u 2023. godini – 29. decembra, najavljeno je da će, u slučaju da takav Predlog izostane, predstavnici svih poslaničkih klubova najkasnije do 1. juna zajedno predložiti i usvojiti svoj Predlog zakona.

Oba predviđena roka su prošla. Ministarstvo sa izradom Predloga kasni već tri mjeseca, iako na njemu radi preko pet mjeseci. To izaziva posebnu zabrinutost, jer su predlozi regulisanja statusa civilnih žrtava rata odavno dati – Bošnjačka stranka je predlog ponudila Skupštini Crne Gore još u decembru 2023. godine, a HRA Ministarstvu rada i socijalnog staranja u januaru ove godine.

Od ministarke Nišić smo zahtijevali da upozna javnost sa razlozima ovolikog kašnjenja u predlaganju zakona i kada se predlog može očekivati. Ističemo i da NVO nisu bile uključene u rad radne grupe za izradu Predloga zakona.

Cijenimo da je regulisanje statusa civilnih žrtava ratova jedno je od ključnih pitanja za suočavanje sa prošlošću i nastavićemo se zalagati da se ovo pitanje riješi na način koji nikoga ne diskriminiše.

 

Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)

Demir Ličina, Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”

Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA

Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava

Draga drugarice,

24. maja obilježavamo Dan ženskih akcija za mir i godišnjicu (16 godina) Kuće slobodne misli (KSM).

Tog dana će se u KSM realizovati različite aktivnosti.

Bilo bi poželjno i odgovorno da tvojim prisustvom u KSM obogatiš taj dan i daš doprinos sjećanju i razmišljanju o miru.

Dodatno uputstvo: ležerno se obući i donijeti nešto svoje da ostaviš u KSM.

Program rada:

11:00 do 16:00 – Okupljanje, fizička i mentalna relaksacija

16:00 do 17:00 - Uvodna radionica – Identifikacija, vodi Ljupka

17:00 do 18:30 – Radionica: Kaledioskop i prikaz rada Anime (1991-2016.), vodi Ljupka

18:30 do 19:30 – Radionica: Zatvorenih očiju, vodi Ervina

PIĆE I JELO – u skladu sa očekivanim naporima i zdravim životom.

VIDIMO SE U PETAK SA RADOŠĆU I MIROM U KSM.