29. mart 2017 je u hotelu Sinčel u Nikšiću u organizaciji ANIME predstavljen  film "Ženski sud- Feminističku pristup pravdi" o održanom ženskom sudu u Sarajevu 7. do 10. maja 2015. Prezentaciji je prisustvovalo  18 žena i 2 muškarca. Učestvovala je svjedokinja iz Srbije Binasa Džigal i   svjedokinje iz Crne Gore:  Zaga Matović, Anka Vukićević, Maja Jovović, Rosanda Peković . Učestvovala je i Staša Zajović ,koordinatorka procesa ženskog suda iz Žena u crnom Beograd i Senka Rastoder , ekspertkinja za ekonomsko nasilje iz Crne Gore. 

Prezentaciju je vodila Ljupka Kovačević iz Anime.

Nakon filma govorile su svjedokinje  ženskog suda i ekspertkinja o tome što je njima značilo učešće u ovom procesu. Staša Zajović je govorila o važnosti ženskog suda za proces tranzicije na prostoru ex Yu kao i o procesu nastavka ženskog suda. Publika je bila potrešena i većina je učestvovala u diskusiji Na pitanje što bi mogla biti tema Ženskog suda ako bi se napravio u CG  najisticanije je nacionalno i partijsko nasilje koje se danas dešava nad ženama u Crnoj Gori.

autorka:Ervina Daabižinović

ura kreće, nakon kiše, koja nije dobrodošla za one koje protestuju. Još i ona, na kraju ove faze. Od petka riječi tište, misli odlaze od te teme koju mediji, ponovo minorizuju. Piši iz praznine, to je fer, kaže Ruža. Upravo tako, iz praznine pišem, nakon odluke Ustavnog suda da proglasi usklađenim sa Ustavom, izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojima su umanjene naknade majkama, nakon prekida štrajka glađu oko trideset žena, nakon odluke da se protesti nastave, nakon umora i bola koji nas je sve rasplakao. Ali prije toga nešto o strategiji vlasti.Kako bi pomjerila fokus sa onog što je zapravo jasna situacija, sa nepravde, obespravljenosti i siromaštva žena, plasirala je informaciju, kroz javni govor prvog među ministrima, da su  žene  instruirane. Kazano je da  žene  ne misle svojom glavom, iz usta ove vlasti, kazano je i to da sem političkih igra za vlast i opoziciju, da pobuna koja je proizašla iz socijalnog bunta nije značajna. Sistem institucija (ako se to još može tako nazvati) legalizovao je nepravdu, tako što je zakonodavna vlast igrajući političke igre izglasala sporni zakon, pa vlada sprovela odluku a potom zakon o izmjenama ovjerio Ustavni sud. Pobuna žena je bio odgovor.

autorka: Ljupka Kovačević

Nakon svakodnevnih protesta koji nisu davali rezultate povodom smanjenja i preimenovanja naknada majke sa troje i više djece odlučile su da radikalizuju proteste i da jedna grupa žena štrajkuje glađu na pločniku ispred Skupštine. Kako vjerujem da se zakonodavna i izvršna vlast radi vlastitih manipulantskih namjera grubo poigrala interesima i životima žena koje primaju nadoknadu, pridružila sam se. Deset dana na pločniku ispred Skupštine potvrdile su (još jedanput) ono što se od ranije zna - u ovoj su državi zakoni paravani za zloupotrebu, institucije paravani za korupciju, a opozicija paravan za autokratiju.Bilo je tu još mnogo čega što vrijedi zapamtiti za nauk, ali bih istakla nekoliko faktora koji mi ni nakon par dana nakon štrajka ne dozvoljavaju da prihvatim odluku Ustavnog suda koja je po svojoj suštini nepravična, a po načinu glasanja i mišljenju pravnih eksperata nije u skladu sa temeljnim pravima, što dodatno ukazuje na otuđenje vlasti od ljudi i svakodnevnog života.

podgorica 620x0Od 13. marta do 24. marta 30 žena ( majke sa troje i više djece- žene koje su ostvarile pravno na nadoknadu)je štrajkovalo glađu ispred Parlamenta Crne Gore  vršeći pritisak i očekujući odluku ustavnog suda. Ustavni sud je proglasio odluku o smanjenju ustavnom. Majke su nastavile da štrajkuju  ali sada  na svakih 7 ili 15 dana.

Anima je čitavo vrijeme pružala podršku majkama. Ljupka Kovačević je sa njima bila u štrajku glađu.

Protestima su podršku dale i druge NVO i ŽNVO, Unija sindikata, opozicione partije, nezavisni intelektualci i veliki broj pravnih eksperata.
Proces je u toku.Ispred Skupstine