ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotor, u sklopu obilježavanja 13. jula Dana ustanka i državnosti Crne Gore, organizuje 14. jula 2023. devetu godinu za redom Obilazak mjesta ratnih zločina, koji su počinjeni u Crnoj Gori, tokom devedesetih. Uz aktiviskinje ANIME i ove godine priključuju se aktiviskinje HRA Podgorica.

Kao i prethodnih godina ukazujemo na izostanak pravde za žrtve, na selektivan odnos prema zločinima, zločincima i naredbodavcima, na izostanak kulture sjećanja tj. na to da građani/ke nisu na adekvatan način upoznati/e sa počinjenim zločinima u ratovima devedesetih. Država Crna Gora nije pokazala političku volju, ozbiljan napor sudstva i tužilaštva u borbi protiv nekažnivosti kako bi ratne zločine počinjeni na njenoj teritoriji procesuirala.

Organizacije civilnog društva Crne Gore, koje se zalažu za proces suočavanja sa prošlošću i kulturu sjećanja, ukazuju na karakteristike sudskih istraga i procesa: procesi su obuhvatili samo izvršioce i najniže u hijerarhiji odgovornosti bez procesuiranja nalogodavaca i inspiratora zločina, istrage su spore i neučinkovite, vode se neefikasno i ne rezultiraju osuđujućim presudama. Izostaje i adekvatna podrška žrtvama i njihovim porodicama. Ipak, iz državnog budžeta izdvojeno je preko pet miliona eura za naknadu štete žrtvama ratnih zločina koja je ostvarena pred crnogorskim sudovima, što pokazuje da je država preuzela dio odgovornosti u pojedinim slučajevima ali izostaju javne politike i adekvatno obavještavanje javnosti. U Podgorici je podignut zajednički spomenik svim civilnim žrtvama(2011) u ratovima devedesetih, što uprkos priznavanja žrtava, relativizuje odgovornost za te žrtve. Izostala je istina o uzrocima i posledicama rata kao i o uključenosti političkih elita (što ideološki, što funkcionalno) pa to razdoblje služi za produbljivanje političkih i nacionalnih podjela.

Svaka krivična i politička odgovornost mora biti individualizovana, društvena i moralna odgovornost prihvaćena, svaka žrtva uvažena, svako mjesto zločina adekvatno obilježeno i ugrađeno u memoriju budućih generacija kroz obrazovanje i Dane sjećanja. Zbog navedenog ponavljamo i ovog puta da obilaskom mjesta zločina (deveti put) i polaganjem cvijeća:

- Odajemo počast žrtvama i uvažavamo dostojanstvo onih koji su bili žrtve devedesetih;

- Prozivamo institucije države da uspostave vladavinu prava za sve i da preduzmu mjere koje obezbjeđuju tranzicionu pravdu, sigurnost i bezbjednost svih stanovnika u Crnoj Gori;

- Ukazujemo na zločine počinjene u naše ime;

- Afirmišemo potrebu suočavanja sa prošlošću da bi se spriječile zloupotrebe ljudi i zločini u budućnosti;

Ponavljamo naš zahtjev da država na primjeren način, obilježi i podigne spomen obilježja na mjestima zločina kako bi savremenici/e i buduće generacije razvijale kulturu sjećanja i kulturu odgovornosti.

Obilazak predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića žrtvama NATO bombardovanja Murina te prisustvo premijera Dritana Abazovića sa ministrima ispred Centra bezbjednosti u Herceg Novom, postavljanje spomen ploče unutar logora Morinj i prisustvo predstavnika Udruge logoraša Morinj, državne delegacije Hrvatske i Crne Gore, 6. 7. 2023 godine prisustvom specijalne državne tužiteljke, predstavnice Opštine Plužine, Bošnjačkog Vijeća i inicijative mladih za ljudska prava, obilježeno je stradanje porodice Klapuh na mostu Obrad Cicmil kod Plužina, pokazuju da je došlo do izvjesnog pomaka.

U slučajevima Kaluđerski laz i Bukovica država nije izrazila ni žaljenje. To pokazuje selektivan pristupa slučajevima ratnih zločina. Pokazuje i to da je nakon svih ovih posjeta i priznanja a posebno na mjestima gdje se to još uvjek nije dogodilo, nema suštinske i konkretne odluke osude zločina.

Upozoravamo da politike nekažnjivosti zločina i neutvrđivanja odgovornosti imaju dugoročne posledice štetne po građanstvo i demokratiju a kojih smo svjesni svakodnevno u svim gradovima Crne Gore – korupcija, kriminal, nacionalizam, klerikalizam do nerasvijetljenih ubistava i „legalnih“ likvidacija ljudi.

Upozoravamo da još nismo izašli iz rata koji se u miru vodi drugim sredstvima od istih političkih elita. Krajnje je vrijeme da izađemo iz stanja rizika po mir u Crnoj Gori. To je jedino moguće sprovođenjem politika koje poštuju ljudski život, insistiraju na jednakosti, uspostavljaju pravnu državu i sankcionišu izvršioce i inspiratore zločina.

Vrijeme kada ćemo biti i položiti cvijeće na mjestima:

- Bukovica – mjesto gdje je ubijen civil Džafer Đogo (mjesto etničkog čišćenja muslimana 1992/3), 14. jula u 12 sati;
- Kaluđerski laz - most (mjesto gdje je Vojska Jugoslavije ubila šest civila albanske nacionalnosti, i još šesnaest albanskih civila izbjeglih sa Kosova u vremenu od aprila do juna 1999.), 14. jula u 16 sati.

Pozivamo sve zainteresovane u lokalnim zajednicama da nam se pridruže u ovim aktivnostima.