ANIMA – Centar za žensko i mirovno i obrazovanje iz Kotora i ove godine afirmiše 8. mart kao politički praznik i čvrsto se zalaže da polje politike osvoje žene. Konstatujemo da su žene u Crnoj Gori zarobljene lažima o dostignutoj ravnopravnosti, što je podržano institucijama koje svakodnevno birokratskim procedurama vrše nasilje i oduzimaju osvojene slobode žena. Žene u vlasti pomažu tom procesu konzumerizmom i degradiranjem osnovnih principa autonomije.
 
Dok žene u svijetu pozivaju žene da na ovaj dan nastave sa revolucijom u privatnom prostoru (kuhinji) i u prostoru slobode (ulici) u Crnoj Gori ostajemo zaglavljene u suludim zahtjevima normalizovanog kriminala i povampirene klerikalizovane prošlosti.
 
Povodom 8. marta pridružujemo se Maršu Otpor sili i nepravdi koji organizuje Centar za ženska prava u Podgorici (počinje u 12.h) i podržavamo regionalnu akciju Štrajk u kuhinji, štrajk na ulici. Nakon navedene akcije organizujemo XIV konferenciju sa nazivom Feminizam je najduža revolucija u prostoru CGO Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 96 III/6, Podgorica (početak u 15h).
 
Pozivamo žene da nam se pridruže, da jasno kažu NE „sili i nepravdi“.
 
Pozivamo mlade žene koje su osvojile još jedan krug slobode u Crnoj Gori – obrazovanje, da ne dopuste da njihova emancipacija bude završena „u kuhinji i na ulici“, da pruže otpor svemu i svima koji uporno nastoje da žene vrate pod okrilje primitivnih muških autoriteta uz koncerte o demokratiji koja „ne stanuje ovdje“.
 
Pokažite da možete i hoćete i pridružite nam se jer su sve revolucije koje su se vodile završile na bedemima privatnosti i slobode koja nikada nije bila za žene.
 
Tim ANIME, mart 2023.

grey spotlight white letters feminist discussion
 
Dana 01. 03. 2023. godine u 18 sati u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat organizujemo četvrti po redu Forum u Tivtu na temu Razgovarajmo o feminističkim intervencijama.
 
Uvodničarka će biti Ljupka Kovačević, aktivistkinja ANIME.
 
NVO ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, realizuje projekat „Razgovarajmo o...“ u kojem je planirana organizacija 16 Foruma u Tivtu, Bijelom Polju, Baru i Nikšiću na kojima će biti otvorene diskusije na različite teme od lokalnog značaja. Cilj okupljanja je izgradnja veza između različitih aktera na lokalnom nivou tj. izgradnja moći zajednice kroz razmjenu znanja koje proizilazi iz iskustva građana i građanki čime se uvažava njihov glas, specifični društveni kontekst i politike svakodnevnice.
 
Pozivamo Vas da dođete i da zajedno stvaramo siguran prostor za razmjenu mišljenja i bolje razumijevanje društvenih pojava koje utiču na naše ponašanje i na naše živote.
 
Projekat Razgovarajmo o... podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Ponavljaćemo dok pravda ne bude zadovoljena!
 
27. februara 1993. voz 671 je krenuo iz Beograda ka Baru, na željezničkoj stanici Štrpce dočekala ga je paravojna formacija Osvetnici i srpska oružana formacija predvođena sada haškim optuženikom Milanom Lukićem. Uz pomoć policije koja je bila u vozu, iz njega je odvela 20 civila nesrpske nacionalnosti u nepoznatom pravcu. 30 godina je od ratnog zločina otmice u Štrpcima. Svjedočenja posmatrača govore da su bez traženja objašnjenja napustili kupe i voz. Oteti i ubijeni su bili civili. Ubijeni su zbog onog što je pisalo u njihovim dokumentima. Većina ubijenih su bili iz Prijepolja, Priboja, Beograda i Podgorice.
 
Ni nakon 30 godina od zločina većina njih nije pronađena. Za ovaj zločin osuđen je Nebojša Ranisavljević u Višem sudu u Bijelom Polju na 15 godina zatvora. Mićo Jovičić je osuđen pred sudom u BIH na kaznu zatvora od 5 godina. U Haškom tribunalu osuđen je Milan Lukić za zločine počinjene u Višegradu na doživotnu robiju, dok za ovaj zločin nije odgovarao. Ove godine Viši sud u Beogradu je prvostepeno osudio Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca na po 10 godina zatvora a Draganu Đekić na pet godina zatvora.
 
Podsjećamo crnogorsku javnost da su otete putnike prvo pretukli a potom odveli na obalu Drine i ubili. Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina. Države još ne priznaju vlastite ratne zločine a kazna je nepravična i preniska za počinjeni zločin. Ni poslije trideset godina svi počinioci u koje se sumnja a naročito naredbodavci nisu poznati ni procesuirani.
 
Crna Gora ne može da se distancira od ovog zločina. Sjećamo se ovog zločina i motiva koji su do njega doveli. Pamtimo i druge zločine u kojima pravda nije zadovoljena. Institucije učestvuju u projektovanju zaborava, selektivnog kažnjavanja i neadekvatnog informisanja što ometa suočavanje sa prošlošću i stvaranje mira.
 
Pamtimo zločine učinjene u naše ime i tražimo da pravda bude zadovoljena.
 
ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor
Februar, 2023