Kotor, 08.07.2022.

ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotor, povodom 13. Jula Dana ustanka i državnosti Crne Gore, 14 i 15 jula 2022., osmu godinu za redom, organizuje Obilazak mjesta ratnih zločina, koji su počinjeni u Crnoj Gori, tokom devedesetih. Uz aktiviskinje ANIME i ove godine priključuju se aktiviskinje HRA Podgorica.

Kao i prethodnih godina ukazujemo na izostanak pravde za žrtve, na selektivan odnos prema zločinima, zločincima i naredbodavcima, na izostanak kulture sjećanja tj. na to da građani/ke nisu na adekvatan način upoznati/e sa počinjenim zločinima u njihovo ime u ratovima devedesetih. Država Crna Gora nije pokazala političku volju, ozbiljan napor sudstva i tužilaštva u borbi protiv nekažnivosti  kako bi ratne zločine počinjeni na njenoj teritoriji procesuirala.

Organizacije civilnog društva Crne Gore, koje se zalažu za proces suočavanja sa prošlošću i kulturu sjećanja, ukazuju na karakteristike sudskih istraga i procesa: procesi su obuhvatili samo izvršioce i najniže u hijerarhiji odgovornosti bez procesuiranja nalogodavaca i inspiratora zločina, istrage su spore i neučinkovite,  vode se neefikasno i ne rezultiraju osuđujućim presudama. Izostaje i adekvatna podrška žrtvama i njihovim porodicama. Ipak, iz državnog budžeta izdvojeno je  preko pet miliona eura za naknadu štete žrtvama ratnih zločina koja je ostvarena pred crnogorskim sudovima, što pokazuje da je država preuzela dio odgovornosti u pojedinim slučajevima ali izostaju javne politike i adekvatno obavještavanje javnosti.  Podizanje spomen obilježja svim žrtvama stradalim u ratovima devedesetih, uprkos priznavanja žrtava, relativizuje odgovornost za te žrtve. O uzrocima i posledicama rata kao i o uključenosti političkih elita (što ideološki, što funkcionalno) se ne govori pa to razdoblje služi za produbljivanje političkih i nacionalnih podjela. 

Svaka krivična i politička odgovornost mora biti individualizovana, društvena i moralna odgovornost prihvaćena, svaka žrtva uvažena, svako mjesto zločina adekvatno obilježeno i ugrađeno u memoriju budućih generacija  kroz obrazovanje i Dane sjećanja.

Zbog navedenog ponavljamo i ovog puta da obilaskom mjesta zločina (osmi  put) i polaganjem cvijeća:

             Odajemo počast žrtvama i uvažavamo dostojanstvo onih koji su bili žrtve devedesetih;

• Prozivamo institucije države da uspostave vladavinu prava za sve i da preduzmu mjere koje obezbjeđuju tranzicionu pravdu, sigurnost i bezbjednost svih stanovnika u Crnoj Gori;
• Ukazujemona zločine počinjene u naše ime
• Afirmišemo potrebu suočavanja sa prošlošću  da bi se spriječile zloupotrebe ljudi  i zločini u budućnosti;

Ponavljamo naš zahtjev da država na primjeren način, obilježi i podigne spomen obilježja na mjestima zločina kako bi savremenici/e i buduće generacije razvijale kulturu sjećanja i kulturu odgovornosti.

Lista mjesta ratnih  zločina u Crnoj Gori  i vrijeme obilaska:

• Herceg Novi – ispred zgrade MUP-a (HN odakle je najveći broj muslimana deportovan u BiH gdje su ubijeni 1992.) jula u 8 sati
• Morinj – ispred ulaza u vojni objekat(logor za hrvatske zarobljenike 1991/2.), jula u 9 sati.
• Most Obrad Cicmil Plužine, ubistvo porodice Klapuh 14 jula u 11 i 30
• Bukovica – mjesto gdje je ubijen civil Džafer Đogo(mjesto etničkog čišćenja muslimana 1992/3), jula  u 18 sati
• Kaluđerski laz - most(mjesto  gdje je Vojska Jugoslavije ubila šest civila albanske nacionalnosti, i još šesnaest albanskih civila izbjeglih sa Kosova u vremenu od aprila do juna 1999.), jula u 11 sati
• Murino (NATO bombardovanje 1999, stradalo šest civila među kojima i troje djece.) 15 jula u 15 sati.

NAPOMENA

Prošlogodišnji obilazak premijera Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića, žrtvama NATO bombardovanja Murina i ovogodišnje polaganje vijenaca od strane gradonačelnika Plužina i Berana, te prisustvo ministra Radulovića pred Logorim Morinj u Morinju, kao i ovogodišnje prisustvo ministara unutrašnjih polova Adžića, direktora policije Brđanina, ministra pravde Kovača te ministra bez portfelja Adrijana Vuksanovića u sadašnjoj Vladi koji su izrazili žaljenje zbog žrtava i njihovim porodicama, pokazuju da je došlo do izvjesnog pomaka. Kako ti obilasci nisu rezultirali konkretnim mjerama shvatamo da to nije garantovalo ozbiljan i dosledan pristup.

U slučajevima Kaluđerski laz, Bukovica i ubistvo porodice Klapuh na mostu Obrad Cicmil kod Plava država nije izrazila ni žaljenje. To pokazuje selektivan pristupa slučajevima ratnih zločina. Pokazuje i to da je nakon svih ovih posjeta i priznanja a posebno na mjestima gdje se to još uvjek nije dogodilo, nema suštinske i konkretne odluke osude zločina.  

Upozoravamo da politike nekažnjivosti zločina i neutvrđivanja odgovornosti imaju dugoročne posledice štetne po građanstvo i demokratiju a kojih smo svjesni svakodnevno u svim gradovima Crne Gore – korupcija, kriminal, nacionalizam, klerikalizam do  nerasvijetljenih ubistava i „legalnih“ likvidacija ljudi.

Upozoravamo da još nismo izašli iz rata koji se u miru vodi drugim sredstvima od istih političkih elita.  Krajnje je vrijeme da izađemo iz stanja rizika po mir u Crnoj Gori. To  je  jedino moguće sprovođenjem  politika  koje  poštuju ljudski život, insistiraju na jednakosti, uspostavljaju pravnu državu i sankcionišu izvršioce i inspiratore  zločina.

Pozivamo sve zainteresovane u lokalnim zajednicama da nam se pridruže u ovim aktivnostima.

  Regionalni sastanak potencijalnih svedokinja

20. – 23. novembar 2014.   Tivat, hotel Palma

Zajedničkim sastancima sa potencijalnim svedokinjama za Ženski sud nastavljamo da negujemo i razvijamo feminističku etiku brige i odgovornosti:  

• stvaramo poverljiv i siguran prostor za žene koje su do sada svedočile u okviru procesa organizovanja, kao i za žene koje će svedočiti prvi put
• zajedno stvaramo sistem podrške potencijalnim svedokinjama – zajedno stvaramo naš koncept i praksu feminističke etike brige,
• negujemo uzajamnu podršku i solidarnost,
• gradimo međusobno poverenje, poštovanje prema ženama i njihovom svedočenja kao činu građanske hrabrosti i odgovornosti,
• gradimo zajedno alternativnu žensku istoriju – kolektivno istorijsko pamćenje,
• promišljamo i stvaramo politike znanja u okviru Ženskog suda – preispitujući odnos između teorije i prakse/iskustva;
• zajedno analiziramo proces organizovanja Ženskog suda – dileme, izazove...

I ovaj zajednički sastanak sa potencijalnim svedokinjama osmislile smo u skladu sa predlozima i sugestijama potencijalnih svedokinja i organizatorki procesa organizovanja Ženskog suda.

Na Trgu od Oružja, tačno u 12h, 11.aprila još jednom akcijom aktivistkinja ANIME, nastavljena je višemjesečna kampanja "Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici, 1995-2015". Istog dana, u 18h, u Galeriji Solidarnosti u Kotoru, prikazani su i tematski filmovi sa ciljem da se proširi znanje građana i građanki o ovom genocidu. 

I ove godine su  aktivistkinje Anime i Bona Fide  11.jula prisustvovaleobilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici – u Memorijalnom centru Potočari. Svjesne smo  da se zbog nepreuzimanja odgovornosti za zločine učinjene u naše ime  I izostajanja suočavanja sa prošlošću povampiruje mržnja prema različitima I napadi na aktivistkinje  kad god  je to u interesu vladajućih  elita .
Istrajne smo  u nastojanju da se ne zaborave zločini učinjeni u naše ime, da se istina sazna I da se
razvija kultura sjecanja kako se zlocini ne bi ponavljali.
 ANIMA

 Ove godine se navršava 20 godina od genocida u Srebrenici -  najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Tim povodom, a u sklopu  kampanje obiljeležavanja dvadesetogodišnjice genocida u Srebrenici Anima   11. marta 2015. godine organizuje dijeljenje letaka sa tekstom o genocidu u Srebrenici ispred varata grada uKotorusa početkom u11 sati.

Suočavanje sa prošlošću nije samo zadatak generacije koja je preživela rat, ono je takođe i odgovornost generacije koja je došla poslije. 

ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje u sklopu  projekta Pamtiš Pitaš Uznemiravaš  a povodom 17 oktobra,  Dana protiv siromaštva organizuje:  

Preformans NE SIROMAŠTVU-POBUNI SE,na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati.Stajaćemo sat vremena ćuteći i na taj način iskazati protest protiv politike koja je dovela do osiromašenja ljudi i ne čini ozbiljne napore da se ta situacija promijeni . U akciji  učestvuju žene iz Bijelog Polja, Nikšića, Kotora, Herceg Novoga, Podgorice, Cetinja, Bara,  saradnice  ANIME I ŽNVO Crne Gore

Tribinu Rodni aspekt ekonomskog nasilja u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati. Na tribini ćemo se upoznati sa uzrocima kontinuiranog ekonomskog nasilja i kako se to odražava na živote žena kao i sa otporom žena takvim politikama Na tribini će govoriti:  Senka Rastoder, predsjednica sindikalne  organizacije u Savezu Sindikata i  Vanja Ćalović, koordinatorka MANS-a.  

26. april a u 20. sati    u  Centru  za kulturu Kotor  izvedena je  «Prisusto odsustvo» DAH Teatra iz Beograda.

Predstava  je  realzovana u organizaciji Anime  i podržana  od strane Mediteran Fonda za žene. Cilj je da se da  doprinos borbi žena za tranzicionu pravdu na prostrorima bivše Jugoslavije i pruži  podrška Ženskom  sudu -  feministički pristup pravdi koji treba da se realizuje naredne godine u Sarajevu.

Anima ovim akvitnostima šalje poruku da neće zaboraviti zločine učinjene u naše ime, da će insistirati na kažnjivosti zločina i na pravdi za žrtve. Na ovaj način se otvara mogućnost saradnje sa alternativnim umjetničkim inicijativama iz Crne Gore.

 Aktivistkinje Anime  Ljupka Kovačević i Ervina Dabižinović učestvovale su i bile vrlo aktivne na regionalnoj konferenciji Položaj i uticaj žena u javnom i političkom životu na zapadnom Balkanuu Podgorici koju je organizivao  Centar za građansko obrazovanje (CGO), ispred regionalne Koalicije za ravnopravnost – KORAK, uz podršku Evropske komisije

Kotor, 18.06.2022.

SAOPŠTENJE

Povodom 19. juna  2022. godine, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja, ANIMA –Centar za žensko i mirovno obrazovanje izdaje saopštenje:

Silovanje je nevidljivo oružje rata (i ne samo rata). Silovanje u ratu je nasilje nad ženama. Silovanja u ratu  na prostoru bivše Jugoslavije su bila planska, sistemska, organizovana i politički motivisana. Bečkom deklaracijom 1993, Rezolucijom 1820 prekinuto je ćutanje o ovim zločinima. Prema izvještajima međunarodnih aktera, od 1992-1995. godine na prostoru Bosne, prema podacima silovano je više od 20000 hiljada žena, djevojaka, djevojčica i muškaraca. 

Na osnovu slučaja Foča, procesa Zoranu Vukoviću, Radomiru Kovaču i Dragomiru Kunaracu, Haški tribunal je u svojoj presudi 2001. godine, prvi put u istoriji međunarodnog humanitarnog prava, utvrdio seksualno ropstvo u ratu i silovanje kao zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu ustanovljen je Rezolucijom 69/293 Generalne skupštine UN-a iz 2015. godine.

30 godina o ovim zločinima se malo govori. Pravda za žrtve seksualnog ropstvo u ratu i silovanje kao zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja nije zadovoljena. Žrtve trpe psihološko i socijalno nasilje. Mali napredak koji je postignut u ovoj oblasti je nedovoljan da se zacijeli individualna patnja i društvena podijeljenost.

Podsjećamo da je Crna Gora bila aktivna učesnica ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Podsjećamo da je prethodna vlast podržavala kulturu nekažnjivosti zločina time što nije utvrdila odgovornost građana Crne Gore koji su učestvovali u zločinima. Danas svjedočimo da se negiraju i poriču ratni zločini. Ni danas ne znamo koliko ima ratnih silovatelja iz Crne Gore?  Da li su to ugledni građani koji su svoj imidž stvarali na ratnom profiterstvu? Podsjećamo političke aktere da bez utvđene odgovornosti nema budućnosti za zemlje nastale raspadom Jugoslavije.

Podsjećamo na ovaj datum kao znak poštovanja žrtava ovog zločina i pridružujemo se svima koji ga obilježavaju i koji se bore za kulturu sjećanja. Pamtimo žene žrtve silovanja u BiH.

Opominjemo da političari imaju moć da odluče NIJEDNA VIŠE/PROTIV NEKAŽNJIVOSTI.

Povodom Dana ljudskih prava, 10. decembra

Uprkos  vidljive afirmacije ovog datuma na svim mjestima od političke i društvene važnosti  želi da ukaže  na ozbiljne prijetnje miru i bezbjednosti  u Crnoj Gori.

 Svakodnevno smo svjedokinje urušavanja ljudskih prava od strane onih koji su u obavezi da ih štite i  sprovode.

Svakodnevno se beskrupulozno afirmišu politike nekažnjivosti dok su usta puna ljudskih prava i demokratije.
Svakodnevno se krše zakoni s najvišeg nivoa  a usvajaju se novi zakoni rekordnom brzinom.

Svakodnevno živimo sa normalizacijom kriminala i korupcije od strane vladajućih elita .

Svakodnevno se ugrožava pravo na javnu riječ i djelovanje perfidnom proizvodnjom straha .

Svakodnevno  se govori o ljudskim pravima a do savršenstva je dovedeno  licemjerje i neodgovornost koje vlada u institucijama.

Svakodnevno se prizivaju  „Evropski standardi“ koji su već 20 godina na „početku razvoja“ kako bi se obmanjivali građani/ke i držali u zbunjenosti različitim mimikrijama.

Vjerujemo da će građani/ke znati da održe mir i bezbjednost u narednom periodu jer im to nema ko drugi garantovati sada kada padaju maske onima koji su naučeni da bezuslovno vladaju.

Tim Anime

Aktivistkinja Anime, Ljupka Kovačević učestvovala je na međunarodnoj konferenciji DOBRE PRAKSE ,23.do 27.juna 2014g. u Draču. Konferenciju je organizovala Kvinna till Kvinna a učesnice su bile predstavnice organizacija koje KtK finansira iz Albanije ,  Kosovo, Makedonija, Crna, gora, Srbija, Hrvatska, BiH.

ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje 7. i 8. marta u hotelu Palma u Tivtu  organizovala je  VII konferenciju žena " Pravda za žrtve- nećemo odustati"  povodom 8. marta sa ciljem da :

•  Afirmišemo 8.mart kao politički praznik k
  
• Ukažemo na značaj organizovanja  Ženskog suda - feministički pristup pravdi na prostoru ex  Yu za žene Crne Gore
• Povećamo solidarnost  kroz okupljanje različitih žena iz različitih sredina
• Povećamo vidljivost ženskog djelovanja kroz političke zahtjeve na preformansu
• Osnažimo ženski pokret za zastupanje vlastitih interesa i interesa zajednice

• Kontra(per)cepcija, Feminizam za ponavljače/ice, jun 2014

  Feminizam za ponavljače/ice

  Autorka: Paula Petričević

   

  Novi, skoro pa plimni val mizoginije koji je ovog mjeseca u elementarnoj “društvenoj nepogodi” zapljusnuo Crnu Goru, natjerao me je da u lokalnom kontekstu formulišem par teza koje mi se čini da ne smijemo gubiti iz vida kada nastojimo da razumijemo društvo u kom živimo i položaj žena u njemu. Iako postoji nebrojeno tekstova koji u popularnoj formi na taksativan način izlažu “suštinu” feminizma ili najčešće zablude u vezi sa njim, i ma koliko ograničena i u neku ruku dezinformišuća ova forma bila, vjerujem da po ko zna koji put treba ponovo reći sledeće:

• Memorijalni skup u Herceg Novom

  OBILJEŽENO 23 GODINE NEKAŽNJENOG RATNOG ZLOČINA TZV. DEPORTACIJE IZBJEGLICA

  Ovih dana se navršava 23 godine otkako je izvršen zločin protiv izbjeglih Muslimana iz Bosne i Hercegovine, poznatiji kao ”Deportacija izbeglica”. Najmanje 66 izbjeglica je nezakonito uhapšeno na teritoriji Crne Gore, a zatim isporučeno njima neprijateljskoj vojsci bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini. Izbjeglice lišene slobode su, po pravilu, dovedene u Centar bezbjednosti Herceg-Novi, koji je služio kao sabirni  centar, odakle su 25. maja autobusima transportovani u koncentracioni logor u Foču, odnosno 27. maja na neutvrđenu lokaciju u istočnoj Bosni, gdje su svi ubijeni. Još uvijek nijesu pronađeni posmrtni ostaci svih žrtava.

• Obilazak mjesta ratnih zločina jul 2022.

  Deportacija Herceg Novi 14. jul 2022.
  ANIMA i HRA

  

  Logor Morinj, 14. jul 2022.

  

  Ubistvo porodice Klapuh na mostu Obrad Cicmil, Plužine, 14. jul 2022.

  

  Bukovica, Pljevlja, 14. jul 2022.

  

  Kaluđerski laz, ubistvo izbjeglica sa Kosova
  15. jul 2022.

  

  Murino - ubistvo civila na mostu u Murinu u NATO agresiji
  15. jul 2022.

  

• Obilazak mjesta zločina u Crnoj Gori

  SAOPŠTENJE 

  Povodom  Dana nezavisnosti, u okviru inicijative za Ženski sud feministicki pristup  pravdi, 22. i 23. maja 2014.obićićemo mjesta zločina koji su se desili tokom  ratova devedesetih: Morinj(logor za hrvatske zarobljenike 1991/2), Herceg Novi (mjesto sa najvećim brojem  deportovanih muslimana koji su ubijeni u BiH 1992), Bukovicu (mjesto  etničkog čišćenja muslimana1992/3), Kaludjerski laz (mjesto  gdje je od pripadnika Vojske Jugoslavije ubijeno šest civila albanske nacionalnosti a koje personifikuje još šesnest ubjenih albanskih civila u vremenu od aprila do juna  1999. g. koji su izbjegli sa Kosova 1999), i Murinu( mjesto stradanja šest civila medju kojima troje djece, od NATO bombardovanja).

• Obilježavanje 23.godina od formiranja Logora Morinj

   

  3. oktobra 2014. godine od 11.00 do 13.00 sati ispred Vrata od grada  aktivistkinje Anime su dijelile flaje kojima su  podsjetile  građane/ke Kotora na zločine počinjene u periodu od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine u Morinju.
  U navedenom periodu u Morinju je postojao Sabirni centar za zarobljenike iz Hrvatske – Logor Morinj. U logoru je u tom periodu boravilo 292 osobe iz Dubrovačke regije, od čega je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju prema njima. Nakon dugog perioda u kojemu je režim upotrebio sva sredstva kako bi izbjegao odgovornost za učinjeno (odugovlačenja, nedovoljne motivacije tužilaštva da se krivci privedu pravdi, izbegavanja pitanja komandne odgovornosti, omalovažavanja svjedoka, itd...) 2013. godine je donesena pravosnažna presuda kojom su četvorica optuženih osuđeni na ukupno 12 godina zatvora. Optuženi su naređivali, mučili i nečovječno postupali prema velikom broju ratnih zarobljenika u logoru, povređujući njihov tjelesni integritet i lično dostojanstvo.
  Dugi niz godina ukazujemo na prikrivanje istine o događanjima u logoru Morinj od strane odgovornih državnih institucija ali i od strane Opštine Kotor. Institucije nisu obilježile ovo mjesto zločina, niti su odale počast žrtvama kako bi se znalo što se dešavalo u Kotoru tokom rata, sve sa ciljem da se falsifikuje prošlost, izbjegne suočavanje sa prošlošću i tranziciona pravda. Ako se ćuti o sramnom postojanju i funkcionisanju Logora Morinj ne  može  se govoriti o pravdi i  mirnom suživotu u Crnoj Gori.
  Nećemo zaboraviti patnju, bol i teret žrtava i njihovih porodica. Nećemo zaboraviti zločine počinjene u naše ime! Od odnosa prema njima zavisi naša budućnost.

• Pismo javnosti SVE PO ZAKONU NA ŠTETU GRAĐANA

  Kotor, 4.10.2022.

  Važno je da se na početku ovog pisma predstavimo:

  Maruška Drašković, psihološkinja, psihoterapeutkinja;

   

  Ljubomirka - Ljupka Kovačević, psihološkinja;

   

  Verica Mirović, psihološkinja;

   

  Ervina Dabižinović, psihološkinja, doktorka rodnih studija;

   

  Julijana Cicović Maslovar, psihoterapeutkinja, doktorka razvojne psihologije.

  Iza nas stoje godine obrazovanja o traumi, rada sa traumatiziranim i aktivizma. Stoje naši apeli i inicijative koje su ignorisane i napadane od strane onih koji su profitirali (zauzimali razne pozicije u zdravstvu i Vlasti) na bespomoćnosti i nesreći ljudi koji nisu mogli da kontrolišu ili nisu znali da se brane od nasilja.

  Svi u Crnoj Gori znaju za tragediju na Cetinju 12. avgusta.

   

  Kao grupa stručnjakinja koja je značajan dio svog profesionalnog rada a i života posvetila radu sa traumatiziranim osobama, ukazivanju na teške posledice potisnutih trauma na zajednicu, osjećale smo se prozvanim i odgovornim da ponudimo Program koji bi na sveobuhvatan način pokušao da ublaži posledice događaja na konkretne ljude, njihove porodice i Cetinje u cjelini. Zna se da u takvim slučajima u humanim zemljama postoje protokoli psihološke pomoći ugroženima (svim sudionicima – od pružaoca pomoći, do žrtava, njihovih porodica i porodice zločinca) kako bi se izbjegli ili makar umanjili simptomi posttraumatskog stanja i kako bi se zajednica u kojoj se zločin desio integrisala i zacijelila.

   

  Htjele smo da se angažujemo. Kako smo članice nevladinih organizacija smatrale smo da nije primjereno da to bude projekat koji treba da nudimo donatorima već smo mislile da Vlada, Opština i Ministarstvo zdravlja treba da podrže naš program i stanu iza tragedijom obilježenih ljudi i daju šansu novom i drugačijem pristupu traumi i traumatizovanim ljudima. To što se desilo a i ono što se može desiti u budućnosti je u domenu odgovornosti navedenih institucija kao i podrška koju mogu pružiti.

   

  Tok aktivnosti:

   

  15 do 18. – Okupljamo se, dogovaramo korake prema odgvornima i pravimo nacrt programa. Svjesne smo da će se program aktivnosti mijenjati i prilagođavati potrebama ljudi na terenu.

   

  19. avgusta – Telefonski tražimo prijem kod predsjednika Vlade i Gradonačelnika Cetinja.

   

  22. avgusta u 12 sati – Prima nas zamjenik Gradonačelnika Cetinja, Miša Mudreša. Obavještavamo ga o našim namjerama. On nas o preduzetim mjerama (formiran tim od psihijatra I dva psihologa/škinje kojima se ugroženi javljaju). Objašnjavamo da takav pristup kod masovnog nasilja ne dovodi do adekvatne pomoći u zajednici. Obećava da će razgovarati sa Gradonačelnikom i da mu pošaljemo finasijsku konstrukciju.

  23. avgusta - Poslale smo finanijsku skicu zamjeniku Gradonačelnika Cetinja (oko 10.000€ za period oko 6 mjeseci u kojem su planovi podrške za : direktne žrtve i njihove porodice, mještane koji nisu direktne žrtve ni njihove porodice; za porodice I pojedince u posebnom riziku – porodice i rodbina izvršioca; djecu ;pomagače – policiju i medicinsko osoblje). Istog dana šaljemo mejlom pismo Ministru zdravlja Dragoljubu Šćekiću i Predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću u kojem ih obaveštavamo o našem predlogu i tražimo sastanak.

  25. avgusta – Vlada održala tematsku zatvorenu sjednicu o tragediji na Cetinju 12. Avgusta. Obavještavaju javnost da postoji tim stručnjaka i da su opredijelili 100.000€ za socijalnu podršku, treba da formiraju komisiju koja će da dijeli novac !

  28. avgust – Zahtijevamo pismeni odgovor od zamjenika Gradonačelnika Cetinja.

   

  29. avgust – Zovemo zamjenika Gradonačelnika koji obećava odgovor do kraja dana ali to nije uradio. U usmenom odgovoru obavijestio nas je da nema novca u budžetu, da treba da se raspiše tender i uputio nas je, kao NVO, da pišemo projekat Ministarstvu zdravlja!

   

  8. septembra – Insistiramo na prijemu kod Ministarstva zdravlja i kod predsjednika Vlade. (predale pismeni zahtjev na Ahivi Ministarstva zdravlja i Kabinetu predsjednika Vlade).

   

  16. septembra – Dobijamo odgovor Ministarstva zdravlja, formalno sa zaključkom -Ministarstvo zdravlja trenutno nema opredijeljena budzetska sredstva za navedene aktivnosti ali ćemo svakako razmotriti ukoliko se stvore uslovi u daljem radu.

   

  Slušamo svakodnevno kako je važno da režimski ljudi obilaze razvijene zemlje da bi upoznavali funkcionisanje drugih sistema i godinama znamo da ništa od toga neće da implementiraju u Crnoj Gori. Godinama se govori o timovima za krizne intervencije i pomoć pomagačima ali novca za te svrhe nema. Uvijek ima novca u izobilju za partijske delegate ali nikako za zdravstvo i obrazovanje.Na kraju uvijek slijedi njihov zaključak da je mentalitet naroda sporan i da kod nas ne može biti napretka.

   

  Želimo da crnogorska javnost zna da smo pokušale da sarađujemo sa sistemom, da znamo kako se pruža podrška u državama u kojima su ljudi važni, da smo bile spremne da pokušamo da uradimo više od čiste forme za žrtve dešavanja na Cetinju i ne samo pojedinačno, da smo bile svjesne da je to veliki izazov i uprkos toga htjele smo da damo šansu da se jedna tragedija ne završi novim tragedijama već iscjeljenjem zajednice. Nisu htjeli. To je jasan odnos metastazirane borbe za privilegije i vlast prema psihološkom razvoju i pomirenju onih od kojih zavise.

  Maruška Drašković, psihološkinja, psihoterapeutkinja;

  Ljubomirka- Ljupka Kovačević, psihološkinja;

  Verica Mirović, psihološkinja;

  Ervina Dabižinović, psihološkinja, doktorka rodnih studija;

  Julijana Cicović Maslovar, psihoterapeutkinja, doktorka razvojne psihologije.

• Regionalni sastanak svjedokinja za Ženski sud

  20.-22. marta u Andrevlju, Fruška gora, održan je regionalni sastanak potencijalnih svjedokinja, za Ženski sud - feministički pristup pravdi. Svjedočile su žene iz svih država ex YU, izuzev Kosova. Dogovorene su aktivnosti za sve države u skladu sa njihovim kontekstom. Na sastanku su dogovorene aktivnosti oko daljih priprema za Ženski sud, fokus je bio na umjetničko - aktivističko osmišljavanje događaja. Ženski sud - feministički pristup pravdi će se održati od 7.-10. majau Sarajevu.