“Prelet iznad Besudne zemlje”

Autorka: Ervina Dabižinović

Program zaborava i brisanja prošlosti je na snazi i ukoliko dolazite iz prostora sjećanja sa odlukom da svjedočite sprema vam se sačekuša što simbolično što fizički. Ko god je progovorio ili uperio prst svoje kritike u prljave poslove koje političari predstavljaju svojim velikim uspjehom, postao je napadač i skot, izdajnik i špijun protiv svoje želje. Ne njih, nego zemlje jer su oni zemlja!

Jednom davno Milovan Đilas je imenovao Crnu Goru –besudnom zemljom, a nakon čitanja te knjige i sama sam je tako odlučila zvati. Crna Gora je devedesetih potvrdila sve što se o njoj mislilo u stereotipima i predrasudama kada je u pitanju njena ratnička i vojna istorija.

3. oktobra 2014. godine od 11.00 do 13.00 sati ispred Vrata od grada  aktivistkinje Anime su dijelile flaje kojima su  podsjetile  građane/ke Kotora na zločine počinjene u periodu od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine u Morinju.
U navedenom periodu u Morinju je postojao Sabirni centar za zarobljenike iz Hrvatske – Logor Morinj. U logoru je u tom periodu boravilo 292 osobe iz Dubrovačke regije, od čega je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju prema njima. Nakon dugog perioda u kojemu je režim upotrebio sva sredstva kako bi izbjegao odgovornost za učinjeno (odugovlačenja, nedovoljne motivacije tužilaštva da se krivci privedu pravdi, izbegavanja pitanja komandne odgovornosti, omalovažavanja svjedoka, itd...) 2013. godine je donesena pravosnažna presuda kojom su četvorica optuženih osuđeni na ukupno 12 godina zatvora. Optuženi su naređivali, mučili i nečovječno postupali prema velikom broju ratnih zarobljenika u logoru, povređujući njihov tjelesni integritet i lično dostojanstvo.
Dugi niz godina ukazujemo na prikrivanje istine o događanjima u logoru Morinj od strane odgovornih državnih institucija ali i od strane Opštine Kotor. Institucije nisu obilježile ovo mjesto zločina, niti su odale počast žrtvama kako bi se znalo što se dešavalo u Kotoru tokom rata, sve sa ciljem da se falsifikuje prošlost, izbjegne suočavanje sa prošlošću i tranziciona pravda. Ako se ćuti o sramnom postojanju i funkcionisanju Logora Morinj ne  može  se govoriti o pravdi i  mirnom suživotu u Crnoj Gori.
Nećemo zaboraviti patnju, bol i teret žrtava i njihovih porodica. Nećemo zaboraviti zločine počinjene u naše ime! Od odnosa prema njima zavisi naša budućnost.

21.septembra povodom Međunarodnog dana za mir Anima je sa saradnicama, aktivistkinjama organizovala performns u 12.sati "Jedan dan za mir" na Trgu Republike u Podgorici . U 18.sati organizovale smo tribinu "Rodni aspekt tranzicione pravde " u KIC Budo Tomović.

Aktivistkinje Anime su 19.septembra 2014. u sklopu Parking Dana(svjetske kampanje ) koji je organizovala NVO Expeditio na parkingu u Kotoru iskazale svoj stav protiv legalizacije prostitucije. Legalizaciju prostitucije u javnosti zagovaraju politički subjekti koji svoj "liberalizam" dokazuju mizoginijom izbjegavajući da se suoče sa siromaštvom čiji je uzrok u partitokratiji, kriminalu i korupciju.