autorka : Ljupka Kovačević

Majke su „pobrkale lončiće“ stavile ljudsko dostojanstvo iznad straha i poslušnosti , uhvatile se za vlastitu ideju o pravednoj državi i etičkim principima ljudskosti, pokazale da se sve i svako ne može „slomiti“, ni kupiti. Postale nada i razlog za promišljanje otpora

"Sva u kola u ženskim rukama" Sula Radov 

S A O P Š T E NJ E    POVODOM MEĐUNARODNOG DANA BIJELIH TRAKA ,   31.maj 2017.

Međunarodni dan bijelih traka je nastao iz potrebe za borbom protiv negiranja zločina i za obilježavanjem stradanja civilnih žrtava rata, prije svega u Prijedoru, ali i šire.

31. 05. 2017.  se navršavaju 25 godine  od  kada su srpske vlasti u Prijedoru naredile Bošnjacima i Hrvatima da kuće obilježe bijelim čaršafima i da na javnim mjestima nose bijele trake na rukavima. Potom su uslijedila istrebljenja, ubistva i progoni. Naredbu  je  izdao  „Krizni štab opšine Prijedor“. Predsjednik štaba, Milomir Stakić osuđen je u Haškom tribunalu na 40 godina zatvora. Prema zvaničnim podacima udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno ukupno 3.173 civila, dok je 31.000 muškaraca, žena i dece bilo zatočeno u logorima u okolini Prijedora. Muškarci su uglavnom mučeni i ubijani u logorima Keraterm i Omarska, a žene u logoru Trnopolje. O zločinima se i danas ćuti, zabranjuju se komemoracije i krivično gone aktivisti udruženja koja okupljaju žrtve. 

Ukazujemo na kontinuitet negiranja zločina, na sve prisutniju rehabilitaciju ratnih zločinaca  iz II sv rata, na slavljenje ratnih zločinaca iz rata devedesetih u zemljama regiona. Upozoravamo na sve prisutniji fašizam u Evropi vidljiv kroz odnos prema izbjeglicama sa ratnih područja. Prvi znaci su obično »nevidljivi« a kad postanu svima vidljivi zločini su teško zaustavljivi. 

27. i 28. maja  11 žena koje su štrajkovale glađu  iz Nikšića, Bara, Žabljaka, Kolašina, Pljevalja, Risna i 6 žena   koje su učestvovale u protestima boravile su u Kući slovodne misli. Aktivistkinje Anime su ih upoznale sa radom Anime . Družile smo se dva dana u prijatnom ambijentu,  razgovarale o aktuelnoj situaciji, slušale lične priče ali i kroz radionicu osvijestile neke aspekte životnih priča kako bi se integrisaleu svakodnevno iskustvo. Gledale smo zajendo dokumentarni film "Ženski sud- femi nistički pristup pravdi", film "Hrvatski ustav " i u noćnim satima  film "Dobra žeena" 

Aktivistkinje Anime su dale svoj doprinos u pripremi lokalnih specijaliteta a gošće su donijele njihove proizvode( sir, kajmak, liker, rakiju) i tako je doživlja bio ugodan i zabavan.

sve su izjavile da im je boravak bio ugodan. 

24. maja 2017 održana je prezentacija dokumentarnog filma " Ženski sud - feministički pristup pravdi" u Centru za kulturu u Kotoru  u organizaciji Anime.

Prisustvovalo je 18 žena.. Učestvovale su svjedokinje iz Crne Gore  Maja Jovović i  Sabina Talović. Prezentaciju je vodila Ljupka Kovačeević.
Sve učesnice su bile potrešene filmom i film je pokrenulo lične priče a i priče o posledicama ratničke politike naročito kroz ponašanje  mladih i vrijednosti koje oni usvajaju u neslobodnom društvu sa primitivnim konzumerizmom i retrogradnim tendencijama.

Na pitanje što bi mogla biti tema Ženskog suda ako bi se napravio u CG  govorilo se o nasilju na radu, porodičnom nasilju , institucionalnom nasilju.

autorka: Ervina Dabižinović

U ovoj današnjoj  zatvorenoj i u sebe usukanoj Crnoj Gori, ni riječi o hapšenju aktivista /kinja koje se suprostavljaju klero-nacionalizmu u Hrvatskoj.  One su na ulici, sjedeći mirno, zaustavile kolonu. Kolona je potegla mračnjačku politiku protiv ženskog prava na izbor. Mi sem političara  izgleda da nemamo teme. Mediji prepoznaju temu isključivo u upadu  u parlament kao što su prije nekoliko upali u Sobranje. Ili čekamo temu koju nam novinari na mig političara iznjedre. Koliko smo mi ispod ovih dešavanja pokazuje kontinuirano istrajavanje na polarizaciji bilo koje teme, od nacije do akademije. Ipak nacionalni i vjerski identitet prednjače. I mi se u toj temi utapamo kao neplivač u rijeci.

Istog dana na Cetinju, za praznik nezavisnosti zemlje (kojeg jedni proslavljaju a drugima nacionalisti tvrde stav da jedan narod nema razloga da slavi 21 maj i negiraju) uveseljavani su mladi, muzikom grupe koja se sastavi da na starim lovorikama, ubira novac. Sklepana grupa muzičara zemlje koje više nema, proslavlja dan nezavisnosti u prestonici zemlje koja se sama sa sobom ne snalazi. Mi ne znamo za bolje, dok ispred nas stasava već neka nova subkultura koja izrasta na kritici ovih trideset godina. Ali mi smo još trideset godina unazad po izboru makar to bio i muzički. Naša nezavisna kasni u kontinuitetu. Zašto je tako važno izostaviti vijesti o suprostavljanju mračnjaštvu, fašizmu, raskolima, kolonama u kojima uz prolajfere hodaju ratni zločinci, fašisti i nacionalisti koji prijete odmazdama, prolivanjem krvi svakom ko misli drugačije? Zato što bi se onda moralo postaviti pitanje našeg nacionalizma i fašizma, militarizacije koja ide uz vjerske povorke na ulicama crnogorskih gradova. Nije li svojevremeno pravoslavna crkva kadila i slala u rat sve što se dobrovoljno spremilo da ubija i pljačka, osvaja i kidiše. Nije li u manastirima bilo slobodnog mjesta za odmor i rekreaciju ratnih zločinaca iz devedesetih, nije li pod plaštom velikodostojnika i znanjem vlasti i političara bilo zajedničkih druženja sa onima koji su rušili i palili sve pred sobom i osvještali sve što nije njihove vjeroispovjesti i nacije.

Povodom  Dana nezavisnosti u okviru inicijative Ženski sud- feministički pristup pravdi, aktivistkinje Anime će 21.22 i 25. maja obići mjesta zločina koji su se desili na teritoriji Crne Gore tokom ratova devedesetih  i još jedanput obilježiti mjesta zločina i u tišini položiti cvijeće. Prošlo je  25.godina od rata u BiH  pravda još nije zadovoljena a projekcija zaborava je sveprisutna.

Simboličkim obilaskom mjesta zločina (četvri put) i polaganjem cvijeća:

-          Odajemo  počast žrtvama i uvažavamo dostojanstvo onih koji su bili žrtve devedesetih;

-     Prozivamo institucije države da uspostave vladavinu prava za sve i da preduzmu mjere koje obezbjeđuju tranzicionu pravdu, sigurnost i bezbjednost svih stanovnika u Crnoj Gori;

-          Ukazujemo na zločine učinjene u naše ime

-          Afirmišemo  potrebu suočavanja sa prošlošću  da bi se spriječile zloupotrebe ljudi  i zločini u budućnosti;

-          Zahtijevamo od države  da na primjeren način, spomen obilježjem, obilježi mjesta zločina kako bi savremenici/e i buduće generacije razvijale kulturu sjećanja.

Upozoravamo još jedanput da politike nekažnjivosti zločina i neutvrđivanja odgovornosti imaju dugoročne posledice štetne po građanstvo i demokratiju a kojih smo svjesni svakodnevno u svim gradovima Crne Gore – korupcija, kriminal, nacionalizam, klerikalizam do  nerasvijetljenih ubistava i „legalnih“ likvidacija ljudi.

Upozoravamo da još nismo izašli rata koji se u miru vodi drugim sredstvima od iste političke elite i krajnje je vrijeme  da nakom dvadesetpet godina  od rata  izađemo iz stanja straha i nasilja. To  je  jedino moguće sprovođenjem  politika  koje  poštuju ljudski život, insistiraju na jednakosti,  uspostavljaju pravnu državu i sankcionišu odgovorne za zlodjela.

Lista mjesta ratnih  zločina u Crnoj Gori  i vrijeme obilaska:

• Bukovica – mjesto gdje je ubijen civil Džafer Đogo (mjesto  etničkog čišćenja muslimana 1992/3), 21. maja u 18 sati
• Kaluđerski laz - most  (mjesto  gdje je Vojska Jugoslavije ubila šest civila albanske nacionalnosti, i još šesnaest albanskih civila izbjeglih sa Kosova u vremenu od aprila do juna 1999.), 22. maja u 11 sati
• Murino- spomenik (stradalo šest civila od NATO bombardovanja, među kojima troje djece) 22. maja u 15 sati  .

• Herceg Novi – ispred zgrade MUPa (mjesto odakle je najveći broj muslimana deportovan u BiH gdje su ubijeni 1992.) Pridružujemo se akciji HRA  25. maja u ... sati
• Morinj – ispred ulaza u vojni objekat (logor za hrvatske zarobljenike 1991/2.),25.maja u 13.30 sati.

 U Vrnjačkoj Banji je 19. do 21. maja 2017. u hotelu Danica  održan regionanlni sastanak svjedokinja.

Prisustvovalo je 3 svjedokinja , iz Crne Gore Sabina Talović i Rosanda Peković , ekspretkinja Senka Rastoder i koordinatorka Ljupka Kovačević

Na sastanku je dat  izvještaj o aktivnostima u prethodnom periodu ( od decembra 2016 do maja 2017) o promocijama, o radionici u Sloveniji sa „izbrisanima“, o suđenju za zločin u Kravici.O aktivnostima svjedokinja. Pričalo se s o „Angažovanom materinstvu u borbi za socijalnu pravdu (protesti majski u Podgorici ). Govorilo se o inicijativi „Protiv zaborava " u Hrvatskoj i o tribinama o zloupotrebi religije u Sandžaku.

Priređeno je veče sjećanja na  Zumru Šehomerović, svjedokinju iz BiH koja je iznenada umrla. 

Podržale smo akciju u Kruševcu – Pamtimo hrabri otpor žena – priznanje  ženama iz Kruševca koje su se 1999. pobunile protiv prisilnih mobilizacija za rat na Kosovu.
Razgovarale smo o načinima nastavka ženskog suda kao i o preuzimanju odgovornosti za osmišljene akcije. Zajednički smo promišljale o  društveno političkim pitanjima u zemljama. Gledale filmove o akcijama Žena u crnom.  Družile se i veselile ..

15. maja 2017 održana je prezentacija dokumentarnog filma " Ženski sud - feministički pristup pravdi" u Biblioteci "Radosav Ljumović" u Podgorici u organizaciji Anime.

Prisustvovalo je 24 osobe (22 žene i 2 muškarca). Učestvovale su svjedokinje iz Crne Gore  Zaga Matović, Maja Jovović, Sabina Talović, Rosanda Peković i ekspertkinja Senka Rastoder. Prezentaciju je vodila Ljupka Kovačeević.
Nakon filma pokrenuta je zanimljiva diskusija sa predlozima kako da veći broj ljudi pogleda film i upozna se sa sadržajem, idejom i preporukama ženskog sudakoji je održan 7. do 10. maja  2015 u Sarajevu.Sugerisana je i potreba da film bude prikazan na nacionalnoj javnoj televiziji i otvori debeta tim povodom.

Na pitanje što bi mogla biti tema Ženskog suda ako bi se napravio u CG  najisticanije je nacionalno i partijsko nasilje ali i porodično nasilje i nasilje među mladima , naročito isticano siromaštvo i seksualno nasilje, nasilje nad izbjeglicama i pravno nasilje. .

Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje i ove će godine performansom obilježiti jedan od najvažnijih evropskih datuma: 9. maj Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope. 9. maja 1945 Njemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju čime je čovječanstvo oslobađeno najmračnije ideologije koja je odnijela preko 50 miliona života. 9. maja 1950 Šumanovom deklaracijom postavljeni su temelji zajednici koja je trebalo da obezbijedi pozitivan i održiv mir i blagostanje na tlu Evrope.

Borba protiv fašizma nije završila 1945, a danas se ona dešava na mnogo razuđenijem i kompleksnijem horizontu. U vremenu sve veće eksploatacije, militarizacije, fašizacije i ozbiljnih sumnji u opstanak EU, ukazujemo na to da su nam vrijednosti antifašizma, mira i socijalne pravde potrebniji nego ikada, iako ih revizionistički zahvati u prošlost, rehabilitacije kolaboracionista i nacionalističkih desnih ideologija nastoje relativizirati, ugroziti i devalvirati.

Takođe, podsjećamo na blisku vezu antifašizma i antikapitalizma riječima Maksa Horkhajmera: „Ko neće da govori o kapitalizmu, trebalo bi da ćuti o fašizmu“. Političke elite perfidno manipulišu nacionalnim i ideološkim razlikama koristeći ih kao paravan za održavanje vlastitih monopola i pozicija sa kojih dovršavaju procese prisvajanja i transformacije društvene svojine, a osiromašeni i poniženi ljudi lako postaju dijelom ostrašćene mase koja priprema novu Kristalnu noć.

9. maja podsjećamo da fašizam nije pobijeđen i iskorijenjen i da gdje god ima mržnje, neprijateljstva ili netrpeljivosti prema drugima i drugačijima njegova logika istrajava, gdje god se individualna prava i slobode ograničavaju i ukidaju on postoji, gdje god se proizvode žrtvena jagnjad nad kojima će frustrirana većina iskaljivati svoj bijes ili tražiti satisfakciju na račun tuđe nesreće on živi i jača.

Ove su pojave prisutne i u našem društvu i zato pozivamo građanke i građane Crne Gore da im se na nenasilan način na svakom mjestu suprostavimo kako se tragična istorija ne bi ponavljala.

Tim Anime

 Protesti majki sa troje i više djece kojima je umanjena nadoknada se nastavljaju u Podgorici, tokom aprila (2,12,19,28) 19. aprila Ustavni sud je donio odluku da Odredbe Zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojima je predviđena naknada za majke sa troje i više djece, nijesu u saglasnosti sa Ustavom. Milicija je intervenisala. Aktivistkinje Anime i dalje podržavaju proteste jer ih smatraju opravdanim.

  4.5. i 6. aprila 2017.  Verica Mirović i  Ljupka Kovačević su u sklopu projekta NISI SAMA - psihosocijalna podrška ženama bolesnih od malignih oboljenja reproduktivnih organa posjetile  Kliniku za tumore, Kliničko bolnički centar – Sestre milosrdnice (Vinogradska cesta), Kliničko bolnički centar –Rebro – odjeljenje za onkologiju i Udruga Sve za nju . 

Ovom prilikom susreti od koristi za proces bili su sa dr Križom Katinićem, psihijatrom na Klinici Sestre milosnice, Mateom Vuković, pssihološkinjom na Odjeljenju za onkologiju i sa psihološkinjom Udruge Sve za nju Ljiljanom Vukotom. Nešto od iskustava nastojaćemo da primijenimo u našim uslovima.

29. mart 2017 je u hotelu Sinčel u Nikšiću u organizaciji ANIME predstavljen  film "Ženski sud- Feminističku pristup pravdi" o održanom ženskom sudu u Sarajevu 7. do 10. maja 2015. Prezentaciji je prisustvovalo  18 žena i 2 muškarca. Učestvovala je svjedokinja iz Srbije Binasa Džigal i   svjedokinje iz Crne Gore:  Zaga Matović, Anka Vukićević, Maja Jovović, Rosanda Peković . Učestvovala je i Staša Zajović ,koordinatorka procesa ženskog suda iz Žena u crnom Beograd i Senka Rastoder , ekspertkinja za ekonomsko nasilje iz Crne Gore. 

Prezentaciju je vodila Ljupka Kovačević iz Anime.

Nakon filma govorile su svjedokinje  ženskog suda i ekspertkinja o tome što je njima značilo učešće u ovom procesu. Staša Zajović je govorila o važnosti ženskog suda za proces tranzicije na prostoru ex Yu kao i o procesu nastavka ženskog suda. Publika je bila potrešena i većina je učestvovala u diskusiji Na pitanje što bi mogla biti tema Ženskog suda ako bi se napravio u CG  najisticanije je nacionalno i partijsko nasilje koje se danas dešava nad ženama u Crnoj Gori.