autorka: Paula Petričević
Devedesete se, u svom porno-šik sjaju, vraćaju na regionalnu scenu. Vraća se sve ono što smo učinili i što smo propustili da učinimo, sa čim se nismo suočili i obračunali, za šta nismo preuzeli odgovornost, što smo gurnuli pod tepih ili prekrečili drugačijim piturama koje sve jednako smrde – po farsi
Konferencija Razumjeti seksualnost-osloboditi društvo u PR Centru u Podgorici , jun 2013
Zajednički ručak učesnica projekta Razumjeti seksualnost- osloboditi društvo, april 2013 u Kotoru
ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje sa partnerskim organizacijama iz Pljevalja, Bijelog Polja, Nikšića, Podgorice i Bara povodom Kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama organizuje tribine „Rod i nacija“, u periodu trajanja kampanje 25.11 – 10.12.2013, sa ciljem da:
$1- Pokrene razgovor o nasilju nad ženama uzrokovanim etničkim tenzijama
$1- Informiše o vezi između roda i nacije
$1- Informiše o inicijativi za formiranje Ženskog suda na prostoru SFRJ
$1- Razvija povjerenje i solidarnost među ženama unutar Crne Gore
Istim povodom Anima i žene uključene u aktivnosti na Ženskom sudu organizuju performans “Imam pravo da se osjećam sigurno” 7.12.2013 u 12.00 sati na Trgu od oružja u Kotoru.
Kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama počinje Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama (25.11.) i završava Međunarodnim danom ljudskih prava (10.12.) 25.11.proglašen je Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nadženama na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba održanom u Bogoti 1981. na kom su žene govorile o porodičnom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju, te nasilju koje žene trpe pod režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama. Ovaj datum odabran je kao dan sjećanja na sestre Mirabel (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je brutalno ubio diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960. Ujedinjene Nacije su 1999. rezolucijom 54/134 službeno potvrdile ovaj datum kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Ženski sud za prostor SFRJ se organizuje sa namjerom da osvijetli kontinuitet nasilja nad ženama i u miru i u ratu, učini vidljivim nasilje nad ženama, da glas individualnim iskustvima žena i omogući uključivanje ženskog iskustva u javnu memoriju, prizna patnju žrtvama, objasni kontekst u kojem se nasilje nad ženama događa (socijalni, ekonomski, kulturni, politički i porodični), zadovolji potrebe koje institucionalna pravda ne zadovoljava, osnaži žene i stvori mreže lokalne, regionalne i međunarodne solidarnosti kako bi se spriječili budući zločini i uspostavio trajni mir za buduće generacije.
POZIVAMO SVE ZAINTERESOVANE DA OJAČAJU NAŠE NAPORE I PROŠIRE RAZUMIJEVANJE NASILJA NAD ŽENAMA U RATU I MIRU.
ANIMA
Reagovanja tokom 2013.godine
- februar 2013
TOME KAŽEMO NE
9.novembar - Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se u čast sjećanja na Kristalnu noć 1938.g kada se širom Njemačke desio progon jevrejskih građana i građanki, više od 90 Јеvrеја је ubijeno а око 30000 је deportovano u koncentracione logore što je praktično bila najava Holokausta - da se više ne ponovi ! Širom svijeta se obilježava ovaj datum.
Sjećanje na žrtve i antifašističke vrijednosti obavezuju nas da skrenemo pažnju na zabrinjavajuće pojave u Crnoj Gori koje sve više poprimaju fašisoidno lice.
- negiranje ratnih zločina, izostanak kazne za zlodjela koja su vršena u naše ime, izostanak lustracije, falsifikovanje činjenica, izostanak tranzicione pravde i kulture sjećanja - Tome kažemo NE !
-država konstantno toleriše i dozira vjersko obilježavanje teritorija. Sekularna država instrumentalzuje vjerska i nacionalna osjećanja kako bi držali ljude u izolovanosti i strahu od mogućih sukoba – Tome kažemo NE !
-država projektuje nerazvoj, siromaštvo i neznanje kako bi enormno bogati držali u pokornosti ogromnu većinu ljudi – Tome kažemo NE
- žene su deprivirane u svojim pravima i ne dozvoljava im se da participiraju u politici i odlučivanju, tehničkim pitanjima se zaokupljuje pažnja javnosti a ne suštinskim pitanjima demokratije - Tome kažemo NE !
U čast ovog dana 9. Novembra u 12 sati na Trgu od oružja u Kotoru aktivistkinje Anime i žene uključene u Inicijativu Ženkskog sud održaće performans TOME KAŽEMO NE !
ANIMA
Bez zadovoljenja pravde logor još živi, Crna Gora još ratuje!
Danas je 22 godine od formiranja Logora Morinj
3.oktobra JNA u sklopu ratnih akcija na teritoriji Hrvatske formira takozvani Centar za prihvatanje zarobljenika - logor Morinj (3 oktobra 1991 do 18. avgusta 1992) u Morinju, Opština Kotor. U njemu je bilo zatvoreno i zlostavljano više od 160 ljudi, među kojima veliki broj civila.
1. avgusta 2013. izrečena je treća presuda nekadašnjim rezervistima JNA, optuženim za ratni zločin nad hrvatskim zarobljenicima u „Sabirnom centru” u Morinju zbog nečovječnog postupanja i kršenja pravila međunarodnog prava, koji su zarobljenicima „nanosili velike patnje, povređivali njihov tjelesni integridet i vrijeđali ljudsko dostojanstvo” kako piše u optužnici.
Slažemo se sa NVO HRA (Akcija za ljudska prava) koja u svom komentaru tumači „suđenje izražava tendenciju pravosudnih vlasti Crne Gore, da one koji su bili nadređeni neposrednim izvršiocima zločina poštedi odgovornosti. Ukazuju na neopravdano velikog značaja koji Viši sud daje olakšavajućim okolnostimana strani okrivljnih (neosuđivani, u braku, imaju djecu, loše zdravstveno stanje) za razliku od onih koje u praksi Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju imaju najveći značaj: priznanje krivice, iskreno kajanje i nastojanje optuženih da umanje patnje zatvorenika, što je izostalo kod optuženih.
I ne samo što optuženi nanose dodatnu patnju žrtvama nego i pravosudni sistem Crne Gore. Moramo se sjetiti da sud u jednom od ranijih suđenja nije prihvatio veliki broj svjedočenja pa su morala biti ponavljana što je naknadno nanosilo patnju žrtvama, tako da su bili prinuđeni da protestvuju na granici (2012) čineći javnom tu nepravdu. Niko se nije postidio. Takođe, „državno tužilaštvo propustilo je da zločine u logoru Morinj tretira kao organizovani sistem zlostavljanja zatvorenika i da za takvo zlostavljanje optuži osobe koje su bile nadređene neposrednim izvršiocima.”
Institucije pravde CG kontinuirano sprovode politiku kojom se negira i poriče učešće i odgovornost Crne Gore u ratu vođenom za Dubrovnik. Namjera je da se falsifikuje prošlost, izbjegne tranziciona pravda i suočavanje sa prošlošću kako bi se obezbijedilo vođenje rata nad stanovništvom drugim sredstvima tj držanjem ljudi u permanentnom strahu što je svakodnevno prisutno u društveno –političkom životu Crne Gore.
Ako se ćuti o sramnom postojanju i funkcionisanju Logora Morinj kako se može govoriti o pravdi i suživotu u Crnoj Gori. Oni koji imaju i imali su privilegije jer su bili u moći da nanose patnju još uvijek to rade mijenjajući sredstva – kriminal, korupcija, ekonomsko iznurivanje, političko isključivanje, pokazujući svoje bahato lice odgovornih za zločine koji nisu privedeni pravdi.
Nećemo zaboraviti patnju, bol i teret žrtava i njihovih porodica. Od odnosa prema njima zavisi naša budućnost.
Nećemo zaboraviti zločine koji su pravljeni u naše ime!
ANIMA će 3 oktobra sa početkom u 19 sati prikazati filmove o logoru Morinj, u Kući slobodne misli u Kavču. Vrata su otvorena svim zainteresovanim za razvoj mira.
ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje
Pridružujemo se međunarodnoj kampanji – Jedan dan za mir u svijetu
Živimo na prostoru koji je samo 14 godina van oružanih sukoba u kojima je najviše stradalo civilno stanovništvo( preko 150.000 ubijenih i 4.500.000 raseljenih)i još uvijek nije uspostavljeno stanje pozitivnog mira . Ukoliko izostane tranticiona pravda „rat“ protiv civilnog stanovništva u kontinuitetu vodi se drugim sredstvima: militarizacijom, osiromašenjem, opstajanjem autoritarnih režima. Iskustvo kaže da jedan dan oružanog sukoba ostavlja dugoročne posledice na društvo.
Iskazujemo solidarnost sa svim žrtvama gdje se vode oružani sukobi. I makar na ovaj dan apelujemo da zaćuti oružje.
Povodom ovog dana u Kući slobodne misli (Kavač bb) u 16 sati ćemo realizovati radionicu a kao uvod biće prikazan film Žena u crnom,Beograd - Žensko tijelo kao bojno polje.
Pozivamo da nam se pridružite u ovim aktivnostima.
ANIMA – Centar za ženako i mirovno obrazovanje
Završna scena Ljetnje akademije 2011
DAN BIJELIH TRAKA
ANIMA – Centar za žensko I mirovno obrazovanje obilježava prvi put Međunarodni dan bijelih traka, performansom koji će se desiti 31.maja u 12 sati na Trgu od oružja u Kotoru.
Međunarodni dan bijelih traka je nastao iz potrebe za borbom protiv negiranja zločina i za obilježavanjem stradanja civilnih žrtava rata, prije svega u Prijedoru, ali i šire.
Simbolika bijelih traka dolazi iz trideset i prvog maja 1992.godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesprskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršavima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94% bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor. Ovo je bio prvi put od 1939. i nacističkog proglasa po kojem su poljski Jevreji morali nositi žute trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.
Ovim performansom Anima se priključuje aktivnostima organizacija uključenih u inicijativu “Jer me se tiče” iz BiH i aktivnostima Žena u Crnom Beograd “ Zločini nad ženama u ratu u BiH - Pamtimo “
Namjera nam je da kao i navedene organizacije podsjetimo na razmjere zločina počinjenih nad ženama. Masovna sistematska silovanja žena tokom agresije na BiH su bila akt muškog nasilja nad ženama, etničkog čišćenja i teritorijalne ekspanzije. Među silovanim ženama najviše je Bošnjakinja, a najviše silovatelja su Srbi. Samo u Prijedoru ubijeno je 266 žena. Ovo su činjenice koje se ne smiju zaboraviti i na njih ćemo podsjetiti.
Namjera nam je da pokažemo da ne prihvatamo negiranje zločina koji su rađeni u naše ime kao i indolentan odnos vladajućih struktura prema odgovornosti za ono što se dešavalo.
Tražimo diskontinuitet sa politikom negiranja odgovornosti za počinjene zločine tokom rata i nakon njega.
Tražimo akcije na političkom, krivičnom , obrazovnom i kulturnom planu.
Tražimo takođe da prestane politika isključivanja, diskreditovanja i etiketiranja različitih (po rodu, rasi, vjeri, naciji , seksualnoj orjentaciji i drugim različitostima ) u Crnoj Gori jer to proizvodi nove žrtve i podjele.
Ovom akcijom se sjećamo nevinih žrtava i suprostavljamo svakom vidu isključivanja i obilježavanja različitih. Pridružujemo se organizacijama u svijetu koje daju doprinos razvoju mira .
Tim Anime, 30 maj 2013
Prošle su tri godine od kada je grupa nevladinih organizacija podnijela zahtjev Skupštini i Vladi Crne Gore da se 27.maj proglasi Danom sjećanja na žrtve deportacije izbjeglica 1992.godine iz Crne Gore I da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992.ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom. Adekvatan odgovor je izostao. Pravda za žrtve još nije zadovoljena a ne radi se ni na kulturi sjećanja ni na razvoju odgovornog odnosa mladih ljudi prema prošlosti.
Mi nećemo zaboravidi da je u periodu od 22 do 27 maja 1992 godine na teritoriji Crne Gore, izvršen ratni zločin kada je uhapšeno 80 stotinu izbjeglica iz BiH i izručeno vojnim formacijama bosanskih Srba navodno radi razmjene. Samo njih deset je preživjelo.
Ovaj zločin nije tertiran u skladu sa mogućnostima međunarodnog, ni domaćeg zakonodavstva kako bi se ostvarila pravda već je više primjer “projektovanog zaborava” od strane vlasti. Neposredni izvršioci zločina u Herceg Novom su 21 marta 2011 oslobođeni. Glavni nalogodavci nisu nikada izvedeni pred lice pravde niti su procesuirani. Rodbina još traga za tijelima deportovanih.
Građanska inicijativa za podizanje spomen ploče kao obilježja žrtava i njihovih porodica nije realizovana. Gradonačelnik Herceg Novog i aktuelna vlast ne pokazuju interes za zločine koji su učinjeni u njihovo I naše ime.
Ovog maja apelujemo :
- da se prestane sa politikom negiranja zločina počinjenih u Crnoj Gori i izvedu pred sud svi počinitelji ratnih zločina I nalogodavci
- da se prestane sa deklarativnim i selektivnim prihvatanjem odgovornosti za zločine koji su počinjeni u naše ime.
- da se procesuiraju i privedu pravdi svi odgovornih za ratni zločin deportacije Bošnjaka iz Crne Gore;
- da se postavi spomen ploče kod zgrade Centra bezbjednosti Herceg Novi u znak sjećanja na žrtve;
- da se uspostavi Dan sjećanja za žrtve deportacije 1992
27 maja 2013 u 10 sati obilježićemo stajanjem i polaganjem cvijeća za pomen žrtvama zločina izvršenog nad Bošnjačkim civilima u Herceg Novom i podsjetiti crnogorski javnost da zločin počinjen u Herceg Novom neće biti zaboravljen.
Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor
(maj 2013)
Anima- Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor, izdaje saopštenje povodom protest Udruženja logoraša Morinj održanom u nedjelju 17 marta 2013 na Debelom Brijegu.
Dugi niz godina ukazujemo na prikrivanje istine o događanjima u logoru Morinj od strane odgovornih državnih institucija ali I od strane Opštine Kotor. Uznemirene činjenicom da se ne uvažavaju žrtve I onemogućava njihova bzbjednost I prava pred pravosudnim organima ove državei I da se kompletan pravosudni postupak koji se vodi pretvorio u farsu u kojoj se žrtve diskredituju na različite načine. Podržavamo zahtjeve Udruženja da se osigura video link za svjedočenje svi živih logoraša i obezbjedi monitoring postupka od strane relevantnih nepristrasnih organa EU, kako bi se steknli uslovi za vođenje pravosudnog postupka u cilju obezbjeđivanja pravde za žrtve.
Jasno je da institucije pravde u Crnoj Gori kontinuirano sprovode politiku kojom se negira i poriče učešće i odgovornost Crne Gore u ratu vođenom za Dubrovnik, sa namjerom da se izbjegne tranziciona pravda i suočavanje sa prošlošću I učini crnogorsko društvo mjestom stalnih potencijalnih konflikata.
Tim Anime (mart 2013)
