Anima je 17. oktobra 2014, na Dana protiv siromaštva organizovala pereformans NE SIROMAŠTVU-POBUNI SE, na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati i tribinu Rodni aspekt ekonomskog nasilja u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati. Na tribini su govorile: Senka Rastoder, predsjednica sindikalne organizacije u Savezu Sindikata i Vanja Ćalović, koordinatorka MANS-a.
Osnovna poruka je da se ispoštuju ciljevi Pekinške deklaracije:
ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje u sklopu projekta Pamtiš Pitaš Uznemiravaš a povodom 17 oktobra, Dana protiv siromaštva organizuje:
Preformans NE SIROMAŠTVU-POBUNI SE, na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati.Stajaćemo sat vremena ćuteći i na taj način iskazati protest protiv politike koja je dovela do osiromašenja ljudi i ne čini ozbiljne napore da se ta situacija promijeni . U akciji učestvuju žene iz Bijelog Polja, Nikšića, Kotora, Herceg Novoga, Podgorice, Cetinja, Bara, saradnice ANIME I ŽNVO Crne Gore
Tribinu Rodni aspekt ekonomskog nasilja u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati. Na tribini ćemo se upoznati sa uzrocima kontinuiranog ekonomskog nasilja i kako se to odražava na živote žena kao i sa otporom žena takvim politikama Na tribini će govoriti: Senka Rastoder, predsjednica sindikalne organizacije u Savezu Sindikata i Vanja Ćalović, koordinatorka MANS-a.
“Prelet iznad Besudne zemlje”
Autorka: Ervina Dabižinović
Program zaborava i brisanja prošlosti je na snazi i ukoliko dolazite iz prostora sjećanja sa odlukom da svjedočite sprema vam se sačekuša što simbolično što fizički. Ko god je progovorio ili uperio prst svoje kritike u prljave poslove koje političari predstavljaju svojim velikim uspjehom, postao je napadač i skot, izdajnik i špijun protiv svoje želje. Ne njih, nego zemlje jer su oni zemlja!
Jednom davno Milovan Đilas je imenovao Crnu Goru –besudnom zemljom, a nakon čitanja te knjige i sama sam je tako odlučila zvati. Crna Gora je devedesetih potvrdila sve što se o njoj mislilo u stereotipima i predrasudama kada je u pitanju njena ratnička i vojna istorija.
3. oktobra 2014. godine od 11.00 do 13.00 sati ispred Vrata od grada aktivistkinje Anime su dijelile flaje kojima su podsjetile građane/ke Kotora na zločine počinjene u periodu od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine u Morinju.
U navedenom periodu u Morinju je postojao Sabirni centar za zarobljenike iz Hrvatske – Logor Morinj. U logoru je u tom periodu boravilo 292 osobe iz Dubrovačke regije, od čega je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju prema njima. Nakon dugog perioda u kojemu je režim upotrebio sva sredstva kako bi izbjegao odgovornost za učinjeno (odugovlačenja, nedovoljne motivacije tužilaštva da se krivci privedu pravdi, izbegavanja pitanja komandne odgovornosti, omalovažavanja svjedoka, itd...) 2013. godine je donesena pravosnažna presuda kojom su četvorica optuženih osuđeni na ukupno 12 godina zatvora. Optuženi su naređivali, mučili i nečovječno postupali prema velikom broju ratnih zarobljenika u logoru, povređujući njihov tjelesni integritet i lično dostojanstvo.
Dugi niz godina ukazujemo na prikrivanje istine o događanjima u logoru Morinj od strane odgovornih državnih institucija ali i od strane Opštine Kotor. Institucije nisu obilježile ovo mjesto zločina, niti su odale počast žrtvama kako bi se znalo što se dešavalo u Kotoru tokom rata, sve sa ciljem da se falsifikuje prošlost, izbjegne suočavanje sa prošlošću i tranziciona pravda. Ako se ćuti o sramnom postojanju i funkcionisanju Logora Morinj ne može se govoriti o pravdi i mirnom suživotu u Crnoj Gori.
Nećemo zaboraviti patnju, bol i teret žrtava i njihovih porodica. Nećemo zaboraviti zločine počinjene u naše ime! Od odnosa prema njima zavisi naša budućnost.
21.septembra povodom Međunarodnog dana za mir Anima je sa saradnicama, aktivistkinjama organizovala performns u 12.sati "Jedan dan za mir" na Trgu Republike u Podgorici . U 18.sati organizovale smo tribinu "Rodni aspekt tranzicione pravde " u KIC Budo Tomović.
Aktivistkinje Anime su 19.septembra 2014. u sklopu Parking Dana(svjetske kampanje ) koji je organizovala NVO Expeditio na parkingu u Kotoru iskazale svoj stav protiv legalizacije prostitucije. Legalizaciju prostitucije u javnosti zagovaraju politički subjekti koji svoj "liberalizam" dokazuju mizoginijom izbjegavajući da se suoče sa siromaštvom čiji je uzrok u partitokratiji, kriminalu i korupciju.
ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje u sklopu projekta Pamtiš Pitaš Uznemiravaš a povodom svjetske kampanje Jedan dan za mir, 21 septembra 2014 organizuje Preformans Jedan dan za mir, na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati. Tribinu Rodni aspekt tranzicione pravde, u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati.
Autorka : Ervina Dabižinović
Pičvjaz je riječ koja u prevodu znači veliki nered. Sudeći po okruglom stolu “Radnička i socijalna prava, feminističke strategije i analize”, održanom 12. 9. 2014. na Pičvajzu - Festivalu ženske umjetnosti i aktivizma, na kojem su govorile žene iz regiona - politički i ekonomski pičvajz ima isti program u svim našim zemljicama. Program svih političkih elita od vrha Triglava do Đevđelije je - Glad, Bijeda, Rat, Siromaštvo. Dvije hiljade četrnaeste, u Sarajevu, jedinom glavnom gradu koji je jedini držan u opsadi 44 mjeseca, feministkinje svih generacija su u galeriji Mak, tog popodneva, dale vrlo detaljne analize kako i na koji način je politička elita ispraznila pojmove država, demokratija, sloboda i solidarnost.
POSPREMLJENO JE !
napisala Ljupka Kovaačević
Izvještaj će primiti oni kojih se ne tiče „Pospremljeno je u CG i ja ostajem...“ a oni kojih se tiče a to su građani i građanke CG se više ne mogu nadati da će im iko osim njih obezbijediti promjenu ovog režima. Na izborima su jasno iskazali /e da to žele i ostalo je da od toga ne odustanu.
U hotelu Slatina, od 5.do 7. septembra 2014, održao se godišnji sastanak Mreže Žena u crnom. Anima je pridružena članica. Mreži su prisustvovale Ervinaa, Ljupka, Sabina, Senka, Zaga, Maja i Anka i ponijele sa sobom izvanredne utiske
Četvrti sastanak sa potencijalnim svjedokinjama za ženski sud u Vrnjačkoj Banji, 3.4.i5.septembra u hotelu Kralj.Ovim sastancima njegujemo etiku brige i odgovornosti:
Autorka: Paula Petričević
Tendencija bi trebalo da bude dekriminalizacija pružalaca/teljki seksualnih usluga i kriminalizacija kupaca i posrednika/ca u prostituciji Uvecaj!
Kada je krajem prošlog mjeseca mađarski premijer Viktor Orban izjavio da je “era liberalne demokratije završena” moglo se očekivati podizanje snažnije, masovnije i artikulisanije reakcije na ovako radikalnu tvrdnju premijera jedne države EU. No ona je, makar za sada, upadljivo izostala, što upućuje ili na političku impotentnost ili na indiferentnost “velike porodice naroda”, od čega se ne zna što je gore. Čini mi se ipak da je indiferentnost mnogo fundamentalniji, ozbiljniji i teži problem.
