U sklopu  projekta Kampanje Pamtiš Pitaš Uznemiravaš, i početka međunarodne kampanje  16 dana akcija protiv nasilja nad ženama,  25 novembra  Anima je organizovala     performans Sve smo meta !  na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati.Stajanjem od sat vremena  iskazale smo protest protiv nasilja koje se sprovodi nad aktivistikinjama za ženska prava.  U akciji su  učestvovale  žene iz Bijelog Polja, Nikšića, Kotora, Herceg Novoga, Podgorice, Cetinja, Bara,  saradnice  ANIME I ŽNVO Crne Gore

$1Tribinu Rodni aspekt bezbjednosti organizovale smo u  u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati, na kojoj smo razgovarale  o aktuelnoj sistuaciji u kojoj se nalaze aktivistkinje ženskih ljudskih prava. Mali broj prisutnih je ukazao na to da postoji nerazumijevanje i marginalizovanje stanja u kojem se nalaze aktivistkinje što podržava sisstemsko nasilje.

  Regionalni sastanak potencijalnih svedokinja

20. – 23. novembar 2014.   Tivat, hotel Palma

Zajedničkim sastancima sa potencijalnim svedokinjama za Ženski sud nastavljamo da negujemo i razvijamo feminističku etiku brige i odgovornosti:  

• stvaramo poverljiv i siguran prostor za žene koje su do sada svedočile u okviru procesa organizovanja, kao i za žene koje će svedočiti prvi put
• zajedno stvaramo sistem podrške potencijalnim svedokinjama – zajedno stvaramo naš koncept i praksu feminističke etike brige,
• negujemo uzajamnu podršku i solidarnost,
• gradimo međusobno poverenje, poštovanje prema ženama i njihovom svedočenja kao činu građanske hrabrosti i odgovornosti,
• gradimo zajedno alternativnu žensku istoriju – kolektivno istorijsko pamćenje,
• promišljamo i stvaramo politike znanja u okviru Ženskog suda – preispitujući odnos između teorije i prakse/iskustva;
• zajedno analiziramo proces organizovanja Ženskog suda – dileme, izazove...

I ovaj zajednički sastanak sa potencijalnim svedokinjama osmislile smo u skladu sa predlozima i sugestijama potencijalnih svedokinja i organizatorki procesa organizovanja Ženskog suda.

Autorka: Ervina dabižinović

Nepodnošljivom lakoćom, perfidija istrajava u  saopštenju  poslanica DPS-a, koju taj poslanički klub  ima za reći  povodom medijskog linča Vanje Ćalović.  

To je govor koji dolazi iz tora, jer se nema što reći u svoje ime, sa odloženom reakcijom. Opstaje taj govor koji od žena,  patrijarhalnom  stigmom,  čini sluškinje države ili partije ili onih na vlasti ili muškaraca  i pokazuje  da nema pomaka prema javnom prostoru vlastite legitimnosti i odgovornosti, nego se svodi na to da su spremne da  kuvaju i celivaju kao robovlasništvo. 

(P)RA(J)DOVANJE

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Kako vrijeme odmiče odmiče nam izgleda i ono što je ostalo od našeg grada, dok mi većinom ćutke ispraćamo ostatke onoga što nismo bili kadra sačuvati. Ljudi koji se usude da progovore o razmjerama ne samo ekonomske, prostorne, već i duhovne devastacije susreću se sa prijetnjama, zastrašivanjima i potencijalnim medijskim linčom, umjesto sa solidarnom podrškom.

IZMEĐU PARKING MJESTA

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Protekle je nedjelje po drugi put u našem gradu održan Park(ing) Day, inače globalna akcija, događaj koji se održava jednom godišnje širom svijeta sa idejom da transformiše parkinge u privremene javne prostore snagom kreativnosti, igre, solidarnosti, građanske hrabrosti, nesebičnog dijeljenja i podsticanja duha zajedništva. Pa iako često izgleda da je taj duh namrtvo utrnuo u nama, slučajan prolaznik, u čije se cipele ponekad rado stavljam, šetajući rivom tog predvečerja sigurno ne bi stekao takav utisak. Mjesto po mjesto nudilo je brojne drugačije poglede na grad u kome bismo željeli da živimo, u kom bismo slavili rođendane i sa potpunim strancima, darivali igračke onima kojima su najpotrebnije, poklanjali stvari koje nam više nisu potrebne, pronalazili neke koje su nam baš prifalile, besplatno se šišali, pjevali skupa, učili nove i neobične jezike, nove plesne korake, nove društvene igre, razmjenjivali knjige, ali i kritički promišljali zajedničke probleme i smišljali i razmjenjivali moguće odgovore. Kaleidoskopska magija nekog novog, mogućeg svijeta, na kratko se zadržala na Luži i zašla sa posljednjim zracima škrtog septembarskog sunca.

PJACA OD FILOZOFA

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Fešte su već iza nas, avgust je na zalasku, ostalo je još samo da se lagano režentamo od najneubjedljivijeg ljeta kojeg pamtim i mirno uplovimo u jesen. Završen je i Kotor art koji je, prema riječima organizatora, “izuzetnim kvalitetom programa, opštom idejom, ambijentom u kojem se odvija, visokim organizacionim standardima, već šestu godinu zaredom potpuno opravdao status festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore”. Moguće da je tako, u nekim segmentima izvjesno i jeste, ali kada je u pitanju segment koji je meni najvažniji, pored sjajnog i ove godine pod krilo festivala primljenog Sea Rocka, a to je Pjaca od filozofa, ne bih se baš mogla složiti sa ocjenom organizatora o “izuzetnom kvalitetu programa”.

DRUGAČIJI SVIJET JE MOGUĆ

Dragi Kotorani i Kotoranke,

Evo nas u sred ljeta, stađuna koji u najvećoj mjeri potencira uglavnom slabo zanimanje koje tokom godine postoji za naše “naselje gradskog karaktera”.  U duhu novog vremena, novi vjesnici proljeća postaju kruzeri koji kontingente zainteresovane ljudetine uredno istovaruju pred glavna gradska vrata, najavljujući dugo sporo ljeto u svom njegovom sjaju i bijedi.

IZMEĐU SPOMENIKA I ZABORAVA

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Danas bih željela da sa vama podijelim nemir i nelagodu, ali i razmišljanja na koja me je nanovo pokrenuo serijal TV Kotora “Drugo lice grada”. Dok prvo lice Kotora mislimo da poznajemo, ovaj nam serijal predstavlja njegovo naličje, galeriju mučnih razglednica prezrenih i napuštenih ili sporadično skvotovanih mjesta, koja su iz nekadašnje slave pala u masnu kaljugu neuspjelih ili pak, paradoksalno, posve uspjelih privatizacija.

ISTORIJA KOJE NEMA

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Ovih se dana u našem gradu održava izuzetno zanimljiva izložba “Istorija koje nema”. Vjerovatno je većina vas upoznata sa ovim dešavanjem koje zapravo predstavlja dio većeg istraživanja dvije NVO Expeditia i Anime, a to je izrada ženske mape Boke Kotorske. Ukratko, željele smo odgovoriti na jednostavno pitanje: “Gdje su žene u našoj istoriji?”

Autorka: Paula Petričević

Škola u koju je prošlog mjeseca krenuo moj sin nosi isto ime kao i kada sam ja kretala u nju, jedva čekajući da položim pionirsku zakletvu, ne bih li bar malo dorasla ondašnjim društveno prihvaćenim idealima. Nakon svih užasa kroz koji smo kao region prošli, ne mogu a da se ne pitam, ako smo i pored tih i takvih ideala uspjeli da izgradimo koncentracione logore na kraju dvadesetog stoljeća u srcu Evrope i na nekad antifašističkom tlu, u kakvu onda generaciju izrastaju današnja djeca koja se ne zaklinju nikome i ničemu, koja se bez vertikale veru uz pijedestal Moloha profita, jedinog ideala i božanstva koji je svijet na umoru uspio da izluči iz svog trulog i trošnog tijela.

U sklopu  projekta Pamtiš Pitaš Uznemiravaš, 24. oktobra 2014,  Anima je organizovala tribinu Rodni aspekt i politička participacija žena  u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati. Uvodničarke na tribini bile su: Dr Jelisava Kalezić, poslanica u Skupštini Crne Gore i Ervina Dabižinović.Mali broj slušateljki imao je izuzetno zadovoljstvo da čuje inspirativnu priču Jelisave Kalezić, alternativni i autentični pogled na razvoj politika u Crnoj Gori. Kroz diskusiju žene su podijelile svoja saznanja i viziju drugačijeg svijeta u kojemu su i muškkarci i žene kreatori/ke svakodnevnice, kulture i politike.

U Crnoj Gori  ne postoji politička volja  da bi se položaj i stanje u kojem se žene nalaze promjenio i napustila retrogradna patrijarhalna matrica koja muškarcima obezbjeđuje moć. Vlada i Parlament ne poštuju potpisane međunarodne konvencije, direktive i preporuke, i ne izvršavaju preuzete obaveze koje se odnose na uklanjanje svih oblika diskriminacije žena na svim nivoima.  

U  sklopu  projekta Pamtiš Pitaš Uznemiravaš, 24. oktobra 2014 članice Anime su održale performans TIČE ME SE !  na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati. Na početku su ćutanjem iskalazale  protest protiv arogancije političke elite koja ne poštuje zakone, ni preporuke EU  već uporno isključuje žene sa pozicija odlučivanja.