Dan bijelih traka
Aktivistkinje animse su 31.maja u 12 sati na Trgu od oružja u Kotoru , obilježile Međunarodni dan bijelih traka .
SAOPŠTENJE
Aktivistkinje animse su 31.maja u 12 sati na Trgu od oružja u Kotoru , obilježile Međunarodni dan bijelih traka .
SAOPŠTENJE
OBILJEŽENO 23 GODINE NEKAŽNJENOG RATNOG ZLOČINA TZV. DEPORTACIJE IZBJEGLICA
Ovih dana se navršava 23 godine otkako je izvršen zločin protiv izbjeglih Muslimana iz Bosne i Hercegovine, poznatiji kao ”Deportacija izbeglica”. Najmanje 66 izbjeglica je nezakonito uhapšeno na teritoriji Crne Gore, a zatim isporučeno njima neprijateljskoj vojsci bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini. Izbjeglice lišene slobode su, po pravilu, dovedene u Centar bezbjednosti Herceg-Novi, koji je služio kao sabirni centar, odakle su 25. maja autobusima transportovani u koncentracioni logor u Foču, odnosno 27. maja na neutvrđenu lokaciju u istočnoj Bosni, gdje su svi ubijeni. Još uvijek nijesu pronađeni posmrtni ostaci svih žrtava.
Danas je 24. maj Dan ženskih akcija za mir i razoružanje. Povodom ovog praznika i povodom devet godina od kada smo u Kući slobodne misli organizujemo radnu akciju i radionicu “Moj doprinos miru” u Kući slobodne misli.
Na sva upozorenja o militarizaciji društva, o neophodnosti suočavanja sa prošlošću o potrebi razvoja kulture mira i pomirenja institucije države nisu prepoznale vlastitu odgovornost i neophodnost akcije u tom pravcu. Retorika o izgradnji mira je zamjena za sve ono što se moralo učiniti. Umorni od praznikovanja virtuelnih uspejha zdušno rade na podjelama u društvu i na daljoj militarizaciji.
Apelujemo da se zaustavi ovakvo ponašanje koje neće donijeti nikome dobro u Crnoj Gori.
aktivistkinje Anime
PAMTIMO
Povodom Dana nezavisnosti, aktivistkinje Anime će 21. i 22. maja obići mjesta zločina koji su se desili na teritoriji Crne Gore tokom ratova devedesetih i u tišini položiti cvijeće. Uradile smo to prošle godine da bi crnogorsku medijsku, političku i društvenu javnost podsjetile na zločine i ukazale na politike nekažnjivosti i izostanak tranzicione pravde kako bi se preduzeli koraci ka njenom izvršenju, ali ništa nije preduzeto.
“Mi ćemo biti pravda!”
Charlotte Bunch, na otvaranju Ženskog suda u Sarajevu
Dvadesetogodišnjica Pekinške deklaracije ujedno je i dvadesetogodišnjica završetka ratova kojima se u krvi raspala SFR Jugoslavija. “Tranzicija” je postala jedna od najfrekventnijih i najomraženijih riječi u četvoroimenom jeziku na kom se, s promjenljivom srećom, razumije većina stanovništva bivše Jugoslavije. Istovremeno, to je i dežurna mantra i izgovor regionalnih političara kad treba posložiti potrgane i nezarasle fragmente društvenog bića izmučenog ratnim i posljeratnim nasiljem koje je na specifične načine i u najvećoj mjeri pogodilo žene na ovim prostorima.
11.maja u 17.30 sati su Ambasador Švedske Christer Aspsa sa Liselott Martynenko Agerid,zamjenica šefa misije,Slavica Marković-Sandić,koordinatorka za komunikaciju i javnu diplomatiju i Bojan Cvilak, koordinator za integracije i trgovinu posjetili Kuću slobodne misli gdje su sa članicama Anime razgovarali o aktivnostima Anime. Posjeta je bila u sklopu predstave SEDAM u čijoj je organizaciji Anima učestvovala. Predstava je realizovana u 20.sati u sali Centra za kulturu u Kotoru,gdje je Ambasador pozdravio prisutne i pozvao na sprečavanje nasilja nad ženama.
Ženski sud - feministički pristup pravdi održan je 7-10.maja 2015 u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.
Bile su prisutne aktivistkinje i žene koje su uključene u realizaciju Ženskog suda iz Crne Gore.
Iz Crne Gore je jedna žena svjedočila u sesiji Progon drugačijih i u ratu i u miru i četiri svjedokinje u sesiji (Ne)objavljeni rat o socijalno-ekonomskom nasilju i otporu žena. Saradnica (ekspertkinja)za socijalno i ekonomsko nasilje bile je Senka Rastoder. Anima je uključena od samog početka( 2010.) a članica Organizacionog odbora bila je Ljupka Kovačević.
autorka: Ervina Dabižinović
Teško da mogu bilo šta reći na ovu „luksuznu” stvarnost koju živimo u Crnoj Gori. Teško da išta više mogu reći na ovu stvarnost u kojoj je otimanje svojine, društvene ili lične, legalizovano sakrivanje zločina. Teško da mogu da kažem išta nakon nebrojeno mnogo pucnjeva u sred bijela dana i ubijanja ljudi između svih nas, kao u akcionom filmu. Slučaj/evi nije/su riješen/i- ubistvo je profesija koja očigledno ne podleže kazni, ovdje. Sve je već davno prelilo čašu, tako da i užasa koji izazivaju informacije traje svega dva dana, a onda sve potone u mulj bajatih vijesti - gore od očaja. Ko se sjeća?
25. aprila u prostorijama NVO Juventas u Podgorici održale smo konsultativni sastanak sa svjedokinjama na Ženskom sudu.
sastanak je vodila Ervina Dabižinović i dogovoreni su svi detalji oko nastupa i puta.
Ženski sud- feministički pristup pravdi održaće se u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, 7.-10.maja 2015.
U sklopu kampanje Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici 1995-2015,11. aprila su aktivistkinje Anime su stajanjem ispred Stuba srama i transparentom ukazale na potrebu pamćenja genocida. U 18 sati u Galeriji solidarnosti smo, malom broju ljudi prikazani filmove Žena u crnom " Žene Srebrenice govore" i "Da ne zaboravimo genocid u Srebrenici" razgovarali smo o važnosti Ženskog suda.
Na Trgu od Oružja, tačno u 12h, 11.aprila još jednom akcijom aktivistkinja ANIME, nastavljena je višemjesečna kampanja "Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici, 1995-2015". Istog dana, u 18h, u Galeriji Solidarnosti u Kotoru, prikazani su i tematski filmovi sa ciljem da se proširi znanje građana i građanki o ovom genocidu.