aktivistkinje Anime na protestu u Podgorici.

SAOPŠTENJE – POZIV ZA MIRNO RJEŠAVANJE SUKOBA

Posljednjih dana svjedokinje smo političke krize koja prijeti da se pretvori u sukob sa nesagledivim posljedicama. Zabrinute smo zbog:

• Neprimjerne upotrebe i demonstracije sile na protestima
• Konstantnih poziva na nasilje
• Selektivne primjene zakona od strane izvršne vlasti
• Oštrih podjela po pitanju državnih spoljnopolitičkih prioriteta
• Nacionalističkih ispada na protestima i nacionalističkih reakcija na njih
• Uplitanja predstavnika vjerskih zajednica u  proteste
• Miješanja međunarodnih faktora i njihovih interesa u unutrašnja pitanja zemlje
• Nedostatka potpunih i nepristrasnih informacija od strane medija

Traumatična prošlost zahvaljujući vladajućoj koaliciji nije razriješena kroz mehanizme tranzicione pravde do danas. Dugogodišnja vladavina zasnovana na strahu od nacionalnih sukoba i produbljenim klasnim i socijalnim razlikama prijeti da dovede do ponavljanja prošlosti i stvori nove traume. Najveća odgovornost da se ovaj politički sukob riješi na miran način u interesu građanki i građana je na institucijama sistema.

Pozivamo sve građanke i građane da doprinesu mirnom rješavanju političke krize. Svi imamo odgovornost da se ova kriza razriješi na nenasilan i miran način.

Aktivistkinje Anime će u petak 23.10.2015. u 12.00h održati performans na Trgu od oružja.

Mir se mora očuvati!

Tim ANIME

autorka:Ljupka Kovačević

Čitamo :“ prema izvještaju DRI , vrtići su, mimo zakona, novac zarađen od dječje ishrane trošili za izdatke koje je trebalo obezbijediti iz budžeta.“  Neću se pitati kako se to u državnim institucijama vrši perfidno urušavanje  zdravlja najmlađih, jer  je to samo  još jedan vidljiv dokaz dobro osmišljenog programa sadašnje vlasti  da se dugoročno onesposobe  ljudi  da kritički promišljaju i da se „ o jadu zabave“ što od bijede , što od  bolesti .

 19.oktobra 2015, povodom 25.godina od prvog broja nedjeljnika Monitor redakcija Monitora uz podršku Norveške ambasade organizovala je panel diskusiju: Zastupljenost žena u političkom i ekonomskom živtu Crnee Gore. panelistkinja na ovom skupu bila je i aktivistkinja Anime Paula Petričević,a prisustvovale su i Ljupka i Ervina i predale simboličan poklon redakciji - rukavicu za hvatanje vrućih predmeta u kuhinji. 

Autorka:Paula Petričević

 Osnovna karakteristika našeg kolektiviteta jeste da je on izraženo autoritaran, plemenski, skoro pa predpolitički. Izgleda kao da još nismo našli dovoljno dobar razlog, odnosno jasno moralno opravdanje za postojanje države, jer nismo u stanju odgovoriti na temeljno pitanje: u koje svrhe može biti dopušteno ograničiti slobodu prirodnog stanja?

Povodom Dana oslobođenja Herceg Novog u tom je gradu organizovan cikulus „aktivnih razgovora“ pod nazivom „Drugačiji“.  Kroz kišnu, a opet lijepu noć, vraćam se u Kotor sa prve tribine i razgovaram sa prijateljem o tome koliko zapravo malo treba da se ne pristane na atrofiranje života na rutinu, odustajanje od ideje da je moglo ili bi moglo biti bolje. Naše su uloge postale željezna korita koja stružu divlje misli i želje kako protičemo kroz njih, prilagođavajući se i zarastajući, pripitomljavajući i uglavnom gubeći ono najbolje u nama. Adaptiramo se, ali ostaje otvoreno da li evoluiramo ili devoluiramo.

Anima u sklopu redovnih aktivnosti na širenju mirovnih i feminističkih ideja  otpočela je   sa prikazivanjem  ciklusa  dokumentarnih filmova o pomirenju (pet filmova). Dokumentarni filmovi su iz serijala „Živjeti zajedno“ koji su realizovani u saradnji udruženja „BH novinari“ i Nezavisnog društva novinara Vojvodine u koprodukciji sa RTV Vojvodine, pod pokroviteljstvom EU medijskog fonda „jačanje medijske slobode u Srbiji“ i Ministarstva kulture i informisnja Republike Srbije.   Filomovi govore o grđanskoj hrabrosti iz ratnog i poratnog perioda na području exYu. U prvom planu su ljudi koji su ostali humani u najtežim vremenima, heroji koji vlastitim primjerom i životom svjedoče mogućnost solidarnosti u vremenima sukoba, kao i mogućnost jačanja povjerenja i procesa pomirenja u regionalnim okvirima, bez relativizovanja ili ublažavanja odgovornosti za ono što se dogodilo.

Prvi film „ Komšije “ autorke Мirhe Dedić (BiH) je prikazan 13. oktobra 2015 u 18.sati u Kući slobodne misli, Kavač.

  4. oktobra 2015g.mladi ljudi sa Broda mira su posjetili Animu( Kuću slobodne misli) i u izuzetno prijatnoj atmosferi, nakon predtavljanja rada Anime i misije Broda mira  vođen je azgovor o izgradnji mira i ženskim pravima  u Crnoj Gori i u svijetu. Razmijenjena su iskustva i mišljenja.

 2. oktobra 2015.g. u Palati Bizanti održana edukativna radionica u organizaciji Sekretarijata za kultruru, sport i društvene djelatnosti opštine Kotor, namijenjena prvenstveno zdravstvenim radnicima. Na radionici je imala izlaaganje Ljupka Kovačević, aktivistkinja Anime.

   3. oktobar 2015, Kotor

Aktivistkinje Anime - Centra za žensko i mirovno obrazovanje će 3. oktobra 2015. godine od 11.00 do 12.00 sati ispred Vrata od grada u Kotoru  dijeliti flajere kojima će podsjetiti građane/ke Kotora na zločine počinjene u periodu od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine u Morinju.

U navedenom periodu u Morinju je postojao Sabirni centar za zarobljenike iz Hrvatske – Logor Morinj. U logoru je u tom periodu boravilo 292 osobe iz Dubrovačke regije, od čega je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju prema njima. Nakon dugog perioda u kojemu je režim upotrebio sva sredstva kako bi izbjegao odgovornost za učinjeno (odugovlačenja, nedovoljne motivacije tužilaštva da se krivci privedu pravdi, izbegavanja pitanja komandne odgovornosti, omalovažavanja svjedoka, itd...) 2013. godine je donesena pravosnažna presuda kojom su četvorica optuženih osuđeni na ukupno 12 godina zatvora.

Dugi niz godina ukazujemo na prikrivanje istine o događanjima u logoru Morinj od strane odgovornih državnih institucija ali i od strane Opštine Kotor. Krivična individualizirana odgovornost I reparacije nisu dovoljni da bi se zadovoljila pravda za žrtve. Institucije nisu obilježile ovo mjesto zločina, ne odaje se počast žrtvama, u školama se ne uči o ovim dešavanjima, nema lustracije, nema priznanja političke I moralne odgovornosti od strane zajednice. Ako se ćuti o sramnom postojanju i funkcionisanju Logora Morinj ne  može  se govoriti o pravdi i  mirnom suživotu u Crnoj Gori.

Ovom prilikom ukazujemo na  opasnu manipulaciju  karijerista i oportunista iz redova SDP koji su se sjetili zločina devedesetih nakon dugogodišnje kolaboracije sa ratnim režimimom sa kojim su proizvodili urušavanje   prirodnih i društvenih resursa  i učestvovali  u politici zaborava i na taj način zaustavili proces lustracije i tranzicione pravde što je dodatno otežavalo žrtvama put do pravde.

Nećemo zaboraviti patnju, bol i teret žrtava i njihovih porodica. Nećemo zaboraviti zločine počinjene u naše ime, ni tada,  ni danas.

U normalnim zemljama u kojima funkcionišu institucije , u kojima se uvažavaju ženska ljudska prava , u kojima se razumije što je demokratija i sloboda kao i nastojanje da se nasilje nad ženama ( strukturno, sistemsko, ekonomsko, političko, kulturno, ulično , porodično) iskorijeni,  zadovoljstvo bi bilo čuti  predsjednika države da se zalaže da se ovaj najprisutniji i najobuhvatniji vid nasilja umanji. Nakon govora prdsjednika Crne Gore u UN unižena su sva ovakva ozbiljna i iskrena  nastojana u svijetu  da se riješi problem neravnopravnosti.  U Crnoj Gori njegovom „posvećenošću“ demonstriran je još jedan vid nasilja koji je ostatku svijeta manje poznat –nasilje nad zdravim razumom.