5 Sve smo mete Pg 25.novembar Gradimo solidarnost, pravdu i mir 

 

Povodom Dana ljudskih prava, 10. decembra

Uprkos  vidljive afirmacije ovog datuma na svim mjestima od političke i društvene važnosti  želi da ukaže  na ozbiljne prijetnje miru i bezbjednosti  u Crnoj Gori.

 Svakodnevno smo svjedokinje urušavanja ljudskih prava od strane onih koji su u obavezi da ih štite i  sprovode.

Svakodnevno se beskrupulozno afirmišu politike nekažnjivosti dok su usta puna ljudskih prava i demokratije.
Svakodnevno se krše zakoni s najvišeg nivoa  a usvajaju se novi zakoni rekordnom brzinom.

Svakodnevno živimo sa normalizacijom kriminala i korupcije od strane vladajućih elita .

Svakodnevno se ugrožava pravo na javnu riječ i djelovanje perfidnom proizvodnjom straha .

Svakodnevno  se govori o ljudskim pravima a do savršenstva je dovedeno  licemjerje i neodgovornost koje vlada u institucijama.

Svakodnevno se prizivaju  „Evropski standardi“ koji su već 20 godina na „početku razvoja“ kako bi se obmanjivali građani/ke i držali u zbunjenosti različitim mimikrijama.

Vjerujemo da će građani/ke znati da održe mir i bezbjednost u narednom periodu jer im to nema ko drugi garantovati sada kada padaju maske onima koji su naučeni da bezuslovno vladaju.

Tim Anime

Dan borkinja za ljudsk prava 29.11.2014 29. 11. 2014 od 11 do 13 sati  na  vratima Starog grada Kotora organizovale smo  uličnu  akciju povodom obilježavanja Međunarodnog dana braniteljki/a ljudskih prava. Cilj nam je da  skrenemo pažnju javnosti na  nasilje i kršenje ljudskih prava aktivistkinja  koje se bore za ženska prava u Crnoj Gori, a koje je postalo svakodnevna pojava.   

Sve smo mete Pg 25.novembar3 Sve smo metePg25.novembar4 Sve smo mete Pg 25.novembarU sklopu  projekta Kampanje Pamtiš Pitaš Uznemiravaš, i početka međunarodne kampanje  16 dana akcija protiv nasilja nad ženama,  25 novembra  Anima je organizovala     performans Sve smo meta !  na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati.Stajanjem od sat vremena  iskazale smo protest protiv nasilja koje se sprovodi nad aktivistikinjama za ženska prava.  U akciji su  učestvovale  žene iz Bijelog Polja, Nikšića, Kotora, Herceg Novoga, Podgorice, Cetinja, Bara,  saradnice  ANIME I ŽNVO Crne Gore

$1Tribinu Rodni aspekt bezbjednosti organizovale smo u  u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati, na kojoj smo razgovarale  o aktuelnoj sistuaciji u kojoj se nalaze aktivistkinje ženskih ljudskih prava. Mali broj prisutnih je ukazao na to da postoji nerazumijevanje i marginalizovanje stanja u kojem se nalaze aktivistkinje što podržava sisstemsko nasilje.

Stasaervina  Regionalni sastanak potencijalnih svedokinja

20. – 23. novembar 2014.   Tivat, hotel Palma

Zajedničkim sastancima sa potencijalnim svedokinjama za Ženski sud nastavljamo da negujemo i razvijamo feminističku etiku brige i odgovornosti:  

  • stvaramo poverljiv i siguran prostor za žene koje su do sada svedočile u okviru procesa organizovanja, kao i za žene koje će svedočiti prvi put
  • zajedno stvaramo sistem podrške potencijalnim svedokinjama – zajedno stvaramo naš koncept i praksu feminističke etike brige,
  • negujemo uzajamnu podršku i solidarnost,
  • gradimo međusobno poverenje, poštovanje prema ženama i njihovom svedočenja kao činu građanske hrabrosti i odgovornosti,
  • gradimo zajedno alternativnu žensku istoriju – kolektivno istorijsko pamćenje,
  • promišljamo i stvaramo politike znanja u okviru Ženskog suda – preispitujući odnos između teorije i prakse/iskustva;
  • zajedno analiziramo proces organizovanja Ženskog suda – dileme, izazove...

I ovaj zajednički sastanak sa potencijalnim svedokinjama osmislile smo u skladu sa predlozima i sugestijama potencijalnih svedokinja i organizatorki procesa organizovanja Ženskog suda.

Autorka: Ervina dabižinović

Nepodnošljivom lakoćom, perfidija istrajava u  saopštenju  poslanica DPS-a, koju taj poslanički klub  ima za reći  povodom medijskog linča Vanje Ćalović.  

To je govor koji dolazi iz tora, jer se nema što reći u svoje ime, sa odloženom reakcijom. Opstaje taj govor koji od žena,  patrijarhalnom  stigmom,  čini sluškinje države ili partije ili onih na vlasti ili muškaraca  i pokazuje  da nema pomaka prema javnom prostoru vlastite legitimnosti i odgovornosti, nego se svodi na to da su spremne da  kuvaju i celivaju kao robovlasništvo. 

(P)RA(J)DOVANJE

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Kako vrijeme odmiče odmiče nam izgleda i ono što je ostalo od našeg grada, dok mi većinom ćutke ispraćamo ostatke onoga što nismo bili kadra sačuvati. Ljudi koji se usude da progovore o razmjerama ne samo ekonomske, prostorne, već i duhovne devastacije susreću se sa prijetnjama, zastrašivanjima i potencijalnim medijskim linčom, umjesto sa solidarnom podrškom.

IZMEĐU PARKING MJESTA

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Protekle je nedjelje po drugi put u našem gradu održan Park(ing) Day, inače globalna akcija, događaj koji se održava jednom godišnje širom svijeta sa idejom da transformiše parkinge u privremene javne prostore snagom kreativnosti, igre, solidarnosti, građanske hrabrosti, nesebičnog dijeljenja i podsticanja duha zajedništva. Pa iako često izgleda da je taj duh namrtvo utrnuo u nama, slučajan prolaznik, u čije se cipele ponekad rado stavljam, šetajući rivom tog predvečerja sigurno ne bi stekao takav utisak. Mjesto po mjesto nudilo je brojne drugačije poglede na grad u kome bismo željeli da živimo, u kom bismo slavili rođendane i sa potpunim strancima, darivali igračke onima kojima su najpotrebnije, poklanjali stvari koje nam više nisu potrebne, pronalazili neke koje su nam baš prifalile, besplatno se šišali, pjevali skupa, učili nove i neobične jezike, nove plesne korake, nove društvene igre, razmjenjivali knjige, ali i kritički promišljali zajedničke probleme i smišljali i razmjenjivali moguće odgovore. Kaleidoskopska magija nekog novog, mogućeg svijeta, na kratko se zadržala na Luži i zašla sa posljednjim zracima škrtog septembarskog sunca.

PJACA OD FILOZOFA

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Fešte su već iza nas, avgust je na zalasku, ostalo je još samo da se lagano režentamo od najneubjedljivijeg ljeta kojeg pamtim i mirno uplovimo u jesen. Završen je i Kotor art koji je, prema riječima organizatora, “izuzetnim kvalitetom programa, opštom idejom, ambijentom u kojem se odvija, visokim organizacionim standardima, već šestu godinu zaredom potpuno opravdao status festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore”. Moguće da je tako, u nekim segmentima izvjesno i jeste, ali kada je u pitanju segment koji je meni najvažniji, pored sjajnog i ove godine pod krilo festivala primljenog Sea Rocka, a to je Pjaca od filozofa, ne bih se baš mogla složiti sa ocjenom organizatora o “izuzetnom kvalitetu programa”.

DRUGAČIJI SVIJET JE MOGUĆ

Dragi Kotorani i Kotoranke,

Evo nas u sred ljeta, stađuna koji u najvećoj mjeri potencira uglavnom slabo zanimanje koje tokom godine postoji za naše “naselje gradskog karaktera”.  U duhu novog vremena, novi vjesnici proljeća postaju kruzeri koji kontingente zainteresovane ljudetine uredno istovaruju pred glavna gradska vrata, najavljujući dugo sporo ljeto u svom njegovom sjaju i bijedi.

IZMEĐU SPOMENIKA I ZABORAVA

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Danas bih željela da sa vama podijelim nemir i nelagodu, ali i razmišljanja na koja me je nanovo pokrenuo serijal TV Kotora “Drugo lice grada”. Dok prvo lice Kotora mislimo da poznajemo, ovaj nam serijal predstavlja njegovo naličje, galeriju mučnih razglednica prezrenih i napuštenih ili sporadično skvotovanih mjesta, koja su iz nekadašnje slave pala u masnu kaljugu neuspjelih ili pak, paradoksalno, posve uspjelih privatizacija.

ISTORIJA KOJE NEMA

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Ovih se dana u našem gradu održava izuzetno zanimljiva izložba “Istorija koje nema”. Vjerovatno je većina vas upoznata sa ovim dešavanjem koje zapravo predstavlja dio većeg istraživanja dvije NVO Expeditia i Anime, a to je izrada ženske mape Boke Kotorske. Ukratko, željele smo odgovoriti na jednostavno pitanje: “Gdje su žene u našoj istoriji?”