Organizovanjem ulične akcije u 12 sati na Trgu od oružja i prikazivanjem filmova o genocidu u Srebrenici u 18 sati u Galeriji Solidarnosti u Kotoru, u subotu 11. aprila Centar za žensko i mirovno obrazovanje – Anima nastavlja višemjesečnu kampanju pod nazivom „Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici, 1995-2015.“ kojom svakog 11. u mjesecu podsjeća da je 2015. - 20 godišnjica najvećeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
autorka:Ljupka Kovačević
Hapsili su ponovo u Podgorici. Ne kriminalce visokog ranga. Neistomišljenike. Oćutala je demokratska javnost, kao što je naučila. Nije bilo niti jedne ambasade da se oglasi, pa da svi u hor za njom zapjevamo. Svi su na istom putu naoružavanja. Kao devedesetih.
Ćutala je demokratska javnost Crne Gore dok su hapsili one koji nisu htjeli na Dubrovnik, na Bosnu i Hercegovinu. Ispalo je na kraju da smo svi “mentalitetski” rado rušili i ubijali, a država spavala nevinim snom. Svi nosimo pečat do danas. U tome se ogledala "dobrovoljnost".
Stav Ljupke Kovačević, o raspraavi i zakonu kojim se reguliše da žeene kojee su rodile troje djece imaju pravo na nadoknadu kao penziju.
Danas sam se ( zasjedanje parlamenta1.04.2015) naslušala gomile gluposti, bljutave sentimentalnosti, a prije svega nepristojne tragične partijske propagande koja instrumentalizuje tešku poziciju žena u Crnoj Gori koje su po svim kriterijumima najdiskriminisanije u Evropi. Raspravljali su rekoše o „važnom“ pitanju o nadoknadi za“ rađanje određenog broja mladunčadi“ što su nazvali „materinstvom“. Da bude jasno, ovo o čemu se danas mentalisalo u parlamentu nema nikakve veze sa odgovornim materinstvom, ni odgovornim roditeljstvom.Mizoginija i populizam.
autorka: Paula Petričević
Nekad pokušavam za zamislim trenutak pred velikim društvenim katastrofama u kom u svijesti poput plime narasta čist i kategoričan uvid da je za bilo koju promjenu ili ispravku odveć kasno. Da je ostalo samo da se desi do kraja, kada oteža posljednje klasje bremenito posljedicama što će preplaviti zemlju koja više nikad neće biti ista. Nastojim da do detalja osjetim taj momenat, kristalno jasan i neumoljiv, i onda pokušam da pogledam unatrag, u vrijeme koje je još uvijek vezivalo nadu.
29.aprila u Tivtu je održana tribina Pokreta za neutralnost. Na tribini je izlaganje imala Ljupka Kovačević, aktivistki
nja Anime.
26.03. 2015 godine, u 18 sati, u Kući slobodne misli organizovana je diskusijua na temu nedjelotvornosti intelektualaca i lične odgovornosti. Uvod u diskusiju bio je film "Žimski san". Voditeljica radionice je bila Ervina Dabižinović
26.03. 2015 godine, u 18 sati, u Kući slobodne misli organizovana je diskusijua na temu nedjelotvornosti intelektualaca i lične odgovornosti. Uvod u diskusiju bio je film "Žimski san". Voditeljica radionice je bila Ervina Dabižinović
20.-22. marta u Andrevlju, Fruška gora, održan je regionalni sastanak potencijalnih svjedokinja, za Ženski sud - feministički pristup pravdi. Svjedočile su žene iz svih država ex YU, izuzev Kosova. Dogovorene su aktivnosti za sve države u skladu sa njihovim kontekstom. Na sastanku su dogovorene aktivnosti oko daljih priprema za Ženski sud, fokus je bio na umjetničko - aktivističko osmišljavanje događaja. Ženski sud - feministički pristup pravdi će se održati od 7.-10. majau Sarajevu.
Ove godine se navršava 20 godina od genocida u Srebrenici - najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Tim povodom, a u sklopu kampanje obiljeležavanja dvadesetogodišnjice genocida u Srebrenici Anima 11. marta 2015. godine organizuje dijeljenje letaka sa tekstom o genocidu u Srebrenici ispred varata grada u Kotoru sa početkom u 11 sati.
Suočavanje sa prošlošću nije samo zadatak generacije koja je preživela rat, ono je takođe i odgovornost generacije koja je došla poslije.
Učesnice VII konferenice u Tivtu su 8.marta organizovale performans na pinu.
ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje 7. i 8. marta u hotelu Palma u Tivtu organizovala je VII konferenciju žena " Pravda za žrtve- nećemo odustati" povodom 8. marta sa ciljem da :
autorka:Ervina Dabižinović
Pred ovogodišnji 8. mart, Međunarodni dan žena, dnevne novine “Dan” su prenijele izjave, nekadašnje predsjednice Odbora za rodnu ravnopravnosti i nekadašnjeg poslanika Skupštine Crne Gore, o tome zašto nismo uspjeli u tranziciji i što je to za crnogorsko društvo dobro kada nema političke volje u rješavanju pitanja žena Crne Gore. U 21. vijeku, iz dva politička subjekta čije članske knjižice imaju ljudi koji su dali izjave, stigla nam je poruka, da budem precizna pravnom regulativom, tada i sada, već druge države iz 1844. godine da se ženama definišu prava i obaveze o poslušnosti i poštovanju da odluku u njihovo ime donosi muškarac. Na snazi je bio do 1946. godine. Ravno 100 godina. Pravno utemeljenog patrijarhata. Taman toliko vremešnosti i imaju te njihove izjave.
