IZMEĐU PARKING MJESTA

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Protekle je nedjelje po drugi put u našem gradu održan Park(ing) Day, inače globalna akcija, događaj koji se održava jednom godišnje širom svijeta sa idejom da transformiše parkinge u privremene javne prostore snagom kreativnosti, igre, solidarnosti, građanske hrabrosti, nesebičnog dijeljenja i podsticanja duha zajedništva. Pa iako često izgleda da je taj duh namrtvo utrnuo u nama, slučajan prolaznik, u čije se cipele ponekad rado stavljam, šetajući rivom tog predvečerja sigurno ne bi stekao takav utisak. Mjesto po mjesto nudilo je brojne drugačije poglede na grad u kome bismo željeli da živimo, u kom bismo slavili rođendane i sa potpunim strancima, darivali igračke onima kojima su najpotrebnije, poklanjali stvari koje nam više nisu potrebne, pronalazili neke koje su nam baš prifalile, besplatno se šišali, pjevali skupa, učili nove i neobične jezike, nove plesne korake, nove društvene igre, razmjenjivali knjige, ali i kritički promišljali zajedničke probleme i smišljali i razmjenjivali moguće odgovore. Kaleidoskopska magija nekog novog, mogućeg svijeta, na kratko se zadržala na Luži i zašla sa posljednjim zracima škrtog septembarskog sunca.

PJACA OD FILOZOFA

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Fešte su već iza nas, avgust je na zalasku, ostalo je još samo da se lagano režentamo od najneubjedljivijeg ljeta kojeg pamtim i mirno uplovimo u jesen. Završen je i Kotor art koji je, prema riječima organizatora, “izuzetnim kvalitetom programa, opštom idejom, ambijentom u kojem se odvija, visokim organizacionim standardima, već šestu godinu zaredom potpuno opravdao status festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore”. Moguće da je tako, u nekim segmentima izvjesno i jeste, ali kada je u pitanju segment koji je meni najvažniji, pored sjajnog i ove godine pod krilo festivala primljenog Sea Rocka, a to je Pjaca od filozofa, ne bih se baš mogla složiti sa ocjenom organizatora o “izuzetnom kvalitetu programa”.

DRUGAČIJI SVIJET JE MOGUĆ

Dragi Kotorani i Kotoranke,

Evo nas u sred ljeta, stađuna koji u najvećoj mjeri potencira uglavnom slabo zanimanje koje tokom godine postoji za naše “naselje gradskog karaktera”.  U duhu novog vremena, novi vjesnici proljeća postaju kruzeri koji kontingente zainteresovane ljudetine uredno istovaruju pred glavna gradska vrata, najavljujući dugo sporo ljeto u svom njegovom sjaju i bijedi.

IZMEĐU SPOMENIKA I ZABORAVA

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Danas bih željela da sa vama podijelim nemir i nelagodu, ali i razmišljanja na koja me je nanovo pokrenuo serijal TV Kotora “Drugo lice grada”. Dok prvo lice Kotora mislimo da poznajemo, ovaj nam serijal predstavlja njegovo naličje, galeriju mučnih razglednica prezrenih i napuštenih ili sporadično skvotovanih mjesta, koja su iz nekadašnje slave pala u masnu kaljugu neuspjelih ili pak, paradoksalno, posve uspjelih privatizacija.

ISTORIJA KOJE NEMA

Drage Kotoranke i dragi Kotorani,

Ovih se dana u našem gradu održava izuzetno zanimljiva izložba “Istorija koje nema”. Vjerovatno je većina vas upoznata sa ovim dešavanjem koje zapravo predstavlja dio većeg istraživanja dvije NVO Expeditia i Anime, a to je izrada ženske mape Boke Kotorske. Ukratko, željele smo odgovoriti na jednostavno pitanje: “Gdje su žene u našoj istoriji?”

Autorka: Paula Petričević

Škola u koju je prošlog mjeseca krenuo moj sin nosi isto ime kao i kada sam ja kretala u nju, jedva čekajući da položim pionirsku zakletvu, ne bih li bar malo dorasla ondašnjim društveno prihvaćenim idealima. Nakon svih užasa kroz koji smo kao region prošli, ne mogu a da se ne pitam, ako smo i pored tih i takvih ideala uspjeli da izgradimo koncentracione logore na kraju dvadesetog stoljeća u srcu Evrope i na nekad antifašističkom tlu, u kakvu onda generaciju izrastaju današnja djeca koja se ne zaklinju nikome i ničemu, koja se bez vertikale veru uz pijedestal Moloha profita, jedinog ideala i božanstva koji je svijet na umoru uspio da izluči iz svog trulog i trošnog tijela.

jelisava i ervinajelisava 6U sklopu  projekta Pamtiš Pitaš Uznemiravaš, 24. oktobra 2014,  Anima je organizovala tribinu Rodni aspekt i politička participacija žena  u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati. Uvodničarke na tribini bile su: Dr Jelisava Kalezić, poslanica u Skupštini Crne Gore i Ervina Dabižinović.Mali broj slušateljki imao je izuzetno zadovoljstvo da čuje inspirativnu priču Jelisave Kalezić, alternativni i autentični pogled na razvoj politika u Crnoj Gori. Kroz diskusiju žene su podijelile svoja saznanja i viziju drugačijeg svijeta u kojemu su i muškkarci i žene kreatori/ke svakodnevnice, kulture i politike.

U Crnoj Gori  ne postoji politička volja  da bi se položaj i stanje u kojem se žene nalaze promjenio i napustila retrogradna patrijarhalna matrica koja muškarcima obezbjeđuje moć. Vlada i Parlament ne poštuju potpisane međunarodne konvencije, direktive i preporuke, i ne izvršavaju preuzete obaveze koje se odnose na uklanjanje svih oblika diskriminacije žena na svim nivoima.  

tiče me setiče me se 2tiče me se 3tiče me se zajednickaU  sklopu  projekta Pamtiš Pitaš Uznemiravaš, 24. oktobra 2014 članice Anime su održale performans TIČE ME SE !  na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati. Na početku su ćutanjem iskalazale  protest protiv arogancije političke elite koja ne poštuje zakone, ni preporuke EU  već uporno isključuje žene sa pozicija odlučivanja.

performans1senka i vanjaU sklopu  projekta Pamtiš Pitaš Uznemiravaš  a povodom 17 oktobra,  Dana protiv siromaštva Anima je organizovala preformans NE SIROMAŠTVU-POBUNI SE, na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati i tribinu Rodni aspekt ekonomskog nasilja  u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati.  Na tribini su govorile:  Senka Rastoder, predsjednica sindikalne  organizacije u Savezu Sindikata i  Vanja Ćalović, koordinatorka MANS-a.

Osnovni zahtjevi su da se ispoštuju ciljevi Pekinške deklaracije:

autorka: Ljupka Kovačević

Zadnjih dana mislim  na moju političku prijateljicu profesoricu Pravnog fakulteta u penziji koja je prije nekoliko godina bila odbijena  od UCG za zvanje emeritus. Razgovarale smo  tada o referencama, o etici , o monopolima na Univerzitetu  ali i o izraženoj mizoginiji.  Voljela bih da sam mogla da nađem spisak  tih nedodirljivih , u sjenci politika djelujućih, koji su ovih dana  tražili pare za status i zvanje i voljela bih da među njima ne stoji njeno ime.  Ne znam kojim su se motivima vodili kada su je odbili ali smatram da je danas  časno ne biti u toj grupi .

performans1senka i vanjaAnima je 17. oktobra 2014, na   Dana protiv siromaštva organizovala pereformans NE SIROMAŠTVU-POBUNI SE, na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati i  tribinu Rodni aspekt ekonomskog nasilja  u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati. Na tribini su govorile:  Senka Rastoder, predsjednica sindikalne  organizacije u Savezu Sindikata i  Vanja Ćalović, koordinatorka MANS-a.  

Osnovna poruka je da se ispoštuju ciljevi Pekinške deklaracije:

ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje u sklopu  projekta Pamtiš Pitaš Uznemiravaš  a povodom 17 oktobra,  Dana protiv siromaštva organizuje:  

Preformans NE SIROMAŠTVU-POBUNI SE, na Trgu Republike u Podgorici u 12 sati.Stajaćemo sat vremena ćuteći i na taj način iskazati protest protiv politike koja je dovela do osiromašenja ljudi i ne čini ozbiljne napore da se ta situacija promijeni . U akciji  učestvuju žene iz Bijelog Polja, Nikšića, Kotora, Herceg Novoga, Podgorice, Cetinja, Bara,  saradnice  ANIME I ŽNVO Crne Gore

Tribinu Rodni aspekt ekonomskog nasilja  u multimedijalnoj sali KIC-Budo Tomović u 18 sati. Na tribini ćemo se upoznati sa uzrocima kontinuiranog ekonomskog nasilja i kako se to odražava na živote žena kao i sa otporom žena takvim politikama Na tribini će govoriti:  Senka Rastoder, predsjednica sindikalne  organizacije u Savezu Sindikata i  Vanja Ćalović, koordinatorka MANS-a.